Migracije i kulturni obrasci: doseljavanje u Slavoniju i Srijem u 18. i početkom 19. stoljeća

Nakon potiskivanja Osmanlija krajem 17. stoljeća i dolaska Slavonije i Srijema pod habsburšku vlast, ta su se područja našla u teškoj sigurnosnoj, gospodarskoj i demografskoj situaciji. Temeljna pretpostavka za gospodarsko i političko vrednovanje i iskorištavanje tog prostora iz perspektive Habsburške Monarhije bila je njegova demografska revitalizacija. Migracijski procesi, kako spontani tako i oni koje je usmjeravala država, značajno su pridonijeli napučivanju novoosvojenih područja i njihovu oblikovanju kao multikulturne i multietničke sredine. U izlaganju će se pozornost usmjeriti na pravce doseljavanja stanovništva (južni dijelovi hrvatskog prostora, jugoistočna područja Europe pod osmanskom vlašću, srednja Europa) u Slavoniju i Srijem, te na različite kulturne obrasce koje su doseljenici donosili u novu sredinu. Istraživanje i razumijevanje tih kulturnih obrazaca znatno je otežano zbog kompleksnosti i dugotrajnosti procesa sociokulturne integracije (Márta Fata), ali i zbog same prirode povijesnih izvora. Stoga ću se u svom izlaganju, osim na povijesno-politički kontekst i uvjete koji su vladali u novonaseljenim područjima, fokusirati na sociokulturna obilježja doseljenog stanovništva. Na temelju izvornoga arhivskog gradiva i objavljenih onovremenih opisa zemalja, prikazat će se kulturne sličnosti i razlike između različitih etničkih skupina koje su se naselile u Slavoniji i Srijemu tijekom 18. i početkom 19. stoljeća. Osobita pozornost bit će posvećena predodžbama o starosjedilačkom i doseljenom stanovništvu u zapisima, uglavnom njemačkih autora, iz navedenog razdoblja.