INSTITUCIONALNO NASILJE IZ PERSPEKTIVE KORISNIKA I OSOBLJA DOMOVA ZA STARE

Cilj istraživanja je bio da se ispitaju razlike u percepciji zaposlenih i korisnika doma o rasprostranjenosti nasilja nad korisnicima domova za stare koje vrše zaposleni. Uzorkom je obuhvaćeno 520 zaposlenih (89, 1% žena i 10, 9% muškaraca, starosne dobi od 19 do 65 godina) i 552 korisnika domova za stare (19, 3% muškog i 89, 7% osoba ženskog pola, prosečna starost korisnika je 83 godine). Anketno istraživanje je sprovedeno 2017. i 2018. godine u 11 domova za starije u gradu Zagrebu. Na osnovu sprovedenih analiza, možemo zaključiti sledeće: Od ukupno 472 zaposlena, njih čak 66 lično poznaje korisnika doma izloženog nasilju i većina izražava spremnost da prijavi nasilje ako mu prisustvuje. Zaposleni i korisnici domova ocenjuju da se nasilje retko prijavljuje. Korisnici kao razloge za neprijavljivanje navode strah od posledica, nepoverenje da će se bilo šta promeniti ako kažu da su doživeli nasilje, kao i sramotu. Zaposleni navode kao razlog za prijavu moralnu dimenziju prema kojoj nasilje nije prihvatljivo, pravnu dimenziju jer predstavlja kršenje prava i sprečavanje budućih ovakvih radnji. Generalno, zaposleni retko opažaju nasilje u domovima za stare nad korisnicima, a korisnici još značajnije ređe. Ipak, manje od 10% korisnika percipira individualno nasilno ponašanje osoblja domova za stare, dok osoblje percipira dvostruko ili više. Zaposleni i korisnici, i pored značajnih razlika, najčešće percipiraju psihičko nasilje i zanemarivanje, zatim fizičko i materijalno nasilje, sledi nasilje i zanemarivanje prilikom pružanja medicinske pomoći, zatim nasilje i zanemarivanje tokom pružanja lične nege, te konačno nasilje i zanemarivanje prilikom ishrane starih lica. Korisnici domova i zaposleni u domovima za stare podjednako često percipiraju samo prisustvo sledećih ponašanja: „Unosi korisnikov nakit, novac, odeću ili nešto drugo iz njegove sobe“ i „Odbija korisniku neophodan lek ili lečenje“. U svim preostalim česticama postoji značajna razlika u percepciji između korisnika i zaposlenih u domovima za stare. Rezultati se mogu koristiti za edukaciju zaposlenih, osnaživanje starijih lica za prijavu nasilja i kreiranje preventivnih aktivnosti, kao i donošenje standardizovanog protokola za postupanje u slučaju nasilja nad korisnicima domova za stare.