Model implementacije višejezičnosti u projekte temeljene na metapodacima: prikaz modela i implementiranih projekata

Uvođenje višejezičnosti u digitalizacijske projekte kojima se omogućuje pristup kulturnoj i prirodnoj baštini u virtualnom okružju iznimno je važno iz niza razloga. Implementacija višejezičnosti, ne samo na razini sučelja, već i na podatkovnoj razini, mnogostruko povećava vidljivost digitalizacijskih projekata, a time i hrvatske baštine u međunarodnom kontekstu. Troškovi prijevoda nisu zanemarivi, no inovativnim i sustavnim pristupom implementacijama višejezičnosti mogu se u značajnoj mjeri smanjiti. U Hrvatskoj je u nizu projekata već implementirana dvojezičnost i višejezičnost, a prema modelu koji će se predstaviti u izlaganju ostvareni su među ostalima sljedeći: Digitalne zbirke Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (http://www.zbirka.mmsu.hr/), Digitalne zbirke Hrvatskog muzeja turizma (http://zbirke.hrmt.hr), Zbirka Perinić online (http://zbirka-perinic.emz.hr/). Interes vezan za ovakve projekte ukazao je na potrebu da se iskustva podijele sa širom zajednicom razvijatelja i stvaratelja digitalizacijskih projekata te je pokrenut pilot-projekt razvoja modela. Model primjenjuje i integrira različite metode i tehnologije: od primjene strojnog prevođenja do prevođenja kojim upravljaju stručnjaci te primjene semantičkih tehnologija temeljenih na povezanim otvorenim podacima i SPARQL jeziku za semantičke upite prema bazama podataka. Među ključnim ciljevima projekta je optimizacija modela i njegova prilagodba za primjenu u drugim jezičnim sredinama, diseminacija rezultata kroz stručne i znanstvene članke te objava ključnih dijelova koda prema nekoj od primjerenih licenci otvorenog koda. Uz navedeno, projekt omogućuje i usklađivanje i obogaćivanje nazivlja iz lokalnih tezaurusa s terminima u međunarodno prihvaćenim tezaurusima poput primjerice Tezaurusa za umjetnost i arhitekturu (Getty AAT).