Testiranje genetske varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj – prvi rezultati

Sjemenska razdjelba šuma hrasta lužnjaka provedena je na temelju ekoloških razlika, produktivnosti sastojina i administrativno-gospodarskih posebnosti u području kontinentalnog i submediteranskog područja Hrvatske (NN 107/08). Šume hrasta lužnjaka podijeljene su na tri sjemenske zone, te je preporučeno da sjemenskim i sadnim materijalom treba prometovati unutar pojedinih zona. Sjemenska zonacija uvjetovana je Uputama Europske Unije o prometu šumskim reprodukcijskim materijalom (Council Directive 1999/105/EC) i hrvatskog Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 140/05). Temelj za pravilnu sjemensku razdjelbu trebale bi biti genetski uvjetovane razlike između pojedinih zona odnosno provenijencija. S ciljem verifikacije opravdanosti postojećih zona u Hrvatskoj, a na temelju dosadašnjih spoznaja o genetskoj varijabilnosti vrste općenito, započeto je s istraživanjima genetske varijabilnosti hrasta lužnjaka u području njegova prirodnog areala u našoj zemlji. S tim u svezi, prikupljeno je sjeme iz većeg broja tzv. priznatih sjemenskih sastojina čija je osnovna uloga izvorište sjemena za potrebe obnove gospodarskih sastojina. U ovom se radu prikazuju prvi rezultati morfometrijske analize sjemena hrasta lužnjaka iz 17 uzorkovanih sjemenskih sastojina koje reprezentiraju kompletan areal vrste u Hrvatskoj. Iz svake je sastojine prikupljeno sjeme sa po 25 stabala, a na uzorku od prosječno 30 sjemenki po stablu izmjereni su duljina, maksimalna širina i masa svakog žira, te je na temelju duljine i širine izračunat volumen žira prema formuli za izračunavanje volumena valjka. Analiza varijance provedena je MIXED procedurom u SAS-u, a analizirani su: fiksni efekt važećih sjemenskih zona, te slučajni efekti populacija unutar zona i stabala unutar populacija. Cilj analize varijance bio je utvrditi značajnost međuzonskih, međupopulacijskih i unutarpopulacijskih razlika za istraživana svojstva sjemena. Rezultati su pokazali da se važeće sjemenske zone nisu statistički značajno razlikovale niti za jedno analizirano svojstvo žira. Nadalje, uzorkovane sjemenske sastojine su se međusobno statistički značajno razlikovale u svim istraživanim svojstvima sjemena. Najveće prosječne dimenzije imali su žirevi iz sjemenske sastojine kasnolistajuće forme hrasta lužnjaka Domačaj-Kovačevački lug (Šumarija Karlovac), dok su najmanje dimenzije imali žirevi iz sastojine Česma (Šumarija Bjelovar). Utvrđene međupopulacijske razlike nisu odgovarale postojećoj sjemenskoj razdjelbi tj. nisu potvrdile obrazac geografske pravilnosti. Utvrđena je i statistički značajna unutarpopulacijska varijabilnost istraživanih svojstava sjemena (razlike između stabala unutar populacija).