Virus Zapadnog Nila i virus Usutu u divljih ptica u Hrvatskoj

Virus zapadnog Nila (WNV) i virus Usutu (USUV) su srodni flavivirusi s preklapanjem zemljopisnog raspona vrsta prijenosa, domaćina i vektora. Svaki od ova dva virusa se dodatno može razvrstati u više genskih loza. Ptice su im prirodni rezervoari, vektori su komarci, dok ljude i ostale kralješnjake smatramo slučajnim, odnosno krajnjim domaćinima. Brojne ptičje vrste mogu biti zaražene, no manji broj vrsta iz redova vrapčarki, močvarica i sova zbog dugotrajne i izrazito visoke viremije smatramo kompetentnim rezervoarima koji služe za daljnje širenje virusa. Pojedine ptičje vrste su posebno osjetljive prema ovim virusima pa infekcija, osim teške kliničke slike u kojoj prevladavaju neurološki simptomi, može rezultirati i uginućem. Prema sojevima WNV koji prevladavaju u Europi, posebno su osjetljivi jastreb (Accipiter gentilis) i kobac (Accipiter nisus), ali i druge grabljivice. Kos (Turdus merula) i velika sova (Strix nebulosa) posebno su osjetljivi na USUV. Iako su u proteklom desetljeću u Hrvatskoj u više navrata dokazane infekcije ljudi i konja, WNV i USUV su u ptica u Hrvatskoj prvi put dokazani u rujnu 2018. godine. WNV je detektiran u dva oboljela jastreba iz sjeverozapadne Hrvatske. Jastrebovi su pokazivali izrazite neurološke simptome, a potom su i uginuli. Detektirani WNV pripada genskoj lozi 2, kao i brojni humani izolati iz Hrvatske detektirani u istoj sezoni prijenosa. Analiza cijelog genoma WNV iz jastreba pokazuje najveću sličnost (99, 8 %) sa sojevima dokazanim u pticama iz Njemačkoj iz iste godine. USUV je detektiran u mozgu uginulog kosa u središnjoj Hrvatskoj. Detektirani USUV pripada genskoj lozi Europa 2, kao i humani izolat iz istočne Hrvatske i izolat iz komarca u Zagrebu koji su detektirani u istoj sezoni prijenosa. Analizirani dio gena NS5 soja USUV iz kosa identičan je virusima dokazanim u mozgu kosova u Češkoj 2017. i u Austriji 2016. godine. S obzirom na učestalost infekcija WNV i USUV u slučajnim domaćinima u Hrvatskoj, ova dva nalaza u pticama predstavljaju tek naznaku nazočnosti i značaja ovih virusa za populaciju divljih ptica u Hrvatskoj. Potrebna su daljnja istraživanja WNV i USUV u ptica u Hrvatskoj, naročito vrsta koje su osjetljive na infekciju ovim virusima.