Back to Search Start Over

Mitonimi u hrvatskoj i slavenskoj onomastici u kontekstu mitologije

Authors :
Dragić, Helena
Vujović, Novica
Publication Year :
2022

Abstract

U radu se definiraju mitonimi te interpretiraju u hrvatskom i sveslavenskom kontekstu kao i kod baltičkih naroda. Najčešća mitska bića u hrvatskoj i slavenskoj mitologiji su: vile, Mokoš (Mukoš), Veles, Perun, Lada, Ljeljo, Kabila. Najviše je mitonima nazvano po vilama. Vile su bile darežljive pa je svaka od njih u naselju Potoci kod Mostara dala po jedan potok. Svi ti potoci tekli su prema Neretvi. Međutim, kako su ljudi bili nezahvalni potoci su presušili, ali je ostalo ime naselja. U mnogim mjestima narod spominje Viline pećine. Kod Mostara se nalazi Vilina kosa i Vilino polje. Narod još uvijek pripovijeda kako vile plešu kola na livadama, a iza njih ostaje polumodar krug na travi. Predaje o vilama pripovijedaju se kao memorati. U planini Žabi u jugoistočnoj Hercegovini nalaz se Viline ploče. Pripovijeda se da vile preko užeta s planine Žabe odlaze na planinu Velež. U praslavenskoj i sveslavenskoj mitologiji božica Mokoš je domaćica i vladarica Perunova dvora. U slavenskoj i baltičkoj mitologiji mnogi toponimi baštine ime prema božici Mokoš. Nastanak imena Velež vezuje se uz slavenskoga boga Velesa koji je gospodar stoke, bogatstva, gospodar tamnih i vlažnih šuma te zmaja i zmije kao i mahastoga i kosmatoga medvjeda. u slavenskoj je mitologiji darovatelj svake dobrobiti i blaga. Veles i Perun u slavenskoj mitologija dva su suprotstavljena božanstva koja su u vječnom sukobu. Perun je svijetli bog koji obitava u vrhu Drveta života, a Veles je bog koji vlada u korijenu, zaštitnik pastira i stoke. Naziva se i „vlažni” bog pa u slavenskim zemljama uzvišenja nose imena po Perunu dok su niži predjeli uvijek povezani s Velesom. Među čestim slavenskim božanstvima je božica Lada i njen sin Ljeljo. Lada je bila božica proljeća, mladosti, ljepote i plodnosti, a njezin sin Ljeljo bog ljubavi. Više je toponima koji su nazvani po božici Ladi i njezinom sinu Ljelji. Oronim Kobilovača svoj naziv baštini prema grčkoj božici Kibeli koja je bila zaštitnica konja. Mitonimskoga podrijetla su i: Kapića avlija, Trijebanj, Udno polje, Udora.

Details

Language :
Croatian
Database :
OpenAIRE
Accession number :
edsair.57a035e5b1ae..11c82ad52770386645464d5c53b0ea2f