Kasna prihrana dušikom u proizvodnji pšenice

Pšenica je najvažnija krušna žitarica i najraširenija poljoprivredna kultura u svijetu. Ministarstvo poljoprivrede je 2014. godine objavilo Kodeks o otkupu žitarica i uljarica prema kojem se zahtjeva određena kvaliteta zrna pšenice odnosno sadržaj proteina u zrnu. Kasna prihrana dušičnim gnojivima ima direktan utjecaj na sadržaj proteina u zrnu odnosno kvalitetu, a samim time i vrijednost proizvedene pšenice. Poljski pokus na ozimoj pšenici proveden je tijekom vegetacijske sezone 2015./2016. u Prkovcima kraj Vinkovaca na poljoprivrednom obrtu „Ivan Sedlar“. Na jednoj polovini parcele (1 ha) primijenjena je standardna tehnologija proizvodnje ozime pšenice (gnojidbe dušikom putem dvije tradicionalne prihrane), dok je na drugoj polovini parcele uz standardnu primijenjena i kasna prihrana tekućim dušičnim gnojivom UAN N 30. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi učinak kasne primjene UAN N 30 na prinos zrna i druga agronomska i gospodarska svojstva pšenice u usporedi s konvencionalnom (standardnom) primjenom dušičnih gnojiva u proljetnim prihranama. Na dijelu parcele gdje je primijenjen standardni tretman gnojidbe prinos zrna iznosio je 9 350 kg/ha, dok na dijelu gdje je uz standardni tretman primijenjen i UAN N 30 prinos zrna iznosio je 9 650 kg/ha. Nadalje, sadržaj proteina u zrnu na dijelu parcele gdje je primijenjena standardna tehnologija gnojidbe iznosio je 12, 5%, dok je na dijelu gdje je uz standardnu gnojidbu provedena i kasna prihrana utvrđeno 13, 5%. Hektolitarska masa pri standardnom tretmanu gnojidbe iznosila je 81, 7 kg/ha, a kod tretmana koji uključuje i kasnu prihranu UAN-om N 30 82, 4 kg/ha. Sadržaj vode u zrnu u žetvi bio je identičan za oba tretmana gnojidbe (13, 2%). Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je kasna prihrana sa UAN N 30 imala osjetan utjecaj na povećanje proteina u zrnu, te relativno mali učinak utjecaj na povećanje prinosa i hektolitarske mase zrna pšenice.