Gradišta u široj okolici Križevaca: arheološki prilog poznavanju plemstva srednjovjekovne Križevačke županije

U široj okolici Križevaca, nekoć središta srednjovjekovne županije koja je činila okosnicu tzv. Regnum Sclavoniae, uz učestalo spominjane gradove (burgove) Veliki i Mali Kalnik, nalazi se desetak manjih utvrda od kojih većini nisu poznati spomeni u povijesnim izvorima. S obzirom na to izostala je i njihova obrada u stručnoj povijesnoj literaturi. Poneka od tih gradišta do sad nisu bila poznata niti arheološkoj struci. Cilj ovog rada jest upozoriti na te lokalitete, dokumentirane tijekom arheoloških rekognosciranja, te ih pokušati povezati s lokalitetima ili mogućim vlasnicima, odnosno plemićima koji su, prema objavljenim povijesnim izvorima, u tom prostoru imali svoje posjede. Ostaci tih utvrda očituju se u prostoru kao nizinska ili visinska gradišta, istaknutog središnjeg uzvišenja, okružena obrambenim sustavom (opkopom, bedemom). Materijal od kojeg su bila građena stambena, gospodarska i fortifikacijska zdanja uglavnom je bilo drvo i zemlja, no na ponekima, osobito onima datiranima u sam izmak kasnog srednjeg vijeka, koristi se i opeka kao građevinski materijal. Iako je iz postojećih povijesnih i arheoloških izvora u mnogim slučajevima teško pronaći poveznicu između samog lokaliteta i mogućeg vlasnika, evidentno je da pravo (i financijske mogućnosti) gradnje utvrda imaju isključivo pripadnici višeg staleža. U radu se postavlja pitanje socijalnog ranga plemstva koje je gradilo te utvrde. Je li i više plemstvo također podizalo gradišta ili njihovu gradnju valja povezivati isključivo uz pripadnike nižih staleža, a u potonjem slučaju kojeg – srednjeg ili i nižeg plemstva?