Search

Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova, makroregionalnih i regionalnih centara, kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposobnosti. Analize su provedene za tri relevantna razdoblja: razdoblje rasta prije globalne recesije (2001. – 2008.), razdoblje globalne recesije (2009. – 2014.) i razdoblje oporavka hrvatskoga gospodarstva (2015. – 2019.). Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa su u analizama upotrijebljeni podaci o dinamici zaposlenosti. U radu se upućuje na razlike u rastu zaposlenosti pojedinih hrvatskih gradova u odnosu na nacionalni prosjek te se nastoji utvrditi je li taj rast rezultat djelovanja strukturnih (egzogenih) čimbenika ili lokalnih (endogenih) čimbenika. Shift-share analizom dobiveni su izračuni regionalnog, strukturnog i lokalnog čimbenika. Utvrđeno je da su u godinama prije recesije veći gradovi u prosjeku imali znatno snažniji rast zaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Lokalni čimbenik u predrecesijskom razdoblju imao je izrazito važnu ulogu u formiranju rasta zaposlenosti, u većini gradova značajniju od strukturnog čimbenika. Veću su gradovi u recesiji zabilježili pad zaposlenosti približno jednakog intenziteta kao na državnoj razini, dok se u postrecesijskom razdoblju opaža njihov nešto sporiji oporavak od hrvatskog prosjeka. U recesijskom se razdoblju dogodio snažan pad lokalne konkurentnosti gradova čiji je značajniji oporavak u postrecesijskom razdoblju zasad izostao. Sve je manje gradova koji su po dinamici zaposlenosti iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječan razvoj ostvarili su tijekom svih triju relevantnih razdoblja jedino Split, Zadar, Dubrovnik i Varaždin. U svim trima razdobljima lokalne konkurentske prednosti posjedovali su Split, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin., The aim of this paper is to investigate the growth dynamics of 20 larger Croatian cities, macro-regional and regional centres, in order to indicate changes in their competitiveness. The analyses were carried out for three relevant periods: the period of growth before the global recession (2001-2008), the period of the global recession (2009-2014) and the recovery period of the Croatian economy (2015-2019). Employment is one of the most important indicators of economic growth, so employment dynamics data were used in the analyses. The paper points to differences in employment growth of individual Croatian cities compared to the national average and seeks to determine whether this growth is the result of the action of structural (exogenous) factors or local (endogenous) factors. Therefore, a shift-share analysis was carried out, resulting in calculations of the regional, structural, and local factors. It found that in the years before the recession, larger cities had on average much stronger employment growth than the Croatian average. In the pre-recession period, the local factor played an extremely important role in shaping employment growth; in most cities, it was more significant than the structural factor. When the recession hit, larger cities saw a drop in employment of about the same intensity as at the state level, while in the post-recession period they had a slightly slower recovery compared to the Croatian average. In the recession period, there was a sharp decline in the local competitiveness of cities, whose significant recovery in the post-recession period has so far been absent. The number of cities that are above the national average in terms of employment dynamics was decreasing. Above-average growth was achieved during all three relevant periods only Split, Zadar, Dubrovnik, and Varaždin. In all three periods, Split, Zadar, Slavonski Brod, and Varaždin had local competitive advantages.

Prikaz utjecaja turizma na gospodarstvo Republike Hrvatske predstavlja glavni cilj ovog završnog rada. Turizam danas iako u odnosnu na druge gospodarske grane možemo reći da je relativno mlada grana, no zbog ubrzanog rasta kojeg doživljava danas postaje jedna od dominantnijih gospodarskih grana za brojne države uključujući Republiku Hrvatsku. Sektor turizma u RH nosi čak petinu BDP-a, te je ujedno to i sektor na koji se država najviše oslanja. Hrvatska svoj uspjeh u turizmu može prepisati geografskom položaju, te prirodnim čimbenicima na kojima se temelji turizam, a to su sunce i more. Brzina i dinamika u promjenama želja i potreba turista, razlog su nastanka raznovrsne turističke ponude i razvoja raznih oblika turizma. Hrvatska kao pretežito receptivna zemlja svoju ponudu temelji na: atrakcijama, turističkoj, smještajnoj i općoj infrastrukturi, proizvodima te ljudskim potencijalima. Sa druge strane potražnja ovisi o dolascima stranih turista, ponajviše iz obližnjih zemalja poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, pa i ostalih zemalja sa područja EU-a. Strani turisti ostvaruju oko 90% noćenja ukoliko se uzmu podaci iz prethodne četiri turističke sezone. Na samom kraju rada nalazi se prikaz podataka koji ukazuju na utjecaj turizma na BDP, zaposlenost, te njegova podložnost vanjskim utjecajima, kroz primjer pandemije COVID-19. The impact of tourism on the economy of the Republic of Croatia is the main objective of this thesis. Today, tourism is a relatively young economic sector compared to other economic sectors, but due to the rapid growth it is experiencing today, it is becoming one of the dominant economic sectors for many countries, including the Republic of Croatia. The tourism sector accounts for up to one-fifth of GDP in the Republic of Croatia and is also the sector on which the state relies the most. Croatia's success in tourism is due to its geographical location and the natural factors on which tourism is based, namely sun and sea. The speed and dynamics of changes in the desires and needs of tourists is the reason for the emergence of a diverse tourist offer and the development of various forms of tourism. Croatia, as a predominantly receptive country, bases its offer on: Attractions, tourism, accommodation and general infrastructure, products and human resources. On the other hand, demand depends on the arrival of foreign tourists, mainly from neighbouring countries such as Germany, Slovenia, Austria, Italy and other EU countries. Foreign tourists account for about 90% of overnight stays, based on data from the last four tourist seasons. At the very end of the document, data are presented showing the impact of tourism on GDP, employment and its vulnerability to external influences, using the example of the pandemic COVID -19.

U završnom radu će se obraditi analiza zaposlenosti u županijama u Republici Hrvatskoj kroz pojam zaposlenosti i nezaposlenosti. Vremenski period u kojem je rađena analiza je od 2015. do 2020. godine. Pomoću podijele prema spolu i uz pomoć podataka kojima se raspolaže prikazat će se podaci o zaposlenosti u osam županije Republike Hrvatske. Uz pomoć tablica i grafikona pobliže će se prikazat zaposlenost u periodu od 2015. do 2020. godine. Za analizu podataka korišteni su vremenski nizovi, tj. indeksi na stalnoj i promjenjivoj bazi u svrhu prikaza promjene broja zaposlenih. In the final paper, the analysis of employment in counties in the Republic of Croatia is processed through the concept of employment and unemployment. The time period in which the analysis was done is from 2015 to 2020. Using the division by gender and with the help of available data, all data on employment in eight counties of the Republic of Croatia will be presented. With the help of tables and graphs, employment in the period from 2015 to 2020 will be presented in more detail. For data analysis, time series were used, i.e. indexes on a permanent and variable basis for the purpose of showing changes in the number of employees.

S obzirom na recesiju 2008. godine, gospodarstvo u Hrvatskoj na putu oporavka je od 2015. godine, međutim tržište rada još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Unatoč padu nezaposlenosti, Hrvatska još uvijek pripada zemljama s najvišom stopom nezaposlenosti u EU, a stope zaposlenosti i aktivnosti među najnižima su u Europskoj uniji. Samim ulaskom u EU, 2013. godine dolazi do smanjivanja ukupnog broja stanovništva, a posljedica su velikog iseljavanja radno sposobnog stanovništva u bogatije europske zemlje. Slijedom navedenog, može se vidjeti da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj jedan od vodećih gospodarskih i društvenih problema, ali i tematika kojoj se ne pridonosi toliko pažnje. Upravo radi toga, analiza zaposlenosti u Hrvatskoj izabrana je kao tema pisanja diplomskog rada. Predmet istraživanja rada je analizirati kretanje zaposlenosti u Hrvatskoj u zadanom razdoblju od 2008. – 2020. godine. Analizom se želi istražiti kretanje zaposlenosti u RH prema županijama, spolu, dobi i stupnju obrazovanja. Poseban osvrt odnosit će se na analizu zaposlenosti mladih u Hrvatskoj, korištenje aktivnih mjera za zapošljavanje te će se na temelju Nacionalne strategije RH do 2030. godine, objasniti buduće smjernice i prognoze razvoja s obzirom na predmet istraživanja. Given the recession of 2008, the Croatian economy has been on the road to recovery since 2015, but the labor market is still not at a satisfactory level. Despite falling unemployment, Croatia still belongs to the countries with the highest unemployment rate in the EU, and employment rates and activities are among the lowest in the European Union. With the accession to the EU in 2013, the total population decreased, and the result was a large emigration of the working age population to richer European countries. Following the above, it can be seen that the employment rate in Croatia is one of the leading economic and social problems, but also a topic that does not receive much needed attention. Precisely because of this, the analysis of employment in Croatia was chosen as the topic of writing the paper. The subject of the research will be the analysis of employment trends in Croatia in the given period from 2008 to 2020. The analysis aims to investigate the trend of employment in the Republic of Croatia according to counties, gender, age and level of education. Special attention will be paid to the analysis of youth employment in Croatia, the use of active employment measures and based on the National Strategy of the Republic of Croatia until 2030, future guidelines and development forecasts with regard to the subject of research will be explained.

Predmet ovoga rada je analiza utjecaja porasta broja industrijskih robota na tržište rada. S obzirom da se industrijski roboti u najvećoj mjeri koriste u prerađivačkoj industriji, poseban fokus stavljen je na njihov utjecaj na tržište rada u prerađivačkoj industriji. Analiziranjem stanja u različitim državama Europske Unije doći će se do korelacije između porasta broja industrijskih robota i različitih informacija vezanih uz tržište rada. Do uvođenja robota na tržište rada došlo se postepeno, te industrijski roboti kakvi se danas koriste nastajali su desetljećima. Da bi se definirao industrijski robot i prikazale sve njegove značajke, izložiti će se povijesni pregled razvoja robotike, od njezinih začetaka do današnjih dana. S obzirom da različite zemlje imaju različite veličine gospodarstva, populaciju i broj zaposlenih, apsolutni broj industrijskih robota u pojedinim zemljama ne može biti podatak s kojim se pojedine zemlje mogu uspoređivati. Iz toga razloga se umjesto apsolutnog broja industrijskih robota kao referentna veličina uzima gustoća robota. Gustoća industrijskih robota označava broj industrijskih robota u odnosu na broj zaposlenih i može se protumačiti kao mjera usvojenosti industrijskih robota u industriju pojedine zemlje. Za statističke analize koje će kasnije biti prikazane gustoća industrijskih robota definirati će se kao broj industrijskih robota na 10.000 zaposlenih. Cilj istraživanja je utvrditi postoji li značajna povezanost između broja industrijskih robota u proizvodnoj industriji i rasta ili pada zaposlenosti u Europskoj Uniji. Također, za istraživanje su definirani i pomoćni ciljevi: procijeniti dosadašnji utjecaj robotizacije na tržište rada prerađivačkog sektora, definirati pojam industrijski robot i odrediti njegove karakteristike, povijesni pregled razvoja industrijskih robota, procjena budućih trendova na tržištu rada.

Pandemija COVID-19 uzrokovana je širenjem SARS-Cov- 2 virusom uslijed kojeg je proglašenjem općeg zatvaranja i karantene u ožujku 2020. godine iz temelja promijenjen život svih nas. Mjere zatvaranja poslovanja i ostale epidemiološke mjere vezane za zaštitu zdravlja utjecale su na usporavanje ekonomske aktivnosti, a time su imale i značajne negativne posljedice na tržište rada. Usporedna analiza podataka stanja zaposlenosti prema različitim socio-demografskim skupinama zaposlenika i skupina zanimanja te sektorima, pokazala je različiti utjecaj na zaposlenost. Kako bi se ukupni negativni trendovi sveli na najmanju moguću mjeru, vlade zemalja članica EU, pa tako i Hrvatske donijele su različite pakete mjera kako bi očuvale radna mjesta i pomogle gospodarskim subjektima najviše pogođenim pandemijom. Navedene mjere imale su povoljan učinak na tržište rada te je već od svibnja 2020. godine došlo do usporavanja rasta stope nezaposlenosti, a u Hrvatskoj je navedenom posebno pogodovala i turistička sezona. U radu se ukazuje na važnu činjenicu kako je primjena mjera za očuvanje radnih mjesta značajno iskrivila stvarne potrebe za radnom snagom. Rezultati ovog istraživanja daju naslutiti kako najnoviji trendovi na tržištu rada povezani s pandemijom COVID-19 ukazuju da za razumijevanje stvarnih problema koji su nastali na tržištu rada nije dovoljno promatrati samo stopu nezaposlenosti ili zaposlenosti. Stoga se ističe važnost problematike nezadovoljene potražnje za radom odnosno neiskorištene dostupne resurse radne snage na tržištu rada. U situacijama kriza i nižeg ekonomskog rasta, upravo raste taj udio „potencijalne dodatne radne snage“. Kombinacija stalno prisutne pandemije i izmjene različitih epidemioloških mjera, slabih izgleda za posao i obiteljskih obaveza kod kuće, natjerala je mnoge ljude da odluče ne tražiti posao tijekom pandemijske krize te se povlače u neaktivnost. Analiza pokazuje da je još u drugom kvartalu 2021. godine u EU nezadovoljena potražnja za radom činila 14, 5% „proširene radne snage“, pri čemu je taj udio veći za 4, 3% boda u korist žena, a posebno ranjivim skupinama pokazali su se mladi te osobe sa nižim razinama obrazovanja. Time se potvrđuje kako je tijekom pandemije COVID-19 došlo do porasta udjela „potencijalne dodatne radne snage“.

Cilj je rada utvrditi povezanost između rasta broja industrijskih robota i određenih karakteristika tržišta rada Europske unije s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju. Rezultati statističke analize pokazuju kako gustoća industrijskih robota (broj industrijskih robota na 10 000 zaposlenih) u prerađivačkoj industriji utječe na tržište rada Europske unije. Korelacijskom i regresijskom analizom prikazano je da povećanjem broja industrijskih robota u prerađivačkoj industriji Europske unije došlo do povećanja udjela zaposlenih u ukupnoj populaciji Europske unije te kako je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji rastao tako je rastao i broj industrijskih robota. Također je prikazano da zemlje Europske unije s većom gustoćom industrijskih robota u prerađivačkoj industriji imaju i veće troškove za zaposlenike. Rezultati istraživanja potvrđuju glavnu hipotezu H0 koja ispituje postoji li statistički značajna povezanost između gustoće industrijskih robota u prerađivačkoj industriji Europske unije i udjela zaposlenih u ukupnoj populaciji Europske unije. U svim zemljama Europske unije dolazi do rasta broja industrijskih robota i robotizacije te automatizacije mnogih radnih mjesta, stoga je nužno pripremiti tržište rada na izazove koje takvi trendovi nose. Doprinos rada očituje se u prikazu utjecaja porasta broja industrijskih robota na tržište rada s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju. Rezultati pokazuju utjecaj porasta broja industrijskih robota u prerađivačkoj industriji na udio zaposlenih u Europskoj uniji, na broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji te prikazuju povezanost gustoće industrijskih robota i prosječnih troškova za zaposlenike., The aim of this study is to determine the correlation between the growth in the number of industrial robots and certain characteristics of the labor market of the European union, with special reference to the manufacturing industry. The results of the statistical analysis show how the density of industrial robots (number of robots per 10,000 employees) in the manufacturing sector affects the labor market of the European Union. Correlation and regression analysis showed that the increase in the number of industrial robots in the processing sector of the European Union led to an increase in the share of employees in the total population of the European Union, and that the number of employees in the processing sector grew as did the number of industrial robots. It is also shown that European Union countries with a larger number of industrial robots in the manufacturing sector also have higher costs for employees in the same. The results of the research confirm the main hypothesis H0 which examines whether there is a statistically significant correlation between the density of industrial robots in the European Union manufacturing sector and the share of employees in the total European Union population. In all countries of the European Union, the number of industrial robots is growing, as well as the robotization and automation of many jobs, and it is necessary to prepare the labor market for the challenges posed by such trends. The contribution of the study is reflected in the overview of the impact of the increase in the number of industrial robots on the labour market with special emphasis on the processing industry. The results show the influence of the increase in the number of industrial robots in the processing industry on the share of employees in the European Union, on the number of employees in the processing industry, and show the correlation between the density of industrial robots and average costs for employees.

U ovom radu se analizira tržište rada u Republici Hrvatskoj. Prema stanju na tržištu rada neke zemlje, jasno je vidljivo kakva je njena gospodarska situacija. Svaka zemlja teži postići gospodarsko blagostanje u kojem će razina zaposlenost biti visoka, a razina nezaposlenosti niska. Zbog toga postoje mjere politike zapošljavanja koje mogu biti aktivne ili pasivne. Republika Hrvatska provodi i aktivne i pasivne mjere politike zapošljavanja. Stanje na tržištu rada u Republici Hrvatskoj je loše s obzirom na broj neaktivnog stanovništva i na broj nezaposlenih. To je rezultat dugotrajnih ekonomskih kriza, velikog broja prijevremenih mirovina, niskog radnog vijeka i ostalih čimbenika. U radu je prikazana analiza tržišta rada Republike Hrvatske od 2016. do 2020. godine. This paper analyzes the labor market in the Republic of Croatia. According to the situation on the labor market of a country, it is clear what its economic situation is. Every country strives to achieve economic prosperity in which the level of employment will be high and the level of unemployment low. Therefore, there are employment policy measures that can be active or passive. The Republic of Croatia implements both active and passive employment policy measures. The situation on the labor market in the Republic of Croatia is poor considering the number of inactive population and the number of unemployed. This is the result of long-lasting economic crises, a large number of early pensions, low working lives and other factors. The paper presents an analysis of the labor market of the Republic of Croatia from 2016 to 2020.

Porezni klin predstavlja razliku između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće koju prima posloprimac. Republika Hrvatska i Republika Slovenija razlikuju se po obilježjima kao što su visina nacionalnog dohotka, različiti životni standard, razina dohotka po stanovniku, zaposlenost i drugi čimbenici. No, usprkos tome moguće je napraviti usporedbu jer su prethodno analizirane zemlje tranzicijske koje dijele zajedničku povijest. Iz analize se može zaključiti kako je zadovoljeno načelo pravednosti, jer se pojedinac s većom ekonomskom moći oporezuje više nego pojedinac s manjom ekonomskom moći. Strukturu poreznog klina prvenstveno diktiraju doprinosi za socijalno osiguranje, a ne sam porez na dohodak. The tax wages represents the difference between the gross labor cost for the employer and the net salary received by the employee. The Republic of Croatia and the Republic of Slovenia differ in characteristics such as the level of national income, different living standards, level income per capita, employment and other factors. Nevertheless, it is possible to make a comparasion because the previously analyzed countries are transition countries thet share a common history. From the analysis it can be concluded that the principle of fairness is satisfied, because an individual whit greater economic power is taxed more than an individual with less economic power. The structure of the tax wedge is primarily dictated by social security contributions, not the income tax itself.

Predmet diplomskega dela je analiza stanovanjske problematike mladih v Sloveniji. To predstavljamo najprej z opredelitvijo bivanjske situacije mladih – le-ta se v zadnjih 5–10 letih ni bistveno izboljšala, še vedno velik odstotek živi v prenaseljenih stanovanjih. Povprečna starost mlade osebe ob vselitvi v svoje stanovanje je v Sloveniji bistveno višja kot v primeru vrstnikov npr. iz skandinavskih držav. Večini sicer redkih mladih, ki pridejo do svojega lastnega stanovanja dokaj kmalu tj. ko jim je to potrebno, to uspe po zaslugi finančnega položaja njihovih staršev. Mladi se po svojem materialno-finančnem zaledju, ki je pomemben za reševanje njihovih stanovanjskih vprašanj in problemov, močno razlikujejo. To velja tudi za element zaposlenosti mladih, kakovosti njihovih zaposlitev in višine njihovih mesečnih dohodkov. Mnogim le-ti ne zadostujejo, da bi si lahko privoščili tržni najem stanovanja in se morajo še naprej stiskati v stanovanjih skupaj s starši. Mnogi, ki pa se odločijo iti na svoje na ta način, s tem tvegajo revščino ali pa se zaradi visokih cen na najemnem trgu odločajo za možnosti s slabšimi najemnimi pogoji, ki niso spodbudni za načrtovanje družine. Opozarjamo na vpliv takega stanja mladih na upadajočo rodnost v Sloveniji. Tudi prihodnji razvoj na področju stanovanjskih razmer in dostopnosti stanovanj za mlade bo bistveno odvisen od kakovosti delovanja države in občin. Glede na pretirane socialne razlike in pojave revščine v Sloveniji bi bila optimalna kombinacija ukrepanja v smeri korekcije obstoječega ekonomsko-socialnega sistema in okrepitve socialne politike, v tem na stanovanjskem področju, za kar ima država na voljo različne možne vrste ukrepov. The subject of the diploma work is the analysis of housing situation of young people in Slovenia. We touched the living situation of young people - it has not improved significantly in the last 5-10 years and a large percentage of young people still live in overcrowded apartments. The average age of a young person when moving into his/her separate apartment in Slovenia is significantly higher compared to young people from the Scandinavian countries. In Slovenia, most of young people who acquire their own apartments soon enough, ie. when they need it, succeed in that thanks to the financial situation of their parents. Young people differ greatly in their material and financial background, which is important for solving their housing issues and problems. This also applies to the element of employment of youth, the quality of their employments and the level of their monthly income. For many, these are not high enough to afford a market rental apartment. However, many who choose to go on their own in this way, run the risk of poverty or, because of the high prices in the rental market, opt for options with poorer rental conditions that are not encouraging for family planning. We draw attention to the impact of such a situation of young people on the declining birth rate in Slovenia. Developments in the field of housing conditions and the availability of housing for young people will continue to significantly depend on the quality and efficiency of politics of the state and municipalities. Given the excessive social disparities and the occurrences of poverty in Slovenia, the optimal approach would be with a combination of measures to correct the existing economic and social system and to strengthen the social policy, especially in the housing field, for which the state has various possible types of measures.

Knjiga 'Od projekta do projekta. Rad i zaposlenost u kulturnom sektoru' po prvi puta obrađuje problematiku projektnog rada u kulturnom sektoru u Hrvatskoj. Prvo poglavlje donosi argumente za to da se proces stvaranja umjetničkih i kulturnih djela nazove svojim pravim imenom – radom, i to radom koji mora biti plaćen, te pokazati pozadi¬nu projektne prirode toga rada. Drugo poglavlje pruža kontekstualizaciju projektnog rada u kulturi kroz niz podataka o karakteristikama rada u kul-turi te o plaćenom i neplaćenom radu u kulturnom sektoru u Hrvatskoj, gdje su za kontekst ove studije posebno važni podaci o samozaposlenosti. Treće poglavlje donosi podatke vezane uz različite di¬menzije implikacija projektnog tipa rada, kako na radne uvjete tako i na odnos poslovne i privatne sfere te na sam sadržaj kulturnog rada. U četvrtom poglavlju raspravlja se o važnosti priznavanja rada u kulturi pogotovo u kontekstu projektnog rada, zatim o implikacijama projektnog pristupa radu na radnopravna pitanja te na formuliranje (novih) javnih politika. Ujedno se razmatra koji su izazovi i prepreke te koji su potencijali (projektnog) rada u kulturnom sektoru, a posebna je pažnja posvećena važnosti ljudskih potencijala (samom radništvu) te solidarnosti unutar sektora. Zaključno, peto poglavlje donosi širu argumentaciju o potrebi za razmišljanjem izvan dosadašnjih javnopolitičkih okvira kulturnog sektora i stvaranjem novih okvi¬ra unutar kojih će kulturni rad biti bolje prepoznat te za snažnijim zagovaranjem umjetnosti i kulture kao javnog dobra.

Inicijalni val pandemije bolesti COVID-19 u nemaloj je mjeri utjecao na obrasce rada velikog broja zaposlenih, što smo temeljem ankete provedene krajem ljeta 2020. dokumentirali u svom prethodnom radu (Matković i Lucić, 2021). Predmet naše pozornosti u ovom je izlaganju perzistentnost ovih promjena u kontekstu dolaska „epidemijskog normalnog“ uz jesenski val pandemije koji su karakterizirale manje striktne mjere gospodarskog zatvaranja, ali bitno veća incidencija bolesti. Temeljem longitudinalnih podataka SOCRES panel istraživanja u radu ćemo temeljeno na retrospektivnim iskazima 387 sudionika koji su bili zaposleni u obje točke mjerenja analizirati koliko su disrupcije u svijetu rada (u vidu radnog opterećenja, prekida rada, radno-obiteljskog sraza te pada prihoda) ostale perzistentne u raznim vremenskim razdobljima unutar prve godine od izbijanja pandemije. S obzirom na to da je izostala masovna pojava nezaposlenosti, posebnu pozornost posvetit ćemo percepciji (ne)sigurnosti, perzistentnosti i poželjnosti rada od kuće koji je izašao u prvi plan tijekom prvog vala pandemije te mogu li se identificirati specifična iskustva skupina zaposlenih koji su „dobitnici“ i gubitnici“ takvog „novog radnog normalnog“. U trenutku pisanja sažetka ishodi analiza kao ni zaključci nisu poznati jer je tekući val panela zaključen tek 10. travnja 2021

This article titled “The effect of the COVID-19 pandemic on the Croatian economy” deals with exceedingly current events triggered by the pandemic, which have reflected on the national and global economy. Based on the currently available data and the survey of 358 respondents (from both the private entrepreneurship sector and public administration), the effect of COVID-19 on the Croatian economy is observed through declining employment, the required recovery years, and declining GDP. The differences and similarities between this and the great global economic crisis of 2008/2009 as well as the opinion of entrepreneurs on which crisis has had more significant consequences for the economy were examined. A linear regression model predicts the declining employment in the recovery years. The entrepreneurs agree that the crisis caused by the COVID-19 pandemic is far more destructive and devastating to the economy, primarily because there is no end in sight even though the vaccine has been found. The unanimous agreement of the entrepreneurs is that, without further measures aimed at preserving the economy put in place by the Government, it will not be possible to suppress a further decline in employment and GDP, which will lead to a prolongation of the necessary recovery time for the Croatian economy. This research is the basis for further research on the effect of the COVID-19 pandemic on the Croatian economy., Članak pod naslovom „Utjecaj COVID-19 pandemije na hrvatsko gospodarstvo“ bavi se vrlo aktualnim događajima izazvanim pandemijom, a koje se odrazilo na nacionalno i globalno gospodarstvo. Na temelju trenutno raspoloživih podataka i provedene ankete na 358 ispitanika (iz realnog sektora i javne uprave) u radu se analiziraju posljedice COVID-19 na hrvatsko gospodarstvo promatrano kroz pad zaposlenosti, potrebne godine oporavka te pad BDP. Također su analizirane sličnosti i razlike sa velikom svjetskom ekonomskom krizom 2008/2009 godine te je ispitano mišljenje poduzetnika o tome koja kriza ima značajnije posljedice za gospodarstvo. Modelom linearne regresije je predviđen pad zaposlenosti u godinama oporavka. Poduzetnici su složni u procjeni da je kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom daleko razornija i pogubnija za gospodarstvo, prvenstveno stoga jer joj se ne nazire kraj usprkos pronalasku cjepiva. Jednoglasna je poruka poduzetnika da bez daljnjih mjera za očuvanje gospodarstva od strane Vlade neće se moći zadržati daljnji pad zaposlenosti, kao i BDP-a, što će dovesti do produljenja potrebnog vremena oporavka hrvatskog gospodarstva. Ovo istraživanje je osnova za buduća istraživanja utjecaja COVID-19 pandemije na hrvatsko gospodarstvo.

U radu se daje uvid u socioekonomske aspekte zapošljavanja migranata u Europskoj uniji te pregled kretanja migranata na tržištu rada Europske unije, za koji su korišteni podaci Eurostata. Također, u radu se iznose rezultati deskriptivne analize podataka o zaposlenosti izdvojenih migrantskih skupina iz baze korisnika Hrvatskoga Crvenoga križa. Uzorak je obuhvatio 345 korisnika, od kojih je 176 bilo zaposleno u vrijeme kreiranja baze (siječanj 2018.). Rezultati pokazuju da najveći broj korisnika ima status azila, a iz te je skupine i najviše zaposlenih. Također, više je zaposlenih muškaraca od žena, koje čine manje od trećine u uzorku (103). Zaključuje se kako pravni status, kao i spol te zemlja podrijetla imaju značajnu ulogu pri zapošljavanju. Kao metodološki doprinos, u radu se predlaže i petnaest novih varijabli za baze i anketne upitnike, čime bi se omogućilo provođenje opsežnijih (socioekonomskih) znanstvenih istraživanja i kreiranje kvalitetnih politika zapošljavanja migrantskih skupina s pravnim statusom.

U ovoj smo studiji pristupili rodnoj ravnopravnosti kao važnoj varijabli za procjenu socioekonomskih nejednakosti na relaciji selo-grad. Ravnopravnost žena u određenom društvu ili zajednici nije samo pitanje dosezanja najviših društvenih standarda i kvaliteta već i preduvjet društvenog razvoja, što pokazuju nebrojena istraživanja i projekti posvećeni rodnoj ravnopravnosti u lokalnim zajednicama diljem svijeta. Iz službenih statističkih te kvantitativnih podataka iz službenih izvora izdvojili smo pojedine indikatore društvenog položaja žena u Hrvatskoj s naglaskom na specifičan položaj žena u ruralnim područjima. Analize koje smo proveli u ovoj studiji pokazale su da su žene u prosjeku starije i žive duže od muškaraca. Znatno više žena stječe visoko obrazovanje nego što je to u slučaju muškaraca, a u kontekstu naše studije je iznimno značajan podatak i razlika u broju diplomiranih žena u gradovima i općinama tj. ruralnim područjima. Te su razlike toliko velike da u dijelu Središnje Hrvatske i Slavonije fakultet završava gotovo dvostruko žena iz grada u odnosu na one iz ruralnih područja. Samo u jednoj od pet regija – Istri, Kvarneru i Gorskom kotaru – ruralnourbana diskrepancija u broju diplomiranih žena i muškaraca ne postoji ili je vrlo mala. Nadalje, žene su u većoj mjeri nezaposlene, bez obzira što su u prosjeku obrazovanije, a detaljne analize zaposlenosti žena u ruralnim područjima čak nije moguće provesti jer nedostaju službeni podaci koji bi istovremeno nudili rodnu podjelu i onu po administrativnim jedinicama. No, podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska na samom dnu EU sa svega 46 posto zaposlenih žena u ruralnom području. Žene u ruralnim područjima u nepovoljnijem su ekonomskom i društvenom položaju koji je često opterećen i društvenim ulogama i očekivanjima ruralne zajednice koja su zasnovana na tradicionalnijim rodnim ulogama i patrijarhalnim stavovima. Dodatni čimbenici manje dostupnosti ili izostanka (javnih) usluga poput dječjih vrtića tj. ustanova za predškolski odgoj u ruralnim područjima tako postaju i strukturna prepreka koja ženama dodatno otežava pronalazak posla izvan kuće ili bavljenje aktivnostima nepovezanima s djecom i kućanstvom. Jedan od istaknutijih problema u međuodnosu poljoprivrede i rodnih pitanja jest nevidljivost rada žena u poljoprivredi i podzastupljenost žena među vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava te u procesima donošenja odluka. U Hrvatskoj su žene vlasnice ili nositeljice svega 30, 1 posto poljoprivrednih gospodarstava, a u nekim županijama taj postotak je manji od 25 posto. Sve to ukazuje da bi se ciljevi daljnje izgradnje politika za smanjivanje rodnog jaza na selu i u poljoprivredi trebali kretati u nekoliko smjerova. Budući da su žene u ruralnim područjima u prosjeku obrazovanije, ali i dalje u neravnopravnom položaju kada je riječ o zaposlenosti, jedan od ciljeva gospodarskih politika bi trebalo biti podizanje profesionalnog statusa žena u ruralnim područjima mjerama usmjerenima na povećanje udjela žena u vlasništvu nekretnina i vođenju poljoprivrednih gospodarstava, poticanje zaposlenosti izvan kuće kroz omogućavanje adekvatnog pristupa financijskoj, edukacijskoj i savjetodavnoj pomoći pri pokretanju poduzetničke ili druge vrste ekonomske aktivnosti te pristup vrtićima i domovima za starije. Nadalje, rad koji žene obavljaju na poljoprivrednim gospodarstvima je mahom nevidljiv i ekonomski nije vrednovan, a štetno je i pravno neprepoznavanje 'nevidljivog' rada, osim čega postoji i znatan jaz u visini plaća žena i muškaraca, što zajedno s ranije spomenutim ciljevima ukazuje na smjer u kojem bi valjalo provoditi integralne politike kojima bi se kontinuirano radilo na smanjenju društvenih i strukturnih prepreka s kojima se žene u ruralnim područjima suočavaju.

The shadow economy is a global phenomenon, regardless of the state of development of the country. However, the volume differs from country to country. Although there are different definitions of the shadow economy, it can be considered as unregistered economic activities that would contribute to the officially accounted gross national product if these activities were recorded. The paper presents the results of past papers that examine the causes and effects of the shadow economy, which they show that a strong presence of the shadow economy has been identified in Croatia, whose volume of shadow economy often tops charts in the European Union. According to some research estimates, it is calculated that the shadow economy comprises around a quarter of GDP and more. The main goal of this research is to examine the connection between the shadow economy and employment, unemployment, employee earnings and economic performance in Croatia. Correlation and multiple regression analysis were used to estimate the correlation of the mentioned variables and the shadow economy. Constrained by the availability of comparable data, the analysis covered the period from 2000 to 2019. The missing data in the panel were imputed using Fully Conditional Specification, where each incomplete variable is imputed by a separate model. Results unexpectedly showed that the growth of the shadow economy in Croatia is related to the growth of wages and GDP per capita, which can be explained by the negative migration balance in Croatia.It was determined that less workload of workers during the working week is associated with a higher level of the shadow economy.The expected increase in the shadow economy is associated with a decline in GDP growth.The result is indicative that a higher number of working hours in a working week is associated with lower gross and net wages and GDP per capita. The increase in employment is related to the lower level of the shadow economy, but also a higher share of the unemployed in the total population leads to a reduction in the shadow economy.