Narativi o dostojanstvu u starijoj životnoj dobi – preliminarni izvještaj

Istraživanjem o dostojanstvu u starijoj životnoj dobi nastojalo se odgovoriti na sljedeća pitanja: što djeluje na kvalitetu života u starijoj dobi, kako starije osobe konceptualiziraju dostojanstveno starenje i povezuju li ga s aktivnim starenjem te ima li u tome razlike između starijih osoba koje žive u domu u odnosu na one koje žive u svom kućanstvu. U istraživanju je primijenjen polustrukturirani individualni intervju s 32 starije osobe (16 muškaraca i 16 žena) s područja Grada Zagreba od kojih je polovica živjela u domu za starije osobe, a polovica u svom kućanstvu. Rezultati istraživanja potvrdili su da je kvaliteta života starijih osoba prvenstveno povezana s materijalnom i financijskom sigurnošću, obiteljskim odnosima i zdravstvenim stanjem. Kvalitetu života im ugrožava diskriminatoran odnos prema njima osobito u zdravstvu (neprimjerena komunikacija i uskraćivanje medicinske pomoći) te u javnom prometu i na ulici (verbalno nasilje, fizičke prijetnje, krađe). Dostojanstveno starenje konceptualiziraju kroz šest međupovezanih dimenzija: očuvano zdravlje i životna energija ; osigurana prehrana i pomoć drugih ; materijalna sigurnost ; obiteljska potpora ; druženje i priznanje radnog doprinosa. Iako gotovo svi dostojanstveno starenje povezuju s aktivnim starenjem, izrazito velika većina ih aktivno starenje ne povezuje s djelovanjem u zajednici i za zajednicu (npr. volontiranje), nego kao zadovoljavanje svojih potreba i interesa (npr. učenje stranog jezika ili tjelovježba). Između dvije grupe ispitanika utvrđena je razlika u čimbenicima kvalitete života, ali ne i u poimanju dostojanstvenog starenja.