Search

Zrak je važan fizikalno-ekološki faktor okoliša neophodan za život svih živih bića, te kao takav direktno utječe na zdravlje i kvalitetu života. S obzirom da je većina onečišćenja zraka antropogena podrijetla, kvaliteta zraka prvenstveno ovisi o čovjeku koji ga je dužan zaštititi. Iako postoje različite vrste onečišćenja, u ovom istraživanju ispituje se mikrobiološka kvaliteta zraka. Tako je u ovom radu ispitana mikrobiološka kvaliteta zraka u zatvorenim laboratorijskim prostorijama Mikrobiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Uzorkovanje zraka je provedeno u Laboratoriju za dijagnostiku respiratornih i sustavnih infekcija, te na šalteru Mikrobiološkog odjela u prizemlju ustanove. U Laboratoriju za dijagnostiku respiratornih i sustavnih infekcija provedena je i dezinfekcija nakon uzorkovanja zraka, nakon čega se zrak ponovno uzorkovao kako bi se utvrdila njezina uspješnost. Zrak je uzorkovan 28. travnja 2022. godine u Laboratoriju za dijagnostiku respiratornih i sustavnih infekcija, te 29. travnja 2022. godine na šalteru Mikrobiološkog odjela. Zrak se uzorkovao uređajem MAS-100, a za dezinfekciju se koristio uređaj SpeedyCare UV. Za potrebe istraživanja korištene su 4 različite hranjive podloge: TSA agar, UriSelect agar, kromogeni agar, te Sabouraud agar. Nakon što su porasle kolonije, one su prebrojane, te je nakon toga uslijedila daljnja identifikacija mikroorganizama. Rezultati istraživanja su pokazali kako je manji broj mikroorganizama prisutno u prostorijama Laboratorija za dijagnostiku respiratornih i sustavnih infekcija u odnosu na šalter Mikrobiološkog odjela. Također, gotovo sve bakterijske vrste koje su identificirane ne predstavljaju opasnost po zdravlje čovjeka s obzirom da je većina njih normalno prisutna na epitelu kože ili sluznici nosa. Dezinfekcijom zraka smanjio se broj bakterijskih kolonija u prostoriji, što je potvrdilo učinkovitost uređaja za dezinfekciju, ali nije utjecao na smanjenje broja kvasaca i plijesni što je ukazalo na to da uređaj za dezinfekciju nije sredstvo namijenjeno za suzbijanje te vrste mikroorganizama. Air is an important physical-ecological environmental factor necessary for the life of all living beings, and as such, it directly affects health and quality of life. Given that the majority of air pollution is of anthropogenic origin, air quality primarily depends on man, who is obliged to protect it. Although there are different types of pollution, this research examines the microbiological quality of the air. In this research it was examined the microbiological quality of the air in closed laboratory rooms of the Microbiology Department of the Teaching Institute of Public Health of Primorje-Gorski Kotar County. Air sampling was carried out in the Laboratory for the diagnosis of respiratory and systemic infections, and at the counter of the Microbiology Department on the ground floor of the institution. In the Laboratory for the diagnosis of respiratory and systemic infections, disinfection was carried out after air sampling, after which the air was resampled to determine its success. The air was sampled on April 28, 2022 in the Laboratory for Diagnostics of Respiratory and Systemic Infections, and on April 29, 2022 at the counter of the Microbiology Department. The air was sampled with the MAS-100 device, and the SpeedyCare UV device was used for disinfection. For research purposes, 4 different nutrient media were used: TSA agar, UriSelect agar, chromogenic agar, and Sabouraud agar. After the colonies had grown, they were counted, followed by further identification of the microorganisms. The results of the research showed that a smaller number of microorganisms are present in the premises of the Laboratory for the diagnosis of respiratory and systemic infections compared to the counter of the Microbiology Department. Also, almost all bacterial species that have been identified do not pose a threat to human health, considering that most of them are normally present on the epithelium of the skin or the mucous membrane of the nose. Disinfection of the air reduced the number of bacterial colonies in the room, which confirmed the effectiveness of the disinfection device, but did not affect the reduction of the number of yeasts and molds, which indicated that the disinfection device is not a means intended to suppress this type of microorganisms.

Praćenje i kvantifikacija radioaktivnih tvari u zraku započelo je u Hrvatskoj 1961. godine i provodi se neprekidno sve do danas u Jedinici za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, a u sklopu programa praćenja radioaktivnosti okoliša. Jedinica za zaštitu od zračenja dio je Europske mreže laboratorija ''Ring of 5 – Ro5'' koji imaju kapacitete za rano otkrivanje radionuklida u zraku. Kvantifikacija radioaktivnosti u zraku provodi se visokorezolucijskom gamaspektrometrijom, metodom koja je akreditirana prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2017. Kalibracija energije i efikasnosti gamaspektrometra provedena je uz pomoć kalibracijskih izvora (standarda) Češkog metrološkog instituta koji pokrivaju energiju između 40 i 2500 keV. Uzorci zraka dobivaju se pumpanjem velikog volumena zraka kroz Petrianov filtar (FPP-15-1.5) smješten na 1, 5 m iznad tla te korištenjem ASS-500 HVS (High Volume Sampler ASS-500) stanice. U razdoblju 29.9.-9.10.2017. godine izmjerene su koncentracije aktivnosti 106Ru iznad granice detekcije u uzorcima zraka uzorkovanog na lokaciji Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Prosječna koncentracije aktivnosti 106Ru u zraku u navedenom razdoblju u Zagrebu bila je 1, 33∙10-2 Bqm-3. Analizom svih podataka izmjerenih u laboratorijima mreže Ro5 određeno je mjesto ispuštanja 106Ru kao i njegovo rasprostiranje Europom. U studenome 2017. godine Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je objavila da je došlo do nekontroliranog ispuštanja 106Ru. Sve članice IAEA su potvrdile da je to točno ali niti jedna nije preuzela odgovornost. Detaljnom analizom podataka mreže Ro5 u sklopu kojih su i podaci iz IMI-ja došlo se do zaključka da je ispuštanje bilo u Rusiji a o tome je objavljen i znanstveni rad.

Biološki čimbenici su svugdje oko nas, u unutarnjem i vanjskom zraku, na površinama, u tlu i vodi. Oni uglavnom nisu vidljivi golim okom, ali izloženost može uzrokovati akutne i kronične posljedice. To nikad nije bilo jasnije nego s pojavom koronavirusa SARS-CoV-2, kojeg se povezuje s preko 3, 7 milijuna smrtnih slučajeva. Cilj rada je prikazati razvoj metode za uzorkovanje zraka u svrhu dokazivanja koronavirusa SARS-CoV-2. Uspostavljena metoda bi trebala pomoći boljem razumijevanju prisutnosti virusa i puteva širenja.

This paper tackles the issue of interpreting the number of airborne particles adsorbed on a filter through which a certain volume of sampled air has been pumped. This number is equal to the product of the pumped volume and particle concentration in air, but only if the concentration is constant over time and if there is no substance decomposition on the filter during sampling. If this is not the case, one must take into account the inconstancy of the concentration and the decay law for a given substance, which is complicated even further if the flow rate through the filter is not constant. In this paper, we develop a formalism which considers all of these factors, resulting in a single, compact expression of general applicability. The use of this expression is exemplified by addressing a case of sampling airborne radioactive matter, where the decay law is already well known. This law is combined with three experimentally observed time dependences of the flow rate and two models for the time dependence of the particle concentration. We also discuss the implications of these calculations for certain other situations of interest to environmental studies., Tema je ovoga rada problem s brojem lebdećih čestica apsorbiranih na filtar kroz koji je pumpan i time uzorkovan određeni volumen zraka. Taj broj jednak je umnošku uzorkovanog volumena i koncentracije čestica samo ako je protok stalan u vremenu i nema raspada tvari na filtru tijekom uzorkovanja. U protivnom se mora uzeti u obzir zakon raspada za određenu tvar, što se još više komplicira ako protok kroz filtar nije konstantan. Razvili smo formalizam koji uključuje sve ove čimbenike, što je rezultiralo jednim kompaktnim izrazom opće primjenjivosti. Uporaba ovoga izraza demonstrirana je na slučaju uzorkovanja radioaktivnih tvari u zraku, za koje je zakon radioaktivnoga raspada dobro poznat. Taj je zakon kombiniran s trima eksperimentalno opaženim vremenskim ovisnostima protoka i dvama modelima za vremensku ovisnost koncentracije čestica. Također je diskutirana primjena tih izračuna u nekim drugim interesnim situacijama u istraživanjima okoliša.

Praćenje i određivanje radioaktivnih tvari u zraku započelo je u Hrvatskoj 1961. godine i provodi se neprekidno do danas u Jedinici za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u sklopu programa praćenja radioaktivnosti životne okoline. Određivanje radioaktivnosti u zraku provodi se visokorezolucijskom gamaspektrometrijom, akreditiranom metodom prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007. Kalibracija energije i efikasnosti gamaspektrometra učinjena je uz pomoć kalibracijskih izvora (standarda) Češkog metrološkog instituta koji pokrivaju energiju između 40 i 2500 keV. Uzorci zraka sakupljaju se prosisavanjem velikog volumena zraka pomoću ASS-500 HVS (High Volume Sampler ASS-500) stanice preko Petrianov filtra (FPP-15-1.5) jedan i pol metar iznad tla. Izmjerene su koncentracije aktivnosti 210Pb u uzorcima zraka uzorkovanog na lokaciji Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. 210Pb kao produkt raspada 222Rn, a koji se transportira kroz atmosferu na aerosolnim česticama i vraća na tlo u obliku suhe i mokre depozicije, može služiti kao obilježivač atmosferskih procesa. Iz tih razloga potrebno je odrediti koncentracije aktivnosti 210Pb, tj. radiološki karakterizirati atmosferu. Prosječna koncentracije aktivnosti 210Pb u zraku u 2014. godini u Zagrebu bila je 5, 74∙10- 4 Bqm-3.Najmanja vrijednost je iznosila 3, 77∙10-4 Bqm-3 dok je najveća vrijednost iznosila 7, 97∙10-4 Bqm-3.

Pokazana su osnove mikološke analize: RAD U MIKOLOŠKOM LABORATORIJU KLASIFIKACIJA PLIJESNI UZGOJNA SVOJSTVA PLIJESNI (hranjive podloge) METODE KVANTITATIVNE MIKOLOŠKE ANALIZE - uzorci hrane - uzorci plijesni u zraku SMJERNICE (zrak)

Zrak je, pored vode i tla, najbitniji fiziološko – ekološki čimbenik koji uvjetuje život na Zemlji. No, kao i svaki drugi kutak našeg okoliša, on je nastanjen s različitim mikroorganizmima, koji mogu utjecati na zdravlje ljudi. Brojnost mikroorganizama u zatvorenim prostorima ovisi o nizu faktora. Vrlo bitni faktori su čišćenje prostorija, odnosno uredno provođenje higijenskih mjera, te konstantno provjetravanje prostorije radi što veće cirkulacije svježeg zraka. Osim ovih klasičnih faktora koji utječu na kvalitetu zraka, danas postoje i različiti uređaji i filteri kojima se pročišćava zrak. Kako bi se odredila mikrobiološka kakvoća zraka, od velike je važnosti koja će se metoda uzorkovanja odabrati, te koja će se vrsta aparata koristiti. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mikrobiološku kakvoću zraka u dječjem vrtiću ˝Zlatna ribica˝ u Kostreni pomoću aparata za uzorkovanje tvorničkog imena MAS – 100 prije i poslije rada komercijalnog uređaja za pročišćavanje zraka. Rezultati su pokazali da je uređaj za pročišćavanje djelovao na smanjenje broja aerobnih mezofilnih bakterija, ali nije utjecao na broj plijesni dok kvasci nisu dokazani niti u jednom mjerenju.

Six types of animal-feed ingredients and swine mixed feeds from factories in northern Thailand were sampled for analysis of mycotoxins. Mycotoxins found in foodstuffs included aflatoxins, fumonisins, ochratoxins, T-2 toxin, vomitoxin and zearalenone. Samples of airborne dust generated while handling animal feed were collected and analysed to assess exposure of workers to aflatoxins. The average aflatoxin level in the control air samples was 0.99 ng/m.3. Higher levels of aflatoxins were found in the air samples taken by samplers attached to five workers adding hydrated sodium calcium aluminosilicate to animal feed (group 1; 1.55 ng/m.3) and five workers adding glucomannan to animal feed (group 2; 6.25 ng/m.3). The exposed workers showed a change in lactate dehydrogenase isoenzyme activity and tumor necrosis factor- levels in plasma. These changes may be associated with inhalation of mycotoxins and other contaminants in foodstuff. Occupational exposure to mycotoxins and mycotoxin adsorbents needs further evaluation in order to set up a proper system for long term surveillance of exposed population., U ovome radu autori su analizirali mikotoksine u uzorcima 6 vrsta mješavina hrane za svinje iz Sjeverne provincije u Tajlandu, a sa svrhom procjene ekspozicije radnika prašini kontaminiranoj mikotoksinima. Pratili su i neke biološke učinke u 10 eksponiranih radnika i u 4 neeksponirana, koji su služili za usporedbu. U uzorcima hrane za svinje utvrdili su prisutnost aflatoksina, fumonizina, okratoksina, T-2-toksina, vomitoksina i zeralenona. Uzorci udisanog zraka skupljani su individualnim sisaljkama za uzorkovanje, i to tijekom 8-satnog rada i uz protok od 2.000 ml/min. Aflatoksine u skupljenim uzorcima zraka analizirali su s pomoću ELISA kita. Prva skupina od 5 radnika bila je eksponirana prašini iz mješavine stočne hrane kojoj je prethodno dodan adsorbens aluminijev silikat. Uzorak je sadržavao 1,55 ng aflatoksina u m3 usisanog zraka. Drugih 5 radnika koji su radili sa stočnom hranom kojoj je prethodno primiješan adsorbens glukomanan bila je eksponirana prašini što je sadržavala 6,25 ng aflatoksina u m3 udisanog zraka. U uzorcima udisanog zraka neeksponiranih osoba bilo je 0,99 ng aflatoksina u m3. Aktivnost izoenzima LDH u plazmi određivana je elektroforezom. U eksponiranih radnika aktivnost LDH1 bila je značajno (P