Search

Cilj ovog istraţivanja bio je istraţiti zdravstveno stanje i odrednice zdravlja populacije domaćica u Hrvatskoj. Korišteni su podaci iz istraţivanja „Hrvatska zdravstvena anketa 2003.“ u kojoj je bilo uključeno 9077 ispitanika. Taj populacijski uzorak bio je reprezentativan za populaciju odraslih osoba u Hrvatskoj. TakoĎer su korišteni i javnodostupni demografski i mortalitetni podaci. Prema Popisu stanovnika 2001. godine u Hrvatskoj, u populaciji od 4,437.460 stanovnika bile su 303.374 domaćice. U uzorku ovog istraţivanja od ukupno 6175 ispitanica, 1960 (31,7 posto) svoj je radni poloţaj karakteriziralo kao domaćica. S obzirom na mjesto stanovanja, najveći dio ispitanih domaćica ţivi na selu, njih 53,4 posto. Sveukupno bez ili samo sa završenom osnovnom školom bilo je 74,9 posto domaćica. Domaćice češće ţive u seoskim i prigradskim područjima, imaju niţi stupanj obrazovanja i manja primanja od zaposlenih ţena. Svoj ekonomski poloţaj ocjenjuju lošije nego zaposlene, ali bolje nego nezaposlene ţene. U ocjeni atraktivnosti ţivotnih uloga nisu prepoznate kao atraktivne. Domaćice imaju više stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, bolesti pluća te ozljeda nego ostale ţene u populaciji. Rezultati pokazuju veće i statistički značajne vjerojatnosti smrtnosti ţena domaćica od bolesti cirkulacijskoga sustava 1,48 puta, dišnoga sustava 1,50 puta, ozljeda i nesreća 1,29 puta te smrti povezanih s psihičkim bolestima 1,45 puta. MeĎu deset vodećih uzroka smrti prema dijagnozama, statistički značajne razlike izmeĎu domaćica i nedomaćica nisu utvrĎene za uzroke smrti vezane uz dijagnoze zloćudnih novotvorina dojke, zloćudne novotvorine debelog crijeva, zloćudne novotvorine dušnika i pluća te dijabetesa melitusa. Domaćice imaju veće šanse da budu ovisne o duhanu te više dosoljavaju hranu. Pozitivne oblike ponašanje u ovoj populaciji čine veća tjelesna aktivnost te više voća u prehrani. 98 Prehrambene navike pokazuju da domaćice u odnosu na zaposlene ţene koriste više masnoća ţivotinjskog porijekla, više dosoljavaju hranu, ali i jedu više voća. U odnosu na nezaposlene ţene domaćice koriste manje masti ţivotinjskog porijekla, više dosoljavaju hranu te jedu manje voća. Postupkom logističke regresije u populacijama domaćica i nedomaćica analiziran je omjer izgleda za subjektivnu ocjenu tjelesnog i mentalnog zdravlja. U odnosu na nedomaćice bez završene osnovne škole veće izglede za bolje mentalno zdravlje imaju: nedomaćice sa završenom osnovnom školom (1,42 puta), sa završenom srednjom školom (1,69 puta) te nedomaćice sa završenom višom školom (2,22) puta. Za skupinu domaćica ni u jednoj obrazovnoj kategoriji nisu jednoznačno utvrĎeni drukčiji izgledi za bolje mentalno zdravlje. U odnosu na domaćice bez završene osnovne škole veće izglede za bolje tjelesno zdravlje imaju: domaćice sa završenom osnovnom školom (1,63 puta), sa završenom srednjom školom (2,00) puta te domaćice sa završenim fakultetom (4,17 puta). Mjesto stanovanja, odnosno razina urbanizacije, ni kod domaćice niti kod nedomaćice ne mijenja jednoznačno izglede za bolje tjelesno zdravlje. Prikupljeni intervjui pokazuju kompleksnost uloge domaćice. Naime, osim uobičajenih odrednica socioekonomskog poloţaja i zdravlja u ţivotu ţena opće populacije, domaćice se izdvajaju i specifičnostima vezanim uza svoju ulogu. To su isključiva ekonomska ovisnost o suprugu, intenzivan i specifičan odnos s djecom, isticanje vlastite borbe za postignuća u ţivotu, kontradiktoran odnos prema zapošljavanju, specifična uloga domaćica u poslovima vezanim uz kuću (gradnja kuće, sudjelovanje u obiteljskom poslu) te intenzivan odnos s ostalim ukućanima. Ukupno rezultati ukazuju na lošije socioekonomsko i zdravstveno stanje domaćica u odnosu na ostatak ženske populacije., The aim of this study was to investigate health status and determinants of health in the housewife population in Croatia. The data were collected during the Croatian health survey in 2003, and compose representative sample of the Croatian population. Official demographic and mortality data for female population were used from the national census. Out of 4 437 460 citizens, 303 374 were housewives. Out of 6175 women in this study 1960 were housewives, 53,4% of them live in rural areas, whereas 74,9% don't have any or have only primary education. Housewives more often live in rural or suburban settings, have a lower education level and lower income than employed women. Their self assessment of the economic status is worse then of the employed, but better then the unemployed ones. Their position in the society is not recognized as attractive. Mortality rates for cardiovascular disease, pulmonary disease and injuries are higher in the housewife than in the non-housewife population. In comparison to non-housewives, housewives have higher chances for death caused by the following causes: 1,48 times for cardiovascular disease, 1,50 times for lung disease, 1,29 due to accidents and 1,45 due to psychiatric disorders. Among ten leading causes of death there are no significant differences between housewives and non-housewives for the cancers (breast, colon, lung), and diabetes. Smoking and higher salt consumption are important health risks for the housewives. Higher physical activity rates and fruit consumption are positive behavioural determinants. In comparison to employed women, housewives eat more animal fats, add more salt to food and eat more fruit. In comparison to unemployed women, housewives eat less animal fat, add more salt to food, and eat less fruit. 101 Logistic regression models were used to analyze socioeconomic determinants for mental and physical health. In comparison to non-housewives without formal education, non-housewives with some degree of education have higher chances for better mental health: with primary school 1,42 times, with secondary school 1,69 times, and with higher education level 2,22 times. Among housewives there is no recognized influence of the observed socioeconomic determinants to the mental wellbeing. In comparison to the housewives without formal education, the housewives with some degree of education have higher chances for better physical health: with primary school 1,63 times, secondary school 2,00 times and with university degree 4,17. There was no clear relation between place of living and better physical health among housewives and non-housewives. Information collected in the interviews show very complex structure of the housewife role. Apart from usually recognized health determinants among general female population, there are many specific factors relevant for housewives. These are: economic relation with employed husband, intensive relations with children, ambivalent attitude to the employment possibilities, specific workload related to the household (family business, house construction) and very intensive relation with other family members. Overall results suggest worse socioeconomic and health status of the housewife population than the general female population in Croatia.

Uslijed pandemije bolesti Covid-19, zdravstveni sustavi diljem svijeta našli su se pred velikim izazovima. U uvjetima preusmjeravanja zdravstvenih resursa za liječenje zaraženih novim koronavirusom i kontrolu širenja epidemije, jedan od glavnih ciljeva bio je očuvati dostupnost zdravstvene zaštite za sve ostale kategorije stanovništva. U početnom tzv. prvom valu pandemije, a pogotovo krajem 2020. i 2021. godine, bolnički kapaciteti bili su prepravljeni oboljelim od bolesti Covid- 19. Takva situacija smanjila je dostupnost zdravstvene zaštite za osobe s drugim zdravstvenim problemima, nepovezanim s bolesti Covid-19. Točnije, zakazani liječnički pregledi i medicinski zahvati su odgađani, dok su nekima zahtjevi za medicinskim tretmanima odbijeni. Nadalje, mnogi su tijekom pandemije odustajali od pregleda ili medicinskih zahvata zbog straha od zaraze koronavirusom, često i zbog raširene percepcije o širenju zaraze u zdravstvenim ustanovama. Glavni cilj ovog rada je analizirati utjecaj bolesti Covid-19 na dostupnost zdravstvene zaštite u europskim zemljama, odnosno istražiti koje skupine stanovništva su bile najranjivije kada govorimo o preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Kako bi se istražila obilježja Europljana starih 50 i više godina, koji su se suočavali s preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti, analiziraju se podatci na uzorku iz prvog (n = 57134) i drugog (n = 48874) istraživanja SHARE Corona. Istraživanje SHARE Corona provedeno je u ljeto 2020. i ponovno u ljeto 2021. uz pomoć kraće telefonske ankete u 27 europskih zemlja i Izraelu, a cilj mu je bio istražiti razne aspekte života osoba starih 50 i više godina i više nakon izbijanja pandemije. Analize, s posebnim naglaskom na uzorak ispitanika iz Hrvatske, ukazuju na to da su osobe lošijeg zdravlja, one s više kroničnih bolesti ili osobe u težoj ekonomskoj situaciji, imale veće šanse za nepodmirene zdravstvene potrebe tijekom pandemije. Ovim radom se ukazuje na potrebu učinkovitijeg planiranja pružanja zdravstvene zaštite tijekom i nakon pandemije kako se ne bi povećale zdravstvene nejednakosti.

CILJ: Utvrditi najčešća oboljenja, učestalost pregleda u ordinacijama obiteljske medicine, intervencije timova hitne medicine, preglede stomatologa i postupke zdravstvene njege u kući starijih osoba od 2014. do 2017. godine u Zadarskoj županiji. USTROJ STUDIJE: Retrospektivna stručna istraživačka studija ISPITANICI I METODE: U istraživanje su uključene starije osobe na području Zadarske županije u periodu od 2014. do 2017. godine koje su zatražile liječniku pomoć u ordinacijama opće medicine, zdravstvene zaštite i liječenja usta i zubi, hitne medicinske pomoći i postupci zdravstvene njege u kući. Podaci su prikupljani iz Zdravstveno statističkih ljetopisa promatranih godina. REZULTATI: U starijih osoba na području Zadarske županije prevladavaju kronične nezarazne bolesti od kojih su najzastupljenije kardiovaskularne što je posebno izraženo u 2014. godini. Zapažen je porast oboljelih od novotvorina i to u 2016. godini. Najučestalije bolesti i stanja u zaštiti usta i zubi su bolesti pulpe i periapikalnih tkiva kao i stomatitisi i ostala srodna oštećenja. ZAKLJUČAK: Smanjenjem nataliteta i produljenjem životnoga vijeka Zadarska županija pripada županijama s najzastupljenijim udjelom starijih osoba u Republici Hrvatskoj. Zdravstvene zaštita je sve više usmjerene prema starijim osobama koji najčešće obolijevaju od kroničnih nezaraznih bolesti od kojih prevladavaju kardiovaskularne bolesti i novotvorine. Pravovremenim prevencijama ove se bolesti i stanja mogu spriječiti i utvrditi ranije kako bi se pozitivno utjecalo na kvalitetu i produljenje života. OBJECTIVES: Determine the most common diseases, frequency of examinations in family medicine service, interventions by emergency medicine teams, dental examinations and home health care procedures in the elderly people from 2014. to 2017. in Zadar County. STUDY DESIGN: Retrospective study PARTICIPANTS AND METHODS: The study included elderly people in the Zadar County area from 2014. to 2017. who sought medical care from a general practitioner, oral health care, emergency health care, and home care. Data was collected from the Health Statistical Yearbooks of the observed years. RESULTS: Chronic non-communicable diseases are prevalent in the elderly people in the Zadar County with cardiovascular disease at the top of the scale which was particularly pronounced in 2014. The number od patients with neoplasms was increased in 2016. The most common diseases and conditions in the oral health care are diseases of the pulp and periapical tissues, as well as stomatitis and other related damage. CONCLUSION: By reducing birth rates and extending life expectancy, Zadar County belongs to the counties with the highest share of elderly people in the Republic of Croatia. Health care is increasingly directed to elderly people who are most affected by chronic noncommunicable diseases with cardiovascular disease and neoplasms predominating. Timely prevention of these diseases and conditions can be prevented and identified earlier in order to positively affect on quality and life extension.

Rad govori o jednoroditeljskim obiteljima kao novom obliku uređenja obitelji koji je sve više prisutan u svijetu, ali prema podacima i u Hrvatskoj. Jednoroditeljske obitelji su heterogena skupina i uzroci nastanka tih obitelji su višestruki. Jednoroditeljske obitelji za razliku od dvoroditeljskih imaju niz problema s kojima se suočavaju, a neki od njih su nezaposlenost, problemi oko skrbi za djecu. Problemi kojima je posvećeno najviše pozornosti unutar ovoga rada su zdravstveni problemi pojedinaca iz jednoroditeljskih obitelji. Dokazao se utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje pojedinaca jednoroditeljskih obitelji. Najveći problemi roditelja su bili depresivnost koja se javljala u obliku bezvoljnosti i nemogućnosti da se prilagode novonastaloj situaciji, problemi s ovisnostima te slabom vođenju brige oko vlastitog zdravstvenog stanja. Najveći problemi s kojim se suočavaju djeca iz jednoroditeljskih obitelji su veći rizik od zdravstvenih i problema s edukacijom te asocijalno ponašanje. Također, njihova cjelokupna slika zdravlja je lošija, češće su hospitalizirani, imaju više ozljeda, veći udio ih ima povišenu tjelesnu masu ili su pretili, što je posebno zapaženo među pripadnicama ženskog spola. Dodatno, treba naglasiti da djeca iz jednoroditeljskih obitelji imaju veću mogućnosti za kasnije rizično ponašanje i probleme s ovisnosti. Posebno je naveden problem društvene stigmatizacije jednoroditeljskih obitelji, jer nerazumijevanje okoline može intenzivno utjecati na pripadnike tih obitelji. S obzirom na sve probleme s kojima se jednoroditeljske obitelji suočavaju navedeno je nekoliko načina u obliku intervencija kako bi se pokazalo na primjerima kao se može organizirati učinkovita socijalno podrška za pomoć jednoroditeljskim obiteljima te protektivni faktori koji su omogućili bolji ishod kod djece kod kojih su bili prisutni.

Ocjena zdravstvenih potreba starije populacije u Dubrovačkom primorju kombiniranom kvalitativno-kvantitativnom metodologijom Cilj ovog istraživanja bilo je ocijeniti zdravstveno stanje stanovnika u dobi 65 i više godina iz Dubrovačkog primorja (Primorje) korištenjem kombiniranog kvalitativno-kvantitativnog pristupa u analizi dostupnih podataka. Za kvantitativni pristup korišteni su podaci Državnog zavoda za statitstiku i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u razdoblju 2002. – 2005. godine. Metode korištene u kvalitativnom istraživanju, provedenom 2005. godine u selima Primorja su intervju (odabirom tehnike strukturiranog otvorenog razgovora) i grupni intervju (multivju) s članovima fokus grupe. Kvantitativni rezultati ovog rada pokazuju da je Primorje demografski staro područje Dubrovačko-neretvanske županije u kojem prevladavaju obiteljska kućanstva s dva člana bez djece i jednočlana samačka kućanstva. Najčešći uzroci smrtnosti, pobola i hospitalizacija u OB Dubrovnik, odgovarali su istoimenoj populaciji u Dubrovačko-neretvanskoj-županiji. Podaci o zajednici dobiveni kvalitativnom metodologijom kao što su samoorganiziranost lokalne zajednice, potreba za izvaninstitucijskim oblikom skrbi, ostanak u vlastitom domu, potreba za socijalnim druženjima, omogućili su širi uvid u potrebe starijih samih stanovnika Primorja, što se nije dobilo iz kvantitativnih podataka. Ovi rezultati pomoći će u planiranju intervencija i usluga za starije same osobe Primorja, a koje dosad nisu imali. Time će se osigurati zadovoljenje njihovih potreba i podržati njihova funkcionalna sposobnost, uz što dulji samostalan život u vlastitom domu. Ovo istraživanje potvrdilo je vrijednost kombinirane kvalitativno-kvantitativne metodologije u ocjeni zdravstvenih potreba starije populacije Primorja i potrebu za njenom primjenom u rutinskoj javnozdravstvenoj praksi.

Rad govori o ocjeni zdravstvenih potreba u ruralnim područjima.

Povećanje apsolutnog i relativnog udjela starijih ljudi u posljednjih nekoliko desetljeća postaje najizraženiji demografski trend kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Stoga je planiranje razvoja novih, na obitelj i lokalnu zajednicu usmjerenih, izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije u nas posebno aktualno. Jedan od istaknutih novih modela integrirane skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici predstavlja model Gerontološkog centra. Gerontološki centri predstavljaju interdisciplinarna središta neposredne i cjelovite izvaninstitucijske skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici. Djelatnošću Gerontološkog centra dolazi do punog izražaja međugeneracijska povezanost mladih i starijih, uz obvezujuću primjenu iskoristivog potencijala starijih u prijenosu znanja i umijeća, osiguranjem geronto-servisa u kojima funkcionalno sposobni stariji ljudi aktivno sudjeluju iskustvenim prijenosom iz područja njihovih specijaliziranih struka na mlađe dobne skupine. Osnovu uspješnog managementa Gerontoloških centara čini uspostava moderne i prilagodljive komunikacijske mreže, u sklopu, uz edukaciju kadrova iz gerontologije po europskim gerontološkim standardima s posebnim naglaskom na promociji zdravlja u starijih ljudi i prevenciji bolesti u starosti. Osim toga managerski kadar mora karakterizirati i autonomnost, kako bi bio u mogućnosti preuzeti izazove vođenja Gerontoloških centara i odgovarati za postignute rezultate. U cilju stvaranja i osiguranja kvalitete, inovacija i trajnih rješenja u socijalnoj i zdravstvenoj skrbi za starije korisnike Gerontološkog centra u procesu managementa ključna je sveobuhvatna individualna procjena višedimenzionalnih zdravstveno-socijalnih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba. Bitno je naglasiti kako se u managementu Gerontoloških centara mora poštivati načelo samostalnosti i socijalne integracije starijih ljudi u lokalnoj zajednici uz poštivanje dostojanstva svakog starijeg čovjeka.

Praćenje, utvrđivanje i evaluiranje zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba je prioritetna gerontološko javnozdravstvena djelatnost, čija primjena je indikator napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Tendencija povećanja udjela starijeg pučanstva Hrvatske dovodi do razlike između utvrđenih i zadovoljenih zdravstvenih i gospodarstvenih potreba starijih ljudi. Na to ukazuju evaluirani podatci gerontološke datoteke po kojima je svaka peta starija osoba u Hrvatskoj ovisna o socijalnoj pomoći, te gerontološko- gerijatrijskoj skrbi. Najnovija javnozdravstvena gerontološka analiza mortalitetne strukture Hrvatske u 2004. godini po dobnim skupinama ukazuje na gotovo identičan udio, u odnosu na 2003. godinu, umrlih starijih osoba u dobi od 65 i više godina (77, 96%) u ukupno 49756 umrlih. Daljnja analiza strukture mortaliteta bolesnika u Hrvatskoj u 2004. godini po najučestalijim skupinama bolesti bolesnika starijih od 65 i više godina ukazuje na njihov visoki udio od 87, 4% u ukupno 24959 umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava (I00- I99) u Hrvatskoj i udjelu od 86, 7% umrlih 65 i više godišnjaka u Gradu Zagrebu (slika 1). Gerontološki morbiditetni pokazatelji gerijatrijskih osiguranika ukazuju kako razvoj djelatnosti Gerontoloških centara u zaštiti zdravlja starijih osoba u lokalnoj zajednici, koji u svojim programima uključuju provedbu mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, može doprinjeti unapređenju zaštite njihovog zdravlja, a time i trajnije odgoditi institucijsku gerijatrijsku skrb (tablica 1). Već sada hipotetski možemo ustvrditi kako broj hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika stagnira zahvaljujući razvoju Gerontoloških centara u Gradu Zagrebu, što je vidljivo iz podataka Gerontološke datoteke za 2004.g. Zaštita zdravlja starijih osoba ne može se provoditi niti unapređivati uz evaluaciju učinkovitosti i dostupnosti te racionalnosti gerijatrijske potrošnje ako se ne znaju gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi, u lokalnoj zajednici gdje tu zdravstvenu skrb starije osobe ostvaruju. To je diktirano i primjenom hrvatske i europske gerontološke doktrine, a sukladno specijalističkom i subspecijalističkom usavršavanju iz gerijatrije po UEMS-u. Referentni Nacionalni Centar za gerontologiju, provedbom redovitih četiri područja gerontološke djelatnosti (NN 121/03, čl. 100., 107., 108., 109., 16. ; NN 82/02, Sl.gl. Grada Zagreba 22/04, NN 28/05, NN 58/05, NN 4/06) s Centrima za gerontologiju po županijskim Zavodima za javno zdravstvo Hrvatske omogućuje izradbu gerontoloških normi i algoritama s uspostavom mreže gerontološke i gerijatrijske zdravstvene skrbi. Oni su u funkciji izradbe i primjene primjerenog Programa zaštite zdravlja starijih osoba te gerijatrijske i gerontološke djelatnosti u skrbi za starije osobe i gerijatrijske bolesnike. Nužna je pri tome trajna izobrazba iz gerontologije i gerijatrije u dodiplomskom i poslijediplomskom obrazovanju stručnjaka različitog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba. ZAKLJUČAK: Provedba Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude ima ključnu ulogu u rješavanja zadovoljenja objektivno utvrđenih, proučavanih i evaluiranih zdravstvenih potreba hrvatskog staračkog pučanstva. Navedeni Program omogućuje rano otkrivanje zdravstvenog poremećaja i sprječavanje funkcionalne onesposobljenosti u gerijatrijskog bolesnika, sveobuhvatnom procjenom njegovog zdravstvenog stanja i funkcionalne sposobnosti. Preventivne zdravstvene mjere imaju znanstveno dokazani učinak u sprječavanju nastanka bolesnog starenja što uz primjerenu zdravstvenu zaštitu i liječenje gerijatrijskih bolesnika dovodi do racionalne zdravstvene potrošnje. Pri tome je važna i provedba trajne izobrazbe iz gerontologije i gerijatrije svih stručnjaka različitih profila koji skrbe o zaštiti zdravlja starijih ljudi. OSNOVNA REF: 1. Tomek- Roksandić S, Perko G, Mihok D, Puljak A, Radašević H i sur. Gerontološki zdravstveno- statistički pokazatelji za Hrvatsku 2002./2003. godina. U: Tomek-Roksandić S, Čulig J, ur. Zagreb: Centar za gerontologiju ZZJZGZ ; 2004.

Praćenje utvrđenih i evaluiranih zdravstvenih potreba starijih osoba je prioritetni gerontološko javnozdravstveni program, čija primjena je indikator napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Zbog toga vođenje Registra utvrđenih i evaluiranih zdravstvenih potreba starijih osoba za svoje područje djelovanja osiguravaju Centri za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo. Svrha je izradba primjerenih normi i Programa zdravstvenih postupaka i mjera te primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u zaštiti zdravlja starijih osoba. Zdravstvene potrebe zadovoljavaju se za individualnu stariju osobu s udjelom od 68% u Gerontološkim centrima izvaninstitucijske skrbi za starije u lokalnoj zajednici gdje žive, jer svaka peta starija osoba u Hrvatskoj ovisna je o tuđoj pomoći, socijalno-medicinskoj skrbi. Centri za gerontologiju ZZJZ-a i Gerontološki centri po županijama Hrvatske omogućuje reduciranje razlike između utvrđenih i zadovoljenih zdravstvenih potreba starijih osoba. Nužna je pri tome trajna izobrazba iz gerontologije i gerijatrije u dodiplomskom i poslijediplomskom obrazovanju stručnjaka različitog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba, a poglavito kao subspecijalizacija gerontologija iz javnog zdravstva i gerijatrija iz interne medicine.

Praćenje utvrđenih i evaluiranih zdravstvenih potreba starijih osoba je prioritetna gerontološko javnozdravstvena djelatnost, čija primjena je indikator napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Zbog toga vođenje Registra utvrđenih i evaluiranih zdravstvenih potreba starijih osoba za svoje područje djelovanja osiguravaju Centri za gerontologiju(regionalnih) županijskih Zavoda za javno zdravstvo i Grada Zagreba. Svrha je izradba primjerenih gerontoloških normi i Programa zdravstvenih mjera i postupaka te primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u zaštiti zdravlja starijih osoba. Preventivne zdravstvene mjere i zdravstvene potrebe zadovoljavaju se kako za individualnu stariju osobu tako i za interesne skupine starijih osoba s udjelom od 68% u Gerontološkim centrima izvaninstitucijske skrbi za starije u lokalnoj zajednici gdje oni žive i stvaraju. Na to ukazuju evaluirani podatci gerontološke datoteke po kojima je svaka peta starija osoba u Hrvatskoj ovisna o socijalnoj pomoći, te gerontološko-gerijatrijskoj skrbi. Zbog tog je u zaštiti zdravlja starijih osoba nužna poglavito geroprofilaksa. Zaštita zdravlja starijih osoba ne može se provoditi niti unapređivati uz evaluaciju učinkovitosti i dostupnosti te racionalnosti gerijatrijske potrošnje ako se ne znaju gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi, u lokalnoj zajednici gdje tu zdravstvenu skrb starije osobe ostvaruju (slika 1, 2). To je diktirano i primjenom hrvatske i europske gerontološke doktrine, a sukladno specijalističkom i subspecijalističkom usavršavanju iz gerijatrije po UEMS-u. Sveoubuhvatan zdravstveni management starijih osoba i gerijatrijskih bolesnika razvija se u prilog njihovog što neovisnijeg i što kvalitetnijeg načina života, očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i u dubokoj starosti zadovoljenjem utvrđenih zdravstvenih potreba starijih osoba unapređivanjem zaštite zdravlja starijih. Glede svega navedenog izrađen je ustroj gerontoloških timova planiranom nužnom kategorizacijom županijskih Zavoda za javno zdravstvo za provedbu gerontološke djelatnosti po županijskim Zavodima za javno zdravstvo sa standardom staračkog populacijskog obuhvata od 30.000 starijih od 65 godina na svom području djelovanja. Sastav gerontološkog tima čine izvršitelji slijedećeg stručnog profila: liječnik specijalist javnog zdravstva ili epidemiologije područje gerontologije, viša medicinska sestra ili viši radni terapeut za starije ljude i gerontološko-zdravstveni statističar ili informatičar zdravstvenog usmjerenja. U svezi s navedenim predloženi je okvir mreže Centara za gerontologiju odnosno gerontološke djelatnosti po županijskoj (regionalnoj) razini Zavoda za javno zdravstvo kao što je vidljivo u shematskom prikazu A. Primjena gerontološke djelatnosi regionalnih ZZJZ-a biti će uvjetovana jednim od osnovnih kriterija po normama Europske unije a to je dobna struktura populacije o čijim zdravstvenim potrebama provodi program praćenja i evaluacije. Centar za gerontologiju ZZJZGZ je Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih ljudi te obavlja najsloženije zadaće i poslove kroz četiri slijedeća područja redovite gerontološke djelatnosti (NN 121/03, čl. 100., 107., 108., 109., 16. ; NN 82/02, 28/05, 58/05, 4/06) i po CROSTAT-u te EUROSTAT-u: 1. prati, proučava, evaluira, nadzire, izvješćuje i planira projekciju zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi za institucijskom i izvaninstitucijskom zdravstvenom skrbi po županijama (regijama) Hrvatske i Grada Zagreba vođenjem Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi po županijama Hrvatske i Grada Zagreba s Podregistrom stogodišnjaka te Podregistrom za Alzheimerovu bolest u starijih i Podregistrom korištenja lijekova u starijih ; 2. pruža stručno-metodološku pomoć, koordinira, nadzire te provodi instruktažu i edukaciju provoditelja zaštite zdravlja starijih ljudi i PZP-a gerijatrijskog osiguranika (od djelatnosti Gerontoloških centara, gerijatrijskih bolnica, gerijatrijskih i psihogerijatrijskih odjela, dnevna bolnica za starije ljude, primarne zdravstvene zaštite za starije ljude, specifične primarne zdravstvene zaštite u domovima za starije te centrima za rehabilitaciju, njegu, radnu terapiju i pomoć starijim ljudima, dnevnih centara za starije te gerontodomaćice u lokalnoj zajednici gdje taj stariji čovjek živi i stvara do Gerontoservisa) ; djelatnost županijskih (regionalnih) Centara za gerontologiju Zavoda za javno dravstvo, djelatnost Gerontološke tribine, gerontološki tečajevi, gerontološki edukacijski treninzi, te radionice i stvaraonice promocije i praktične primjene aktivnog zdravog produktivnog starenja i očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih ljudi te unaprijeđivanja pozitivnog zdravstvenog ponašanja individualnog starijeg čovjeka i primjena Programa prevencije rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja ; 3. aktivno sudjeluje u izradbi, predlaganju, evaluaciji, izvješćivanju o posebnostima provedbe ukupnih i pojedinačnih Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi kao i provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude stručno-metodološki definirane Osnovnim obuhvatom primjene preventivnih mjera za interesne i ciljne vulnerabilne skupine starijih osoba ; predlaže gerontološko-gerijatrijske algoritme i norme te mrežu gerijatrijske zdravstvene skrbi) ; 4. aktivno sudjeluje i provodi znanstveno-istraživačku i publicističku gerontološku djelatnost (izradba gerontoloških pamtilica, vodiča, uputa, brošura, letaka, priručnika i dr.). Osnova poslova i zadaća Gerontološkog tima na županijskoj razini (reginalnih) Zavoda za javno zdravstvo sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Programu statističkih istraživanja (NN 82/02, NN 121/03 - članak 100, NN 105/03., 28/05., 58/05, 4/06) je slijedeća: prati, utvrđuje, proučava i izvješćuje Centar za gerontologiju ZZJZGZ - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o zdravstvenim potrebama funkcionalno onesposobljenih starijih ljudi od 65 i više godina za institucijskom i izvaninstitucijskom zdravstvenom skrbi za svoje područje djelovanja praćenja zdravstvenih potreba starijih ljudi županije/regije te predlaže zdravstvene mjere zaštite zdravlja za ranjivo staračko pučanstvo svoje županije. Ti Programi praćenja, proučavanja i evaluacije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih ljudi provode se individualnim gerontološkim pristupom na osnovu stručno-metodoloških instrumentarija-Evidencijskih lista PZP-a br. 1., 2., 2.2. i 3. (PZP-praćenje zdravstvenih potreba individualnog gerijatrijskog bolesnika) po razinama pružene zdravstvene zaštite od obiteljske medicine, domova za starije i nemoćne osobe, centara za njegu i rehabilitaciju starijih bolesnika, gerijatrijskih ustanova do Gerontoloških centara.(Evid. lista PSZP – starijih korisnika br. 4.) Centri za gerontologiju ZZJZ-a i Gerontološki centri po županijama Hrvatske i Grada Zagreba omogućuje reduciranje razlike između utvrđenih i zadovoljenih zdravstvenih potreba starijih osoba. Oni su u funkciji izradbe i primjene primjerenog Programa zaštite zdravlja starijih osoba te gerijatrijske i gerontološke djelatnosti u skrbi za starije osobe i gerijatrijske bolesnike. Nužna je pri tome trajna izobrazba iz gerontologije i gerijatrije u dodiplomskom i poslijediplomskom obrazovanju stručnjaka različitog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba.

Udio osoba starije životne dobi u populaciji Republike Hrvatske u kontinuiranomu je porastu. Otprije poznate poteškoće razvijenih zemalja Zapada poput nedostatka zdravstvenih radnika u sustavu te njihove nedovoljne edukacije iz gerontologije i gerijatrije vode u nepripremljenost za specifi čne potrebe starijih, koje postaju značajan problem i u Hrvatskoj. Suočeni smo također i s nestankom obiteljskih zajednica koje su tradicionalno nosile velik dio tereta skrbi za starije. Primjena Programa utvrđivanja, praćenja i proučavanja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba koji se provodi putem centara za gerontologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo nužno je razvijati te unapređivati. Planiranje zdravstvene skrbi za osobe starije životne dobi treba biti dovoljno fl eksibilno da prepoznaje ključna društvena kretanja i razvojne procese te da im se prilagođava kako bi moglo adekvatno udovoljiti zdravstvenim potrebama starijih i u budućnosti. Moguća rješenja treba tražiti u već postojećim primjerima suradnje profesionalih skupina, javnoga i nevladinog sektora te na primjerima dobre prakse iz inozemstva. Rješenja treba temeljiti na “bottom up” pristupu, dovoljno osjetljivom da prepoznaje regionalne geografske, populacijske i gospodarske razlike kako bi se svima osigurala kvaliteta i pravednost u osiguranju zdravstvene skrbi. Preduvjeti uspješnog planiranja zdravstvene skrbi za starije uključuju kontinuirano praćenje pokazatelja, rad sa zajednicom te proaktivan pristup javnog sektora, prije svega zdravstvenoga i socijalnog, ali i gospodarstvenoga te mirovinskog i izobrazbenog sustava., The share of the elderly in the overall population of the Republic of Croatia has been continuously growing. The already known diffi culties that western countries have had to face, such as the insuffi cient number of health care providers and the inadequate education in gerontology and geriatrics, have led to the unpreparedness for special needs of elderly patients and have become a major problem in Croatia as well. We are also facing the disappearance of traditional families that were engaged in the care for the elderly to a large extent. The Programme for Defi nition, Monitoring and Studying of Health Needs and Functional Abilities of the Elderly, which is implemented by Centres for Gerontology of County Institutes of Public Health, should be developed and upgraded. The planning of geriatric health care should be suffi ciently fl exible to identify key social trends and development processes, adjust to them and thus be able to adequately meet the health requirements of the elderly in the future. Cooperation of professional associations, public sector and NGOs, as well as best practices applied abroad, should provide a good example. The solutions should be based on a bottom up approach, which is suffi ciently thorough to identify regional, geographical, demographic and economic differences and thus ensure quality and fair health care for everybody. The prerequisites for a successful planning of geriatric health care include the continuous monitoring of indicators, work in the community and the proactive approach of the public sector, primarily health care, social, economic, pension and education systems.

U unaprijeđivanju (reformi) hrvatskog zdravstva doktor obiteljske medicine ima ključnu, a time i odgovornu ulogu u promociji te primjeni provedbenog plana aktivnog zdravog starenja i očuvanja funkcionalne sposobnosti staračkog pučanstva. Sustavna primjena Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude koju osigurava doktor obiteljske medicine, u okviru propisanog Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude, značajno će utjecati na smanjenje zdravstvenih poteškoća i ovisnosti o tuđoj njezi i u dubokoj starosti. Na taj način se osigurava primjerenije zadovoljenje zdravstvenih potreba starijih ljudi za institucijskom gerijatrijskom zdravstvenom skrbi uz racionalniju zdravstvenu gerijatrijsku potrošnju. Time se osigurava kvalitetnije i neovisnije življenje u starosti u cilju očuvanja funkcionalne sposobnosti starijeg čovjeka kao izrazitog individualnog bolesnika.

Utvrđivanje, praćenje, proučavanje i projekcija razvoja zdravstvenih potreba ljudi starijih od 65 godina osnova su za izradu Programa mjera zdravstvene djelatnosti ako je cilj i svrha zdravstvene politike zadovoljenje utvrđenih zdravstvenih potreba pučanstva. Zbog toga je jedan od najvažnijih javnozdravstvenih pokazatelja u iskorištenosti zdravstvene djelatnosti struktura mortaliteta. Skupina cirkulacijskih bolesti u ukupno umrlih u 1999. godini u Hrvatskoj zabrinjavajuće je i dalje prisutna s 52,11%. Kako su i dalje više od 2/3 uzroka smrti starih ljudi bolesti cirkulacijskog sustava, struktura uzroka smrti cjelokupnog pučanstva Hrvatske i Zagreba je u stvari odraz strukture uzroka smrti starih ljudi. Inzult (I 64) kao vodeći uzrok smrti pojavljuje se na prvome mjestu po rangu učestalosti svih uzroka smrti u skupini cirkulacijskih bolesti s udjelom od 25,50%, i to s najvećim udjelom u dobnoj skupini od 65 do 84 godine koji iznosi 69,12%. Proučavanje veličine pojave mortaliteta od skupine bolesti cirkulacijskog sustava potrebno je operativno usmjeriti na kontinuiranu primjenu Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije vulnerabilnih skupina pučanstva, a to su ponajprije djeca i stari ljudi., Estimation, follow-up, investigation and projection of the development of health needs of people over 65 years of age is the basis for designing the Program of Health Activity Measures, if the goal and purpose of health policy is the fulfillment of the determined health needs in the population. Due to that, one of the most important public health markers of usability of health care of the mortality structures. The group of circulatory diseases in the total number of the diseased in the year 1999, in Croatia is disturbing with 52.11%. As still more of two thirds of death causes in elderly people are circulatory system diseases, the structure of death causes of the whole population in Croatia and Zagreb is in fact the reflection of death causes of elderly people. Stroke (I 64) as the leading cause of death is the first in the range of all death causes in the group of circulatory diseases with the participation of 25.50%, having the biggest proportion of 69.12% in the age group from 65 to 84 years. The investigation of the mortality in the group of circulatory diseases must be operatively directed towards continuous application of the program of primary, secondary and tertiary prevention of vulnerable population groups, primarily of children and elderly people.