Zakonodavni okvir i razvoj mortalitetne statistike u razdoblju od 1960. do 2012. na području Republike Hrvatske

Smrt i drugi vitalni događaji (rađanje, pomor dojenčadi, brakovi, razvodi) u populaciji nose značajne kratkoročne i dugoročne posljedice i to za različite segmente društva. Stoga ne čudi da sustav vođenja i pohrane podataka mortalitetne statistike zahtijeva interdisciplinarni pristup. Pregledom zakonodavnog okvira i razvoja mortalitetne statistike u istraživanom razdoblju, od 1960. do 2012. na području današnje Republike Hrvatske, utvrđeno je kako je sustav izvješćivanja o uzrocima smrti i organizacije prikupljanja podataka mortalitetne statistike od tijela državne uprave na teritoriju današnje Republike Hrvatske bio prilično brzo uspostavljen po završetku Drugoga svjetskog rata. S jedne strane to je bila posljedica postojanja razvijenog sustava prikupljanja takvih podataka i u prijašnjim državnim sustavima, odnosno supostojanja usporednog sustava prikupljanja i vođenja podataka o smrtnosti unutar okvira koje je za svoje članove postavila administracija religijskih zajednica na području današnje Hrvatske. U svojoj osnovi pravna regulacija mrtvozorstva i određivanja uzroka smrti te prikupljanja podataka o smrtnosti tijekom gotovo cjelokupnog razdoblja, nije bila podvrgnuta značajnijim izmjenama. U formalnom smislu izmjene donosi Pravilnik o obrascu potvrde o smrti iz 1975., a aktualnim Pravilnikom o obrascu potvrde o smrti znatno se mijenja formu i sadržaj obrasca čime ona postaje u potpunosti usklađena s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Europskog ureda za statistiku (EUROSTAT). Terensko istraživanje obilježja smrtnosti u razdoblju od 1960. do 2012. u trima sjevernojadranskim lokalnim zajednicama (Bakar, Mali Lošinj i područje Labinštine) potaknula su na promišljanje novih smjernica koje bi mogle biti implementirane u sustav vođenja i pohrane podataka mortalitetne statistike.