Promjene u hemogramu pasa kod različitog trajanja skladištenja krvi II dio

Uzorci pune krvi pet pasa različitih pasmina, dobi i spola, podvrgnuti su sedmodnevnoj analizi standardnog hemograma u intervalima od 24 sata s ciljem utvrđivanja maksimalne moguće dužine skladištenja krvi, a da dobiveni rezultati budu vjerodostojni. Svi su psi bili pacijenti Klinike za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Uzorci dobiveni iz v. cephalica antebrachii odmah su obrađeni u hematološkom analizatoru Exigo (Big Blue), a diferencijalna bijela krvna slika analizirana je pomoću krvnih razmaza. Istim metodama uzorci su obrađeni i idućih šest dana, s time da su u periodu između analiza skladišteni u hladnjaku na + 4oC i prije svake obrade grijani na sobnoj temperaturi kroz 30 minuta. Najveće su promjene uočene u vrijednostima broja trombocita koje do sedmog dana kontinuirano padaju. Broj se leukocita do sedmog dana kontinuirano blago povećava, a promjene u vrijednostima ostalih parametara hemograma nisu od većeg značenja. Znatnije se promjene uočavaju u diferencijalnoj bijeloj krvnoj slici. Uočavaju se veće promjene oblika nego broja stanica. Promjene oblika najprije se javljaju na stanicama segmentiranih i nesegmentiranih neutrofila. Već nakon tri dana njihova citoplazma postupno nestaje, da bi se šestog i sedmog dana uočile samo sjene raspadnutih jezgara, za koje je teško reći kojem staničnom redu pripadaju. Iz citoplazme eozinofilnih granulocita već trećeg dana nestaju zrnca pa se eozinofili mogu izdiferencirati kao neutrofili. U jezgrama monocita pojavljuju se vakuole, a kromatin jezgara je sve rjeđi. Limfociti i eritroblasti ostaju najduže očuvani.