Search

Unazad nekoliko godina na području sjeverozapadne Hrvatske povećava se zanimanje poljoprivrednih proizvođača za uzgojem suncokreta. Stoga je u organizaciji Ministarstva poljoprivrede proveden trogodišnji komparativni pokus (2020.-2022.) na dvije lokacije: u Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, u kojem su testirani hibridi suncokreta zastupljeni na tržištu Republike Hrvatske. U sve tri godine na lokaciji u Osječko-baranjskoj županiji testirano je nekoliko hibrida više nego u Koprivničko- križevačkoj županiji. Cilj pokusa je bio procijeniti: 1.) visinu i stabilnost količine i kvalitete zrna hibrida, 2.) adaptabilnost hibrida i 3.) iskoristivost potencijala uzgojnog područja odgovarajućim hibridom. Agroekološki uvjeti uzgoja suncokreta međusobno su se razlikovali na lokacijama tijekom tri ispitivane godine. Analizirana su svojstva: urod, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, vlaga zrna i sadržaj ulja. Rezultati istraživanja ukazuju na razlike u vrijednostima svih analiziranih svojstava po lokacijama, godinama i hibridima. Postignuti rezultati smjernica su izbora/preporuke odgovarajućih hibrida u komercijalnoj proizvodnji. Također se može zaključiti da agroekološki uvjeti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj omogućuju uzgoj ranih hibrida suncokreta zadovoljavajuće razine uroda i kakvoće. Rezultati trogodišnjeg istraživanja suncokreta dokazuju da je moguće tradicionalno područje uzgoja suncokreta u istočnoj Hrvatskoj uspješno proširiti prema zapadnim područjima Republike Hrvatske.

Selekcija genotipova ozime pšenice s većom učinkovitosti korištenja dušika iz tla ima pozitivne ekonomske i ekološke učinke te ima za cilj optimizirati upotrebu dušičnog gnojiva u proizvodnji pšenice. Ne postoje opsežne i konkretne informacije o učinkovitosti korištenja dušika iz tla sortimenta pšenice prisutnog na tržištu Republike Hrvatske. Stoga je cilj ovog istraživanja kroz trogodišnje testiranje na dvije lokacije detektirati oplemenjivačke linije ozime pšenice s najvećom učinkovitosti korištenja dušika iz tla te ih uključiti u proces priznavanja sorata. U istraživanje je uključeno 20 oplemenjivačkih linija te 5 standardnih sorata od kojih za neke znamo da imaju veliku učinkovitost korištenja dušika iz tla. Genotipovi u pokusu se testiraju u uvjetima s različitom količinom primjenjenog dušičnog gnojiva kroz četiri različita tretmana te će se selektirati oni s najboljom kombinacijim uroda i kvalitete kao pokazateljem najbolje učinkovitosti korištenja dušika iz tla. Istraživanjem se utvrđuje i doprinos svake pojedine komponente koje utječu na urod i kvalitetu te se želi detektirati one s najvećim utjecajem na učinkovitost korištenja dušika iz tla. Na taj način kroz istraživanje se želi detektirati genotipove s najboljom učinkovitosti korištenja dušika iz tla, a ujedno utvrditi koje su komponente najviše doprinjele tome. Ovakvim pristupom selekciji ozime pšenice žele se postići bolji ekonomski učinci u proizvodnji i nastoji se smanjiti napotreban negativan utjecaj na okoliš.

Pšenoraž (X Triticosecale Witt.) ili tritikale je vrsta strnih žitarica nastala križanjem pšenice i raži. Pšenoraž se u proizvodnji pojavljuje u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Zbog svojih bioloških svojstava i napretka u selekciji areal uzgoja i proizvodne površine pšenoraži povećavaju se iz godine u godinu. Zadnjih godina u svijetu se pšenoraž sije na preko 4 000 000 ha, a najveći proizvođači su Poljska, Njemačka i Francuska. U Republici Hrvatskoj se proizvodnja pšenoraži unazad nekoliko godina višestruko povećala, a trenutno se sije na preko 15 000 ha. U proizvodnji su prisutne ozime, fakultativne i jare forme pšenoraži. Rad na oplemenjivanju pšenoraži u Bc Institutu pokrenut je početkom 1990-ih godina. Prva ozima sorta pšenoraži Bc Goran priznata je 2004. godine te je trenutno najzastupljenija sorta u Republici Hrvatskoj. Kontinuitet uspješnog oplemenjivanja potvrđen je priznavanjem ozime sorte Bc Ranko 2010. godine, a nastavljen 2019. godine priznavanjem sorata Bc Trenk i Bc Zmaj. Bc Trenk je ozima sorta rane vegetacije, niske stabljike te odlične otpornosti na bolesti pšenoraži. Bc Zmaj je fakultativna sorta, vrlo rane vegetacije, niske stabljike te također dobre otpornosti na bolesti pšenoraži. Prema rezultatima Komisije za priznavanje sorata Republike Hrvatske u dvogodišnjem ispitivanju Bc Trenk je ostvario 24,2%, a Bc Zmaj 15,6% veći urod zrna u odnosu na standardnu sortu., Triticale (X Triticosecale Witt.) is small grain cereal that was created by crossing between wheat and rye. In production triticale appeared in the second half of the 20th century. Due to their biological properties and advancement in selection, production areas of triticale increase year by year, in recent years in the world triticale has been sown on over 4 000 000 ha, and the largest producers being Poland, Germany and France. In the Republic of Croatia triticale production has increased several times over the past few years and currently is being sown on over 15 000 ha. There are winter, facultative and spring forms of triticale in production. At the Bc Institute triticale breeding program began in the 1990s. The first winter variety Bc Goran was recognized in 2004 and it is currently the main variety in the Republic of Croatia. The continuity of successful breeding program confirmed by the recognition of the winter variety Bc Ranko in 2010, and continued in 2019 by the recognition of varieties Bc Trenk and Bc Zmaj. Bc Trenk is winter variety with early vegetation, low stems and excellent resistance to diseases and lodging. Bc Zmaj is a facultative variety with very early vegetation, low stems and also good resistance to diseases. According to the results of the Commission for Varieties Recognition of Republic of Croatia, Bc Trenk achieved 24.2% and Bc Zmaj 15.6% higher grain yield than the standard variety.

Tritikale (X Triticosecale Witt.) ili pšenoraž je vrsta strnih žitarica koja je nastala križanjem pšenice i raži. U proizvodnji se tritikale pojavljuje u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Zahvaljujući svojim biološkim svojstvima i napretku u selekciji areal uzgoja i proizvodne površine tritikala povećavaju iz godine u godinu. Zadnjih godina se u svijetu tritikale sije na preko 4 000 000 ha, a najveći proizvođači su Poljska, Njemačka i Francuska. U Republici Hrvatskoj se unazad nekoliko godina proizvodnja tritikala višestruko povećala, a trenutno se sije na preko 15 000 ha. U proizvodnji postoje ozime, fakultativne i jare forme tritikala. U Bc Institutu je rad na oplemenjivanju tritikala pokrenut početkom 1990-tih godina. Prva ozima sorta BC Goran priznata je 2004. godine te je trenutno vodeća sorta u Republici Hrvatskoj. Kontinuitet uspješnog oplemenjivanja potvrđen je priznavanjem ozime sorte BC Ranko 2010. godine, a nastavljen 2019. godine priznavanjem sorata BC Trenk i BC Zmaj. BC Trenk je ozima sorta rane vegetacije, niske stabljike te odlične otpornosti na bolesti tritikala. BC Zmaj je fakultativna sorta, vrlo rane vegetacije, niske stabljike te također dobre otpornosti na bolesti tritikala. Prema rezultatima Komisiji za priznavanje sorata Republike Hrvatske u dvogodišnjem ispitivanju BC Trenk je ostvario 24, 2%, a BC Zmaj 15, 6% bolji urod zrna od standardne sorte.

Optimizacija gnojidbe predstavlja jedan od temeljnih uvjeta održivosti biljne proizvodnje. Određivanje količine gnojiva, vremena i dinamike njegove primjene u ratarskoj biljnoj proizvodnji još uvijek se nerijetko obavlja empirijski. Ovakav pristup ima višestruko negativne implikacije na okoliš, odnosno tlo, vodu i zrak. Najprimjenjivanije, a ujedno i gnojivo s najjačim onečišćujućim efektom po okoliš, je dušično gnojivo, snažnog je "prinosotvornog učinka" i nezamjenjivo u ostvarivanju visokih prinosa. U primjeni mineralnih komponenti gnojiva pa tako i dušika treba biti iznimno pažljiv, budući da je njegova dinamika i kruženje u prirodi vrlo složena. Primjena dušika u prekomjernim količinama uzrokuje njegov gubitak, posebice u uvjetima prekomjerne vlažnosti i descedentnog kretanja vode što rezultira njegovim premještanjem u vodotokove. Istraživanja koja su za cilj imala utvrditi optimalnu razinu primijenjenog dušika, a u skladu s dušičnom direktivom, provedena su za tri najzastupljenija usjeva istočne Slavonije kukuruz, ozimu pšenicu i soju. Gnojidbeni kalibracijski pokusi postavljeni su na dva lokaliteta: Ćelije u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Šljivoševci u Osječko-baranjskoj županiji. Istraživani su slijedeći pokazatelji: razina podzemne vode, koncentracija N-NO3- i N- NH4+ u podzemnoj vodi i tlu, koncentracija N, P i K u nadzemnoj biljnoj masi po fenofazama porasta, u žetvenim ostatcima i u zrnu, potencijal mineralizacije i visina uroda. Bilanca dušika u tlu je često negativna, no pravilnim gospodarenjem gubici se mogu svesti na najmanju mjeru. Ovakav pristup omogućava praćenje dinamike raspoloživosti hraniva u tlu i usvajanja od strane biljaka te primjenu dušika u skladu s biološkim, ekonomskim i ekološkim uvjetima.

Siva plijesan je jedna od ekonomski najznačajnijih bolesti vinove loze, koja se javlja svake godine u većem ili manjem intenzitetu. Osim na vinovoj lozi javlja se na vrlo velikom broju biljaka. Uzrokuje ju gljivica Botrytis cinerea Pers. koju zbog pojave na velikom broju kultura nazivamo polifagom. Javlja se svake godine te se proizvođačima za njeno suzbijanje preporučuju preventivne mjere kako bi se maksimalno smanjio intenzitet bolesti. Uz te mjere vrše se i obavezna tretiranja fungicidima. Uspješnost borbe protiv ove bolesti ovisi prije svega o vremenskim uvjetima, osjetljivosti sorte vinove loze te o količini zaostalog inokuluma patogene gljive u polju., Grey mold is one of the economically most important diseases of wine grapes which occurs every year in different intensity. Except on wine grapes it can be found on many different cultures. It is caused by fungi Botrytis cinerea Pers. which is considered to be poliphag. Since it can be found every year producers are advised to use preventional measures in order to maximally reduce disease intensity. Together with preventional measures use of pesticides is obligatory. Succesful disease prevention depends on weather conditions, susceptibility of wine grape cultivar and amount of fungal inoculum remaining in the field.

U 2015./2016. godini ispitivan je utjecaj fungicida i inokulacije sa F. culmorum na 12 sorti ozime pšenice (Srpanjka, Lucija, Renata, Anđelka, Vulkan, Kraljica, Tika Taka, Galloper, Bubnjar, El Nino, Osk. 54/15 i Osk. 84/15 u pokusu postavljenom po RCBD shemi u dvije repeticije na polju Poljoprivrednog instituta Osijek u Osijeku. Sjetva pokusa obavljena je 26.10.2015. godine, tretiranje fungicidom Sphere (0, 4 l/ha) 5.04. i fungicidom Prosaro (1, 0 l/ha), te inokulacija sa F. culmorum 6.05.2016. godine, a žetva je obavljena 3.07.2016. godine. Sve ostale mjere njege (osnovna gnojidba i prihrane, suzbijanje korova i insekata bile su uobičajene u proizvodnji pšenice). Površina požete parcelice iznosila je 7, 56 m2. Analizirana su slijedeća svojstva: urod zrna, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, vlažni ljepak, količina bjelančevina/ha i broj zrna/m2. Općenito, uz uporabu fungicida ostvaren je najveći urod zrna (101, 83 dt/ha), najveća hektolitarska masa (83, 4 kg/hl), najveća masa 1000 zrna (47, 7 g), najveći sadržaj vlažnog ljepka (29, 6%), najveća količina bjelančevina (1329 kg/ha) i najveći broj zrna (21431 zrna/m2). Inokulacijom sa F.culmorum ostvaren je najniži urod zrna (84, 74 dt/ha), najmanji sadržaj vlažnog ljepka (27, 2 %), najmanja količina bjelančevina (1031 kg/ha) i najmanji broj zrna (18756 zrna/m2). U gotovo svim tretmanima pokusa (kontrola, fungicidni tretman, inokulacija sa F. culmorum) najveće urode zrna, najveću količinu bjelančevina/ha i najveći broj zrna/m2 ostvarile su sorte Galloper, El Nino i Kraljica. Za ostala svojstva sorte su specifičnije reagirale, osobito za masu 1000 zrna i hektolitarsku masu. Nije isključeno da je značajan utjecaj na rezultate ovoga pokusa prouzročilo olujno nevrijeme sa gradom 27.06.2016. godine, neposredno pred žetvu pokusa.

Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura s područja Južne Amerike. Uzgajan je 2013. godine na površini od 1 ha na imanju „Pustara Višnjica“ d.o.o. Slatina. Ukupan urod iznosio je 30.000 kg, od čega je 21.000 kg bilo I. klase po cijeni od 7, 5 kn, a ostatak II. klase po cijeni od 1, 0 kn, što predstavlja vrijednost proizvodnje od 166.500, 00 kn/ha. Troškovi proizvodnje iznosili su 135.842, 50 kn/ha, a ukupna bruto dobit 30.657, 50 kn/ha. Nakon umanjenja zbog obaveza iz bruto dobiti od 20%, neto dobit iznosi 24.500 kn/ha.

Sedamdesetogodišnji kontinuirani rad na oplemenjivanju strnih žitarica u tvrtki Bc Institut d.d. rezultirao je priznavanjem novih sorata strnih žitarica. Sorta ozime pšenice BC Ljepotica, sorta dvorednog ozimog ječma BC Gospodar i višerednog ozimog ječma BC Srećko novosti su u sortimentu tvrtke Bc Institut d.d. BC Ljepotica je brkulja, nižeg habitusa sa prosječnom visinom od 82 cm i odlične je otpornosti na polijeganje. Glavna karakteristika ove pšenice je vrhunski urod zrna što potvrđuju rezultati Komisije za priznavanje sorata Republike Hrvatske gdje je u dvogodišnjem ispitivanju, na četiri lokacije, ostvarila prosječni urod zrna od 10 968 kg/ha što je 23 - 31% više od standardnih sorata u Komisiji. Prema kriterijima Kodeksa otkupa žitarica i uljarica svojom kvalitetom BC Ljepotica pripada u II. klasu pšenice. Dvoredni ozimi ječam BC Gospodar u komisijskim pokusima postigao je prosječni urod zrna na razini standarda od 8 339 kg/ha, dok su vrijednosti hektolitarske mase na svim pokusnim lokacijama Komisije bile veće u odnosu na vrijednosti standarda i prosječno su iznosile 66, 38 kg. Vrijednost hektolitarske mase novopriznatog višerednog ječma BC Srećko bila je na razini višerednog standarda u Komisiji i u prosjeku je iznosila 59, 61 kg. Postizanje visokih uroda BC Srećka je njegova glavna karakteristika. Prema rezultatima Komisije prosječan urod BC Srećka bio je 8 503 kg/ha te je vrijednost uroda zrna bila veća u odnosu na obje standardne sorte.

Istraživanje je provedeno 2016. godine na OPG Komes u Čakovcu. Cilj istraživanja je bio promatrati masu korijena, duljinu korijena, promjer korijena i masu zelenog dijela mrkve u različitim tretmanima navodnjavanja (a1= kontrolni tretman (bez navodnjavanja), a2= navodnjavano svaki drugi put nego što su to vremenski uvjeti zahtijevali i a3= navodnjavano svaki put kada je to bilo potrebno). Navodnjavanje mrkve obavljeno je metodom kišenja. U prvom dijelu vegetacije navodnjavano je sa prskalicama, a kasnije samohodnim rasprskivačem „TYPHON“. Navodnjavanje je vrlo značajno (p

Grain yield of maize is mostly affected by amount of available water and nitrogen and correlated to yield components. In this 2-years study the influence of different irrigation water amounts (a1=rainfed; a2=60-100% field water capacity (FWC); a3=80-100% FWC), nitrogen fertilizer levels (b1=0 kg*N*ha-1; b2=100 kg*N*ha-1; b3=200 kg*N*ha-1) and hybrids (c1=OSSK515; c2=OS5997; c3=OS5775; c4=OS5885) on grain yield and yield components was tested. Furthermore the correlation analysis as well as direct and indirect path coefficients were used to analyse the connection between yield and yield components (grain number/cob, grain weight, 1000 grain weight, cob length, cob weight) across tested treatments. The influence of all tested factors was significant (P, Urod zrna kukuruza varira u odnosu na količinu pristupačne vode i dušika te o komponentama uroda. Cilj ovoga rada bio je proučiti utjecaj različitih tretmana navodnjavanja (a1= bez navodnjavanja; a2=60-100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK); a3=80-100% PVK), gnojidbe dušikom (b1=0 kg*N*ha-1; b2=100 kg*N*ha-1; b3=200 kg*N*ha-1) te hibrida (c1=OSSK515; c2=OS5997; c3=OS5775; c4=OS5885) na urod zrna i komponente uroda. Nadalje proučiti korelacijsku povezanost između uroda i komponenti uroda (mase zrna/klipu, apsolutna masa, broj zrna/klipu, dužina klipa, masa klipa). Svi čimbenici u istraživanju značajno (P

U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenog na pokušalištu Poljoprivrednoga instituta Osijek tijekom 2015. godine. Istraživan je utjecaj različitih tretmana navodnjavanja (a1 = kontrola ; a2 = 60 – 100% PVK i a3 = 80 – 100% PVK), gnojidbe dušikom (b1 = kontrola ; b2 = 100 kg N ha-1 ; b3 = 200 kg N ha-1) te hibrida (c1 = OSSK596 ; c2 = OSSK617 ; c3 = OSSK665 ; c4 = OSSK552) na urod (t ha-1) i kvalitetu zrna kukuruza (apsolutnu i hektolitarsku masu zrna te sadržaj vode u zrnu). Najviši urod (p

Background: The common detoxification method is replacement of long effect opiate by short effect opiate and then reducing its amount gradually. More modern method is ultra rapid opiate detoxification (UROD) by opiate antagonists, which is performed by general anesthesia. The advantages of two methods have not been confirmed. This study aimed to compare effectiveness and withdrawal rate in both methods following up to a year.Methods: 211 self-introduced patients who referred to Farabi hospital for withdrawal were enrolled in this cross sectional study during 2005-06. The patients underwent detoxification after psychiatry screening and addiction confirmation. They divided into two detoxified method groups (110 patients in UROD and 101 Methadone). Recurrent and suspected cases were confirmed or rejected by urinary test and more specific test respectively. Data was collected from available patients profiles and contacting with patients or their relatives and was analyzed using Chi-square & independent sample T-test.Results: The results showed that addiction recurrent in UROD and Methadone groups was 35.7% and 56.4% respectively (P=0.002). The average age of recurrent subjects in UROD group was younger than successful population at that same group (27.95±5.2 vs. 31.4±7.1 years old, p=0.008).Conclusion: This study suggested that chance of detoxification and successful withdrawal by UROD method is higher than Methadone method and younger patients are more likely to get the recurrence. It is recommended to compare these two methods in a prospective study by unifying both groups based on age and considering opiate use duration.

Background: Opiod dependency has serious socioeconomic disadvantages in addition to physical damage. Various methods are used to increase abstinenece rate of opiod dependency, among which UROD under general anesthesia is the new one which leads to reduce withdrawal syndrome and symptoms. Materials and Methods: This cross-sectional study was done to evalute opiod abstinence rate by UROD on 121 patients referred to Khorramabad Shohada Ashayer hospital in 2005. After interview and obtaining written informed consents, all patients underwent general anaesthesia for 5 hours with 0-25 to 0.5 mg/kg IV Naloxane. Then all patients followed at 4-6 months after UROD for relapse of addiction by self report and three coincidental tests of addiction. Data was analyzed by SPSS software version 9.1. Results: The results showed that opiod abstinence rate at a 4-6 month follow up among 104 eases out of 121 addicts undergone UROD was 86.5%. Abstinence rate had no significant relationship with age, level of education, duration, way of use and kind of opiod, but it had a significant relation with employment status(p

Kontinuirani rad na oplemenjivanju strnih žitarica, koji u Bc Institutu d.d. traje već gotovo sedamdeset godina, rezultirao je priznavanjem novih sorata strnih žitarica. Paleta proizvoda Bc sorata strnih žitarica proširena je novom sortom ozime pšenice BC Ljepotica, sortom dvorednog ozimog ječma BC Gospodar i višerednog ozimog ječma BC Srećko. BC Ljepotica je brkulja, nižeg habitusa rasta (prosječno 82 cm) s odličnom otpornosti na polijeganje. Njezina glavna karakteristika je vrhunski urod zrna što potvrđuju rezultati Komisije za priznavanje sorata Republike Hrvatske. U dvogodišnjem ispitivanju, na četiri lokacije, ostvarila je prosječni urod zrna od 10 968 kg/ha što je prosječno 23 - 31% više od standardnih sorata u Komisiji. Prema kriterijima Kodeksa otkupa žitarica i uljarica svojom kvalitetom BC Ljepotica pripada u II. klasu pšenice. Novopriznati dvoredni ozimi ječam BC Gospodar u komisijskim pokusima postigao je prosječni urod zrna na razini standarda (8 339 kg/ha), a vrijednosti hektolitarske mase na svim pokusnim lokacijama Komisije bile su veće u odnosu na vrijednosti standarda te je prosječno iznosila 66, 38 kg. Prosječna vrijednost hektolitarske mase novopriznatog višerednog ječma BC Srećko bila je na razini višerednog standarda u Komisiji i iznosila je 59, 61 kg. Glavna karakteristika BC Srećka je postizanje visokih uroda zrna, koji po rezultatima Komisije prosječno iznosi 8 503 kg/ha što je veća ostvarena vrijednost uroda zrna u odnosu na oba standarda.

Suvremena proizvodnja grožđa i vina uključuje uzgoj osjetljivih kultivara na uzročnika sive plijesni što značajno otežava uspješnu zaštitu. Prema načelima integrirane zaštite bilja kulturalne mjere pripadaju u zelene mjere i imaju prednost u odnosu na kemijske mjere kontrole patogena i trebaju biti promovirane u praksi. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih mjera zaštite protiv Botrytis cinerea na neke kvantitativne i kvalitativne parametre. Istraživanje je provedeno tijekom 2015. godine. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu na vinogradarskom pokušalištu Mandićevac Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku na kultivaru Cabernet sauvignon sa šest tretmana u četiri repeticije. Najveći prosječni urod grožđa po trsu zabilježen je kod tretmana koji se sastojao od standardne zaštite (1, 32 kg/trsu), kontrolnog tretmana bez zaštite od Botrytis cinerea (1, 28 kg/trsu) i tretmana gdje je primijenjen kalcijev klorid (1, 27 kg/trsu). Kod ova tri tretmana urod je bio visoko značajno veći u odnosu na tretman gdje je primijenjen skup mpelotehničkih mjera (0, 90 kg/trsu). Kod ostalih istraživanih parametara (sadržaj šećera i ukupna kiselost mošta, te realni aciditet) nisu utvrđene statistički značajne razlike.

Na pokušalištu Poljoprivrednog instituta iz Osijeka 2015. godine postavljen je tročimbenični poljski pokus po split – split plot shemi u tri ponavljanja. U istraživanju su provedeni različiti tretmani navodnjavanja i gnojidbe dušikom. Navodnjavanje je provedeno u tri razine kako slijedi: a1 = kontrola (suho ratarenje), a2 = 60 – 100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK), te a3 = 80 – 100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK). Također gnojidba dušikom provedena je u tri razine: b1 = kontrola (0 kg N ha-1), b2 = 100 kg N ha-1 i b3 = 200 kg N ha-1. Praćen je urod i komponente uroda (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna u redu, masa klipa, masa zrna, sadržaj vode u zrnu, randman i hektolitarska masa) OSSK602 hibrida kukuruza. Navodnjavanje je značajno povećalo urod zrna kukuruza. Najviši urod ostvaren je na a2 tretmanu navodnjavanja (a1 = 9, 64 t ha-1 ; a2 = 12, 6 t ha-1). Gnojidba dušikom vrlo je značajno (P

Tijekom 2014/2015. godine u Osijeku u dva, te u Požegi i Tovarniku u tri ponavljanja, postavljeni su pokusi po RCBD shemi sa 10 sorata ozime pšenice Poljoprivrednog instituta Osijek (Srpanjka, Lucija, Renata, Katarina, Felix, Anđelka, Vulkan, Kraljica, Leuta i Tika Taka). Sve sorte sijane su u Osijeku sa 330 klijavih zrna/m2, a u Požegi i Tovarniku sa 300 klijavih zrna/m2. Površina požete osnovne parcelice iznosila je 7.56 m2. U Osijeku su bile četiri varijante: kontrola tj. izostavljen je fungicidni tretman (F1), tretiranje fungicidom Sphere 0, 4 l/m2 u vlatanju (F2), tretiranje fungicidom Prosaro 1, 0 l/m2 u klasanju (F3) i tretiranje fungicidom Sphere 0, 4 l/m2 u vlatanju i Prosaro 1, 0 l/m2 u klasanju (F4). U Požegi i u Tovarniku provedena su dva fungicidna tretmana u vlatanju i klasanju. Analiziran je urod zrna/ha i proizvedena količina bjelančevina/ha. U Osijeku je u varijanti kada je tretman proveden u vlatanju i u klasanju ostvaren 100% veći urod zrna/ha i 116, 8% veća količina bjelančevina/ha nego u Požegi, te 116, 3% veći urod zrna i 123, 5% veća količina bjelančevina nego u Tovarniku. U Osijeku je najveći prosječni urod zrna (134, 64 dt/ha) i najveća prosječna količina bjelančevina (1753 kg/ha) ostvarena u varijanti kada je zaštita fungicidima provedena u vlatanju i klasanju, što je za 14, 6% ; 18, 0% i 77, 1% veći urod zrna, te za 14, 8% ; 17, 8% i 66, 8% veća količina bjelančevina u odnosu na sve ostale varijante u pokusu (tretman fungicidom u klasanju, tretman fungicidom u vlatanju i kontrolu bez primjene fungicida). Sorte su urodom zrna i količinom bjelančevina različito reagirale na fungicidni tretman i lokaciju. Najveće urode zrna i najveće količine bjelančevina/ha u Osijeku, Tovarniku i Požegi, u prosjeku, ostvarile su sorte Kraljica (147, 52 ; 73, 53 i 68, 22 dt/ha, te 2065 ; 897 i 873 kg bjelančevina/ha) i Vulkan (136, 90 ; 75, 41 i 61, 38 dt/ha, te 1766 ; 920 i 786 kg bjelančevina/ha), te Lucija, Tika Taka i Anđelka.

Istraživanje je provedeno na pokušalištu Poljoprivrednog instituta iz Osijeka 2015. godine. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj tretmana navodnjavanja (a1-kontrolni tretman, a2-kukuruz je navodnjavan tako da se sadržaj vode u tlu održava na razini od 60-100% PVK i a3-80-100% PVK) na urod i kvalitetu zrna kukuruza (b1 = OSSK596 ; b2 = OSSK617 ; b3 = OSSK665 ; b4 = OSSK552). Navodnjavanje kukuruza obavljeno je metodom kišenja, samohodnim rasprskivačem „Typhon“. Trenutak početka navodnjavanja određen je direktnom metodom elektrometrije. Navodnjavanje je vrlo značajno (p

Cilj ovoga rada bio je istražiti utjecaj vremenskih prilika, prvenstveno oborinski i temperaturni režim, na urod kukuruza u razdoblju od 2000. – 20014. godine. Urod kukuruza bio je u rasponu od 4,1 t/ha do 8,1 t/ha. Varijacije uroda rezultat su nepovoljnih godina u pogledu vremenskih prilika. Prvenstveno u količini ali i u rasporedu oborine. Najniži urodi zrna kukuruza zabilježeni su u godinama s ispodprosječnom količinom oborine i nadprosječno visokim temperaturama zraka. Najizraženiji pad uroda je u godinama kada se sušno razdoblje javlja u mjesecu lipnju i srpnju., The main goal of this paper is to study the influence of weather conditions to maize grain yield. The tested period is from year 2000 to 2014. Maize grain yield ranged from 4.1 t/ha to 8.1 t/ha. Yield variation came as a result from unfavourable years for maize production, mainly the lack of precipitation as well as unfavourable distribution of precipitation and air temperatures above the long term mean. Yield reduction was considerably higher in growing seasons with dry June and July.

Istraživanje je postavljeno na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek 2012. godine po split split-plot shemi u tri ponavljanja. Proučavan je utjecaj tretmana navodnjavanja, gnojidbe dušikom i testnih hibrida na urod (t/ha) te kvalitetu zrna kukuruza u pogledu sadržaja ulja (%), proteina (%) i škroba (%). Urod zrna rastao je (p

Based on the Agricultural Institute Osijek trials (area of harvested plot=7, 56 m2) 2015/2016. year, in Osijek, sown with 10 wheat varieties (Srpanjka, Renata, Katarina, Felix, Vulkan, Kraljica, Tika Taka, Galloper, Osk 78/14 and Osk 138/14) in two repetitions on RCBD scheme in three fungicide treatmens (T1-treatment in stem elongation, T2-treatment in stem elongation and in heading, and T3-treatment only in heading) grain yield (dt/ha), hectolitre weight (kg/hl), thousand kernel weight (g), protein content (%) and amount of protein (kg/ha) were estimated. In stem elongation was used fungicide Sphere 0, 4 l/ha and in heading Prosaro 1, 0 l/ha. The highest grain yield (102, 63 dt/ha) and the highest amount of protein/ha (1336 kg/ha) was realised when protection against disease was conducted in stem elongation and in heading what is for +1, 30%, as well as +14, 16% higher in grain yield and 0, 92%, as well as +13, 76% in protein amount/ha in relation to fungicide protection treatment conducted only in heading or only in stem elongation. The highest grain yield in all treatments, primarily, were realised varieties Galloper, Tika Taka, Osk 78/14 and Kraljica, but also in certain treatments and Renata, Katarina and Osk 138/14. The highest amounts of protein/ha, in all treatments, were achieved varieties Galloper, Kraljica and Osk 78/14. For hectolitre weight (82, 2 ; 83, 8 ; 83, 0 kg/hl), thousand kernel weight (49, 3 ; 48, 7 ; 48, 4 g) and protein content (13, 1% ; 13, 0% ; 13, 1%) significant differences among treatments were not determined. In all treatments were realised above average thousand kernel weights for all varieties, while in other studied characteristics varieties held their specificity in greater measure.

Zrno soje sadrži 35-50% bjelančevina te 18-24 % ulja te radi toga prepoznata kao jedna od najznačajnijih bjelančevinastih i uljnih kultura u Svijetu jednako kao i na poljoprivrednim površinama Republike Hrvatske. U ovom završnom radu pored osnovne građe sojine biljke, agroekoloških uvjeta proizvodnje prikazani su urodi zrna soje u razdoblju od 2000. do 2015. godine, a samim time i potreba za primjenom agrotehničke mjere navodnjavanja. Sve učestalijom pojavom sušnih godina urodi zrna soje znatno variraju u odnosu na prosjek. U spomenutom razdoblju prosječan urod zrna soje na području Republike Hrvatske bio je 2,47 t/ha. Urod zrna soje bio je u rasponu od 1,8 t/ha 2012. godine do 3 t/ha 2008. godine. Najveća odstupanja od prosjeka bila su tijekom godina kada je količina oborina bila manja od višegodišnjeg prosjeka: -23,1% (2007.), -27,1 (2012.) i -10,9% (2009.). Smanjenje uroda potvrđuje kako je uvođenje agrotehničke mjere navodnjavanja opravdana mjera kojom bi se nadoknadio nedostatak oborina tijekom sušnih mjeseci i na taj način smanjilo variranje uroda zrna soje., Soybean grain provides valuable nutrients: 35-50% proteins, 18-24% oil. Because of nutritional composition it stands out as one of the most important oilseed in the world, as well as in Republic of Croatia. This paper analyses the main characteristics of soybean plant, the agrotechnical measures and yield of soybean grain during fifteen years. Special attention is given to the analysis of weather condition (air temperatures and rainfall amount) as well as need for irrigation of soybean. The grain yield of soybean ranged from 1.8 t/ha (2012) to 3 t/ha (2008). Considerably lower yields were in years: -23.1% (2007), -27.1 (2012) and -10.9% (2009).Those are the years with the lack of rainfall and air temperatures above the long term average which confirms the necessity for irrigation practice in order to restore the lack of water and to provide high yield of soybean grain.

Osciliranje uroda poljoprivrednih kultura je uobičajeno u poljoprivrednoj proizvodnji na koju utječu brojni čimbenici. Vrlo je važno kontrolirati što veći broj čimbenika kako bi se osciliranje svelo na najmanju moguću mjeru. Brojna istraživanja ukazuju da urodi važnijih poljoprivrednih kultura uglavnom najviše variraju kao posljedica nepovoljnih klimatskih prilika unatoč primjenjenoj standardnoj agrotehnici. Odvođenje suvišne vode i navodnjavanje su uglavnom vrlo bitne mjere kojima možemo stabilizirati urode i kakvoću poljoprivrednih kultura. Prioritet u navodnjavanju trebaju imati sjemenski usjevi i dohodovne kulture, a naglasak treba biti na stručnosti, štednji energije i vode, održivom gospodarenju tlom, vodom i okolišem. Reguliranje vodnoga režima tla i kontrola sadržaja vode u tlu uvijek treba biti u fokusu razvoja poljoprivrede prioritetni zadatak.

Istraživanje je provedeno na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta Osijek 2012. godine Proučavan je utjecaj navodnjavanja (a1 = kontrola ; a2 = 60-100 % PVK i a3 = 80-100 % PVK), gnojidbe dušikom (b1 = kontrola ; b2 = 100 kg N/ha ; b3 = 200 kg N/ha) i testnih hibrida (c1 = 851x852 ; c2 = 849x850 ; c3 = 841x842 ; c4 = 843x844) na urod zrna te komponente uroda (dužina klipa, broj zrna, hektolitarska masa). Navodnjavanje i N gnojidba su vrlo značajno (P

U pokusima s 36 genotipova ozimog dvorednog (30) i višerednog (6) ječma vegetacijske 2013/14. i 2014/15. godine na Poljoprivrednom institutu Osijek provedeno je vrednovanje genotipova ječma s obzirom na parametre uroda i kvalitete zrna u suodnosu s fungicidnim tretmanima zaštite (BASF-ov program zaštite) tijekom vegetacije (prvi tretman-EC 30-32 ; drugi tretman-EC 45-51 ; Reiner et al. 1992). Prosječan urod zrna ispitivanih genotipova 2013/14. godine iznosio je 6, 320 t/ha, hektolitarske mase zrna (HMZ) 64, 90 kg, sadržaja bjelančevina (SB) 14, 69%, udjela zrna I klase (UZKI) 69, 92%, udjela zrna klase iznad 2, 8 mm (UZK2, 8) 34, 88%. U godini uzgoja 2013/14. prosječne vrijednosti uroda zrna svih genotipova iznosile su u uvjetima bez zaštite na bolesti 5, 278 t/ha, a u uvjetima provedene zaštite na bolesti 7, 368 t/ha. U 2014/15. godini uzgoja ostvaren je prosječan urod zrna 10, 576 t/ha. Te godine vrijednosti uroda zrna iznosile su u uvjetima bez zaštite na bolesti 9, 660 t/ha, a u uvjetima provedene zaštite 10, 960 t/ha. U prosjeku 2014/15. godine ostvarene su vrijednosti HMZ od 67, 51 kg, SB 10, 63%, UZKI 79, 19%, UZK2, 8 36, 91%. Relativno, ostvaren je prosječni učinak fungicidne zaštite na povećanje uroda zrna od 28, 74% u 2013/14. vegetacijskoj godini, te 11, 87% u vegetacijskoj 2014/15. godini. U prosjeku provedeni tretman zaštite je u 2013/14. god. za 4, 30% povećao hektolitarsku masu zrna (HMZ), masu 1000 zrna (MZ) za 5, 96%, sadržaj škroba (SŠ) za 1, 27%, udjel zrna prve klase (UZKI) za 22, 46%, zrna klase iznad 2, 8 mm (UZK2, 8) za 41, 78%, a imao je učinak na smanjenje sadržaja bjelančevina (SB) u zrnu za 3, 37%. Fungicidna zaštita je u pokusu 2014/15. godine imala učinak na povećanje HMZ od 3, 15%, MZ od 4, 03%, SŠ od 0, 63%, UZKI od 12, 08%, UZK2, 8 od 34, 25%, a provedena zaštita je imala učinak na niži SB u zrnu ječma za 2, 62%. Genotipovi Tuna, Gordon, Osk.6.210/1-10, Maestro, Zlatko i Maxim ostvarili su visoke urode zrna i najbolju kvalitetu zrna povezano s nižim učinkom tretmana zaštite na ispitivane parametre uroda i kvalitete zrna.

Za poljoprivredne proizvođače kao i za prehrambenu industriju vrlo je bitno odabrati sorte ozime pšenice koje uz kvalitetu osiguravaju i visoke urode zrna. Kako bi sorta ozime pšenice zadovoljila zahtjeve tržišta, kvaliteta zrna kao i urod zrna moraju biti stabilni. Bc Institut d.d. svake godine postavlja ogledne makropokuse na različitim lokacijama, a stabilnost kvalitete i uroda zrna ispituje i u komparativnim pokusima kao i u pokusima na poljoprivrednim gospodarstvima. Dovoljno oborina bez ekstremno visokih temperatura tijekom vegetacijske godine 2015/16, utjecalo je na postizanje vrhunskih uroda Bc pšenica. Sorta BC Anica opravdala je svoj status visokokvalitetne i visokorodne pšenice s odličnim urodom od 9 542 kg/ha i s izvrsnim sadržajem proteina (13, 7%) u makropokusu Rugvica. BC Mandica je s rekordnim urodom od 11 124 kg/ha nadmašila jaku konkurenciju i opravdala titulu najrodnije hrvatske sorte. I u svim komparativnim pokusima, Bc sorte pšenice postigle su vrhunske urode zrna i zauzele vodeća mjesta. Zbog visokih vrijednosti sadržaja proteina i hektolitarske mase, Bc sorte ozime pšenice po kriterijima Kodeksa otkupa žitarica i uljarica svrstane su u I. ili II. klasu pšenice. Uzimajući u obzir farinografska svojstva, Bc sorte pšenice svrstane su A2 ili B1 kvalitetnu grupu. Zbog zapaženih rezultata i uroda i kvalitete, Bc sorte ozime pšenice prepoznate su od strane proizvođača, te su se pokazale kao odličan izbor za slijedeću sjetvu.

Stabilnost uroda i kvalitete sorata pšenice vrlo je bitna za proizvođače i za mlinsko-pekarsku industriju. Da bi dobili uvid u stabilnost uroda i kvalitete Bc sorata pšenice, Bc Institut d.d. svake godine postavlja ogledne makropokuse. U vegetacijskoj 2014./2015. godini posijani su makropokusi na dvije lokacije: na istoku (Lovas) i zapadu (Donja Dubrava) Republike Hrvatske. Bc Anica i Bc Mandica, na lokaciji Donja Dubrava postigle su urod zrna od 9, 6 t/ha, odnosno 9, 4 t/ha, dok su na lokaciji Lovas zabilježile također izvrstan urod od 9, 3 t/ha. Vrlo visoki urod zrna u oba makropokusa zabilježila je i ozima pšenica Bc Darija (Lovas 9, 2 t/ha ; Donja Dubrava 8, 8 t/ha). Prosječni sadržaj proteina i sedimentacijske vrijednosti Bc sorata ozime pšenice na lokaciji Lovas iznosio je visokih 14, 16% i 46 ml, dok je na lokaciji Donja Dubrava kvaliteta sorata bila nešto niža (12, 9% i 38 ml). Bc Tena, sorta poboljšivač, uz vrlo visoki sadržaj proteina (15, 97%) ostvarila je i vrlo visoki urod zrna od 8, 1 t/ha. Po farinografskim pokazateljima kvalitete, sorte u makropokusima zabilježile su moć upijanja vode u rasponu od 60% do 69, 8%, s pripadajućom grupom kvalitete B1 odnosno A2. Uzimajući u obzir Kodeks otkupa žitarica i uljarica, kvaliteta ozime pšenice sve više dobiva na značaju. Bc sorte ozime pšenice uz visoku kvalitetu zrna, ostvaruju i vrlo visoki urod zrna, što će zasigurno utjecati na povećanje konkurentnosti Bc sorata ozime pšenice na domaćem, ali i inozemnom tržištu.

Tijekom vegetacijskih godina 2008./2009. i 2009./2010. u uvjetima istočne Slavonije ispitivan je utjecaj različitih agroekoloških uvjeta na stabilnost komponenti uroda pivarskog ječma te na sadržaj bjelančevina i škroba u zrnu. Bitan čimbenik je i utjecaj vanjskih činitelja na agronomska svojstva pet sorti ozimog ječma iz oplemenjivačkih programa zastupljenih u proizvodnji. Utvrđene se statistički visoko opravdane razlike (P

Bc Institut d.d. svake godine širom Republike Hrvatske postavlja demonstracijske makropokuse sa sortama ozime pšenice kako bi se proizvođači i predstavnici mlinarsko-pekarske industrije mogli što bolje upoznati s proizvodnim potencijalom i kvalitetom predstavljenog sortimenta. U 2013./2014. godini u makropokusima je posijano 15 sorata ozime pšenice, svaka na površini od oko 1000 m2, uz primjenu intenzivne agrotehnike. U ovom izlaganju prikazani su rezultati četiri makropokusa iz Međimurske, Zagrebačke, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Razlike između sorata u prosječnom urodu zrna nisu bile značajne. Sorte Bc Mandica i Bc Anica, priznate 2013. i 2010. godine, ostvarile su urode zrna od 8, 39 i 8, 11 t/ha. Urodi sorata Bc Mire, Prime, Bc Irme, Bc Lorena, Bc Certisse i Bc Darije kretali su se od 7, 53 do 7, 98 t/ha. Urodi Bc Tene, Bc Irene, Bc Renate, Dore, Bc Lire, Mihelce i Bc Bernarde varirali su od 6, 92 do 7, 47 t/ha. Prosječni sadržaj proteina i vlažnog glutena ispitanog sortimenta bio je 13, 44% i 29, 00%, a sedimentacijska vrijednost iznosila je 41 ml. Na temelju rezultata farinografske analize sorte u pokusu svrstane su u kvalitetne grupe B1 i A2. Visok prosječan urod zrna (7, 53 t/ha) i kvaliteta koja zadovoljava visoke standarde mlinarsko-pekarske industrije predstavljaju Bc sorte ozime pšenice kao odličan izbor za sjetvu što potvrđuje i njihova sve veća zastupljenost na proizvodnim površinama RH i zemalja u regiji.

Važnost suncokreta kao najvažnije uljarice i njegova ekonomska isplativost prepoznata je u Republici Hrvatskoj. Za postizanje visokih i stabilnih uroda, osim povoljnih vremenskih uvjeta i odabira odgovarajućeg sortimenta, nužna je adekvatna i pravovremena primjena svih agrotehničkih mjera koje suncokret zahtijeva. U razdoblju od 2011. do 2013. godine OPG- Borovićka zabilježilo je pozitivan trend s obzirom na ostvarene prinose suncokreta koji su bili veći u odnosu na prosječne prinose u Republici Hrvatskoj. Specifičnost vremenskih prilika u pojedinim vegetacijskim godinama odrazila se i na različito ostvarene prinose suncokreta. Količina oborina i optimalna temperatura uvelike utječu na prinos suncokreta. Nedovoljna količina oborina i nadprosječno visoke temperature u pojedinim razvojnim fazama suncokreta uzrokovale su niže prinose suncokreta. Najveći prinos suncokreta ostvaren je 2013. godine kao rezultat dovoljne količine vode u kritičnim razvojnim fazama suncokreta budući Ostvareni prinos rezultat je dovoljne količine vode u kritičnim fazama razvoja suncokreta.

Trogodišnje istraživanje (2010.-2012.) provedeno je na pokušalištu Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, a dio je dugogodišnjega stacionarnoga pokusa. Istraživan je utjecaj navodnjavanja (glavni čimbenik A), gnojidbe dušikom (podčimbenik B) i genotipa (podčimbenik C) na urod i kvalitetu zrna hibrida kukuru za (Zea mays L.). Navodnjavanje je provedeno u tri varijante, gdje je A1 bila kontrolna varijanta. Na A2 varijanti sadržaj vode u tlu održavan je na razini 60-100% poljskoga vodnoga kapaciteta (PVK), dok je na A3 varijanti sadržaj vode u tlu održavan na razini 80-100% PVK. Gnojidba dušikom provedena je u tri varijante, gdje je B1 bila kontrolna varijanta (0 kg N ha-1). Na B2 varijanti dodavano je 100 kg N ha-1, a na B3 varijanti 200 kg N ha-1. Osnovna gnojidba kukuruza dušikom (1/3 ukupnoga dušika) obavljena je u jesen (UREA). Jednaka količina gnojiva unesena je predsjetveno u tlo. Tijekom razdoblja vegetacije izvršene su dvije prihrane KAN-om. Prva prihrana (1/6) obavljena je kultivacijom kukuruza u fazi 6-8 listova, a druga u fazi 8 do 10 listova (1/6). U istraživanju su korištena četiri hibrida kukuruza (FAO 500 i 600), C1=OSSK596, C2=OSSK617, C3=OSSK602 i C4=OSSK552. Kukuruz je navodnjavan samohodnim sektorskim rasprskivačem, a trenutak početka navodnjavanja određen je mjerenjem vlažnosti tla pomoću Watermark senzora. Provedena je uobičajena agrotehnika u proizvodnji kukuruza. Vremenske prilike tijekom istraživanja značajno su se razlikovale, posebice u pogledu količine oborine. Ističe se 2010. godina, kao ekstremno kišna, kada je na području Osijeka proglašena elementarna nepogoda prevelike količine oborine i poplave, što je utjecalo na vrijeme izvođenja radova, kao i rezultate istraživanja. Analizom varijance utvrđene su statistički vrlo značajne razlike u veličini uroda u sve tri godine istraživanja. Urod je rastao povećanjem norme navodnjavanja, s iznimkom 2010. godine, kada je najviši urod (9,24 t ha-1) ostvaren na kontroli (A1). Najizraženiji učinak navodnjavanja na urod zrna kukuruza bio je u ekstremno toplome i vrlo sušnome vegetacijskome razdoblju 2012. godine. Učinak navodnjavanja na kemijski sastav zrna razlikovao se po godinama istraživanja. Sadržaj proteina u zrnu smanjen je povećanjem sadržaja vode u tlu na obje varijante navodnjavanja u 2010. i 2012. godini. Nasuprot tome, sadržaj škroba i ulja (n.s.) u zrnu rastao je na obje varijante navodnjavanja. Najizraženije povećanje sadržaja škroba zabilježeno je u 2012. godini. Porastom količine dodane vode, rasla je hektolitarska masa kukuruza, dok je apsolutna masa smanjena. Gnojidba dušikom vrlo značajno je povećala urod zrna, sadržaj proteina u zrnu te hektolitarsku i apsolutnu u sve tri godine istraživanja. Utvrđen je vrlo značajan učinak hibrida na sva ispitivana svojstva tijekom trogodišnjeg istraživanja. Smjer i jačina korelacijskih veza između svojstava (međusobno) i čimbenika u istraživanju razlikovali su se po godinama istraživanja, prvenstveno radi specifičnih vremenskih uvjeta 2010. godini., The three years’ research (from 2010 to 2012), conducted on a trial field of the Institute of Agriculture in Osijek, is a part of a long stationary experiment. The objective of the research was the impact of irrigation (main factor, A), nitrogen fertilization (second factor, B),and the genotype (third factor, C) on the grain yield and the quality of maize hybrids (Zea mays L). The irrigation scheduling was the main factor where A1 treatment was the control, rain-fed plot. In A2 treatment the soil water content was 60-100% of the field water capacity (FWC), while in the A3 treatment the soil water content was 80 to 100% FWC. Nitrogen fertilization as a sub factor, consisted of the three levels where B1 was the control treatment (0 kg N ha-1). In B2 treatment 100 kg N ha-1 was added, while in B3 treatment 200 kg N ha-1. Fall application (1/3 of all nitrogen) was in the form of UREA. The same amount of nitrogen was applied in the pre-sowing period. During the vegetation period, two side dressings with CAN were carried out. The first side dressing (1/6 of nitrogen) was done by cultivating the maize in 6-8 leaves phase, while the second one in 8 to 10 leaves phase (1/6 of nitrogen). Four maize hybrids (FAO 500 and 600) were used in the research, C1=OSSK596, C2=OSSK617, C3=OSSK602 and C4=OSSK552. The maize was irrigated by a traveling sprinkler system. The moment of irrigation was set by measuring soil moisture with the Watermark sensor (gypsum block). During the period of the research the weather conditions significantly varied, especially concerning the amount of precipitation. The year 2010 stands out as extremely wet (rainy), when a natural disaster of flood was proclaimed, due to high amount of precipitation, which had an influence on the results of the research. Analysis of variance showed statistically significant differences in yield in all three years of the research. Grain yield was higher as amount of irrigation water was higher, with an exception of the year 2010, when the highest yield (9.24 t ha) was achieved at the irrigation control plots (A1). The most distinctive impact the irrigation had on maize yield was during the very warm and very dry growth period of the year 2012. The impact of irrigation on grain chemical compounds differed in each year of the research. The amount of protein in grain was reduced by increasing soil water content in both irrigation treatments (2010 and 2012) which is the opposite to starch and oil content. The most distinctive increase of the amount of starch was noted in 2012. With the increase of irrigation water, the hectolitre weight of maize grew, while the absolute weight was decreased. Nitrogen fertilization significantly influenced the grain yield, the protein content, as well as the hectolitre and absolute weights in all three years of research. Maize hybrid had a highly significant impact on all tested characteristics during the three year research. The course and the strength of correlation was year dependent, most of all on account of the weather conditions in the year 2010.

U radu se ispituje laboratorijska klijavost sjemena i početni razvoj klijanaca hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Cilj rada je utvrditi postoje li razlike u klijavosti žira sakupljenog sa dvije plohe različitih sastojinskih uvjeta na NPŠO Lipovljani. Za ispitivanje klijavosti sjemena koristit će se Krstićeva klijalica. Veličina uzorka za klijanje je 4x25 kom sjemenki za plohu "1" i 4x25 kom sjemenki za plohu "2". Brojanje isklijalih sjemenki će se vršiti nakon 7, 14, 21 i 28 dana. Sjeme i klijanci će se klasificirati u skupine ; sjeme (pravilno-zdravo, šturo, bolesno i gnjilo), klijanci (pravilni i nepravilni). Klijavost sjemena i početni razvoj klijanaca određen je u skladu s pravilima ISTA.

Ječam je važna namirnica današnjice i zauzima peto mjesto u svijetskoj proizvodnji žitarica. Zbog svoje višestruke namjene sve više se uzgaja i potrebno je raditi na selekciji i stvaranju novoga i poboljšanoga sortimenta.Za analizu kvantitativnih svojstava ječma postavljen je pokus s 23 genotipa ječma. Proveden je kroz dvije godine (2012. i 2013.) na lokaciji u Osijeku. Sortni pokus postavljen je u dvije sjetvene norme (350 i 450 zrna /m2) po slučajnom blok sistemu u tri ponavljanja. Cilj je bio utvrditi utjecaj genotipa i sjetvene norme na urod zrna, vlagu i hektolitarsku masu. Uspoređujući rezultate kroz dvije godine, može se zaključiti da su sorte s najvećim prinosom Bravo, Favorit i Tuna. Ove sorte su izražene kvalitete i stabilnih ostvarenja kako u urodu tako i u drugim svojstvima. Najlošijom sortom se pokazala Vanessa, koja je imala najniže vrijednosti prinosa i hektolitarske mase, međutim primjećena je stabilnost rezultata i kod ove sorte.

Na Poljoprivrednom institutu Osijek (PIO) kreirane su linije (9) ozimog golozrnog ječma koje se nalaze u mikropokusima, proizvodnim pokusima kod poljoprivrednih proizvođača, a u postupku priznavanja i zaštite novih biljnih sorti u Republici Hrvatskoj je linija Osk.4.1/189GZ-10 (Matko). U pokusima na pokušalištu Instituta u razdoblju od 2010. do 2013. godine ispitivane su linije ozimog golozrnog ječma i sorte pljevičaste forme zrna. Istraživanja ukazuju da linije Osk.4.1/189GZ-10, Osk.4.1/184GZ-10, Osk.4.1/186GZ-10 golozrnog ječma ostvaruju urod zrna na razini standardnih sorti pljevičaste forme zrna uz višu hektolitarsku masu zrna (68, 60-80, 60 kg) u odnosu na sorte pljevičaste forme zrna (59, 30-70, 20 kg). Linija Matko ističe se višim udjelom zrna I klase (56, 19-89, 91%), masom 1000 zrna (46, 30-51, 22 g), sadržajem proteina (13, 20-15, 10%). Na uzorcima golozrnog ječma provedeno je mikroslađenje, a rezultati analize slada ukazuju na visoki sadržaj ekstrakta, te slabije citolitičke i proteolitičke parametre slada u odnosu na kvalitetne pivarske sorte ječma. Naročito visok sadržaj ekstrakta (86, 3%) imala je linija Osk.4.1/179GZ-10 uz nižu viskoznost slada u odnosu na ostale ispitivane linije golozrnog ječma. Analiza sadržaja β-glukana u zrnu ječma ukazuje da linije Matko (5, 42 g/100 g.s.t.) i Osk.4.1/186GZ-10 (5, 27 g/100 g.s.t.) imaju viši sadržaj β-glukana u zrnu u odnosu na sortu Bingo (4, 24 g/100 g.s.t.) najvišeg ostvarenog sadržaja β-glukana kod sorti pljevičaste forme zrna

Korištena poljoprivredna površina jest površina koja je bila korištena u proizvodnoj godini. Poljoprivredno zemljište obuhvaća: oranice i vrtove, povrtnjake, voćnjake, maslinike, vinograde, livade i pašnjake, rasadnike i površine pod košaračkom vrbom. Rad obuhvaća analizu sjetve pšenice i soje u sustavu stalnih tragova. Nakon objašnjenja proizvodnje pšenice i soje u teoriji slijedi i primjer iz prakse. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je korišteno kao primjer za primjenu u praksu je „Diskont VIA“. OPG primjenjuje sijačicu „Amazone D9-40 Super“ i rasipač mineralnog gnojiva „Amazone NA-M“. Tehničke karakteristike strojeva su objedinjene u tablice dok je proizvodnja tijekom procesa prikazana slikama. Statistički podaci za Republiku Hrvatsku prikazani su za razdoblje od 2006.-2010. godine. Oni prikazuju osnovne podatke za proizvodnju pšenice i soje kao što su korištena poljoprivredna površina, oranice i vrtovi prema načinu korištenja, požnjevena površina, proizvedena količina, proizvodnja po hektaru. Rezultati ispitivanja uz pojašnjenja imaju i slike koje prikazuju ono što je obavljeno u procesu proizvodnje pšenice, ali i soje. Uz analizu proizvodnje u sustavu stalnih tragova vidljivo je kako se uz mnogu tehnologiju te poznavanje potreba usjeva ipak ne može utjecati na količinu oborina te visinu temperature u određenom trenutku.

Trogodišnje istraživanje (2010./2012.), provedeno je kao stacionarno istraživanje utjecaja navodnjavanja, gnojidbe dušikom na urod i kvalitetu zrna hibrida kukuruza na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. U Istraživanju su korištene tri varijante navodnjavanja i gnojidbe dušikom, po split split-plot shemi u tri ponavljanja. Navodnjavanje je provedeno u tri razine: A1 = kontrola (suho ratarenje), A2 = 60-100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK) i A3 = 80-100% PVK. Gnojidba dušikom provedena je u tri razine: B1 = kontrola (0 kg N ha-1), B2 = 100 kg N ha-1, B3 = 200 kg N ha-1. U istraživanju su korišteni hibridi kukuruza (FAO 500 i 600), C1= OSSK596, C2 = OSSK617, C3 = OSSK602 i C4 = OSSK552. Urod zrna kukuruza varirao je ovisno o godini istraživanja (vremenski uvjeti) i razinama čimbenika. U sušnim godinama (2011. i 2012.) najviši urodi zrna ostvareni su na varijantama na kojima je razina vode u tlu 80 do 100% PVK i najvećom količinom gnojiva (100 kg N ha-1). U ekstremno kišnoj godini (2010.) najviši urod zrna ostvaren je na kontrolnoj varijanti navodnjavanja, a rastao je povećanjem količine dodanog N gnojiva. Sadržaj proteina u zrnu smanjen je povećanjem sadržaja vode u 2010. i 2012. god. Sadržaj škroba i ulja u zrnu rastao je u objema varijantama navodnjavanja. Najizraženije povećanje sadržaja škroba zabilježeno je u 2012. god. Porastom količine dodane vode rasla je hektolitarska masa kukuruza dok je apsolutna masa smanjena. Gnojidba dušikom vrlo značajno je povećala urod zrna, sadržaj proteina u zrnu te hektolitarsku i apsolutnu masu. Utvrđen je vrlo značajan učinak genotipa na sva ispitivana svojstva tijekom trogodišnjeg istraživanja., The three year’s research (2010 - 2012), conducted on a trial field of the Institute of Agriculture in Osijek, is a part of a long stationary experiment. The field examined was the impact that irrigation (A), nitrogen fertilization (B), and the genotype (C) had on the yield, and the quality of maize hybrids (Zea mays L). The irrigation was conducted in means of three variants, A1 being the control variant. In A2 variant the capacity of soil water content was held on 60 - 100% level of the filed water capacity (FWC), while in the A3 variant the soil water content was held on a 80 to 100% FWC. Nitrogen fertilization was conducted in three variants, B1 being the control variant (0 kg N ha-1). In B2 variant 100 kg N ha-1 was added, while in B3 variant 200 kg N ha-1 was added. Four maize hybrids (FAO 500 and 600) were used in the research, C1 = OSSK596, C2 = OSSK617, C3 = OSSK602 and C4 = OSSK552. Statistically meaningful differences of yield in all three years of research were established. Yield grew as the irrigation norm was increased, with an exception of year 2010, when the highest yield was achieved on control plots. The most distinctive impact the irrigation had on maize yield was during the very warm and very dry vegetation period of the year 2012. The amount of protein in grain was reduced by increasing soil water content. In opposition, the amount of starch and oil in the grain grew in both irrigation variants. With the increase of the water added, the hectoliter mass of maize grew, while the absolute mass was decreased. Nitrogen fertilization significantly amplified the grain yield, the protein amount, as well as the hectoliter and absolute. It was established that the genotype had a highly significant impact on all three characteristics. The course and the strength of correlation references between the characteristics (in relation to one another), and the components of the research differed in means of the years of research, most of all on account of the weather conditions in the year 2010.

Dvogodišnje istraživanje (2010. i 2011. god.) provedeno je na Poljoprivrednom institutu Osijek u split-split plot shemi u tri ponavljanja. Proučavan je utjecaj navodnjavanja (A1 = kontrola ; A2 = 60-100% poljskoga vodnoga kapaciteta = PVK i A3 = 80-100% PVK), gnojidbe dušikom (N ; B1 = kontrola ; B2 = 100 kg N ha-1 i B3 = 200 kg N ha-1) i genotipa (2010. god. = C1 – OSSK 515, C2 – OSSK 5995, C3 – OSSK 5775, C4 – 5885 i 2011. god. = C1 – LEONID, C2 – OS6011, C3 – OS5011, C4 – OSSK 613 ) te interakcija ispitivanih čimbenika na urod i visinu hibrida kukuruza. Najviši urod zrna u ekstremno vlažnoj 2010. god. (676, 6 mm) postignut je na kombinaciji varijanti, u suhom ratarenju i maksimalnoj gnojidbi N, A1B3= 12, 4 t ha-1, dok u sušnoj 2011. god. (245, 8 mm) na kombinaciji varijanti, bogato navodnjavanje i maksimalna gnojidba N, A3B3 = 9, 2 t ha-1. Navodnjavanje je imalo vrlo značajan učinak na visinu uroda u 2010. god. (10, 9*) pri čemu je urod smanjivan na A2 i A3 varijanti navodnjavanja (A1=6, 8 t ha-1 ; A2= 5, 7 t ha-1 ; A3=4, 7 t ha-1). Gnojidba dušikom (B) i genotip (C) su vrlo značajno utjecali na urod i visinu biljaka u obje godine istraživanja. Interakcija navodnjavanja i gnojidbe dušikom (AxB) rezultirala je sniženjem uroda i visine biljaka u ekstremno kišnoj 2010. god.

U radu su istraživani urod zrna i neki neizravni pokazatelji kakvoće (hektolitarska masa i masa tisuću zrna) kod 20 hibrida ozime krušne pšenice kreiranih na Poljoprivrednom institutu Osijek. Utvrđene su statistički značajne razlike između hibrida za sva ispitivana svojstva. Za neke hibride utvrđena je specifična reakcija s obzirom na pojedina istraživana svojstva.

Provedena su istraživanja utjecaja različitih doza herbicida i različitih sistema obrada tla na vrstu korovne populacije, suzbijanje korova, kompnonente uroda ozime pšenice, prinos ozime pšenice i zbijenost tla na lesiviranom tlu lokaliteta Valpovo tijekom vegetacijskih sezona 2008/09-2010/11. Pokus je postavljen po split- plot dizajnu u četiri repeticije, s dva tretmana obrade tla (CT-konvencionalna obrada, temeljena na oranju, te RT-reducirana obrada, temeljena na podrivanju) i pet pod-tretmana herbicida (0-kontrola, bez herbicida ; H10 - preporučena puna doza herbicida Herbaflex, 2, 0 l ha-1 ; H05 - pola doze Herbaflex-a, 1, 0 l ha-1 ; F10 - preporučena doza herbicida Fox, 1, 5 l ha-1, te ; F05 - pola doze Fox-a, 0, 75 l ha-1). Na tretmanima CT je zabilježena signifikantno jača zakorovljenost nego na RT tretmanima u izraženo vlažnoj sezoni 2009/10., dok je u sušnijim uvjetima RT bio zakorovljeniji od CT. Na obje obrade tretman 0 je bio najzakorovljeniji, dok je najučinkovitije korove suzbio H10. Viši prinosi u prosjeku su ostvareni na CT u odnosu na RT tretman. Najviši prinos zabilježen je na kontrolnom tretmanu 0, a oba tretmana punih doza herbicida (F10 i H10) smanjila su prinos u odnosu na kontrolu, no statistički značajno jedino unutar RT tretmana. Kako smanjene doze herbicida (F05 i H05) nisu bile statistički različite ni od višeg prinosa ozime pšenice postignutog na kontrolnom tretmanu oba tretmana obrade tla, niti su imale statistički jaču zakorovljenost od punih doza herbicida (F10 i H10), može ih se preporučiti u uzgoju ozime pšenice, napose u uvjetima sve češćih vremenskih ekstrema nad Sjeveroistočnom Hrvatskom.

Rad na oplemenjivanju ozime pšenice u Bc Institutu d. d. Zagreb kontinuirano se provodi već više od 60 godina. Rezultat toga rada su mnogobrojne priznate sorte u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Uvažavajući potrebe i zahtjeve proizvodnje u Bc Institutu je kreirana nova generacija sorata ozime pšenice: Bc Mira, Bc Renata, Dora, Marina, Bc Lidija, Bc Lira, Bc Irena i Bc Anica. Glavna odlika ovih sorata je široka genetska osnova koja osigurava visoki potencijal rodnosti, stabilnost i vrlo dobru kvaliteta zrna i brašna. U odnosu na prepoznatljiv tip Bc pšenica one predstavljaju napredak u oplemenjivanju, stoga je i cilj ovoga rada predstaviti ih poljoprivrednim proizvođačima. Rezultati Sortne komisije za priznavanje kao i rezultati makro i mikro pokusa te sjemenske proizvodnje potvrđuju visoku agronomsku vrijednost novopriznatih Bc sorata ozime pšenice. U provedenim ispitivanjima nadmašile su standardne sorte u najvažnijim komponentama uroda. Zahvaljujući morfološkoj građi i biološkim svojstvima nove Bc sorte posjeduju otpornost na polijeganje i najznačajnije bolesti pšenice. Treba istaknuti da su Bc Renata i Bc Lira pogodne i za ekološki vid proizvodnje, a u uvjetima racionalizirane tehnologije ostvaruju također vrlo dobre rezultate. Analizirani parametri kvalitete ukazuju da sorte Dora, Marina, Bc Lidija, Bc Irena i Bc Anica udovoljavaju zahtjevima mlinsko pekarske industrije, dok se u razred visokokvalitetnih sorata uključuju Bc Mira, Bc Renata i Bc Lira. Ova nova generacija Bc sorata pruža mogućnost našim poljoprivrednicima da siju i proizvode još bolje i kvalitetnije materijale koji im donose jedan pozitivan iskorak u proizvodnji pšenice što svakako i jest cilj oplemenjivanja.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izdalo je rješenje (Klasa: UP/I-320-11/11-01/613 ; Urbroj: 525-02-1-0005/11-2. Zagreb 04. listopada 2011. godine) o priznavanju sorte ozime pšenice pod nazivom LEUTA i o njezinom upisu na Sortnu listu Republike Hrvatske. Ispitivanje sorte LEUTA u polju u proizvodnim pokusima obavljeno je tijekom 2010.-2011. godine na lokacijama Tovarnik, Osijek, Kutjevo i Zagreb. Ispitivanje sorte obavljeno je usporedbom sa standardnim sortama Žitarka, Srpanjka i Divana. DUS ispitivanje provedeno je u Hrvatskoj i rezultati potvrđuju da je sorta različita, ujednačena i postojana. VCU ispitivanjima utvrđeno je da sorta ima traženu gospodarsku vrijednost.Prema dvogodišnjem ispitivanjima u polju, sorta je imala veći prosječni prirod zrna od Žitarke, Srpanjke i Divane. Hektolitarska masa u prosjeku bila je bolja od standarda Srpanjke. Prema parametrima kakvoće svrstana je u I razred kakvoće i A2/B1 kvalitetne grupe. Razmatranjem konačnih rezultata ispitivanja sorte u polju i laboratoriju, Povjerenstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja na sastanku održanom 09. rujna 2011. godine predložilo je da se sorta ozime pšenice pod nazivom LEUTA prizna, jer se na navedenim lokacijama određenim za ispitivanje pokazala pogodnom za uzgoj.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izdalo je rješenje (Klasa: UP/I-320-11/11-01/612 ; Urbroj: 525-02-1-0005/11-2. Zagreb 04. listopada 2011. godine) o priznavanju sorte ozime pšenice pod nazivom ANTONIJA i o njezinom upisu na Sortnu listu Republike Hrvatske. Ispitivanje sorte ANTONIJA u polju u proizvodnim pokusima obavljeno je tijekom 2010.-2011. godine na lokacijama Tovarnik, Osijek, Kutjevo i Zagreb. Ispitivanje sorte obavljeno je usporedbom sa standardnim sortama Žitarka, Srpanjka i Divana. DUS ispitivanje provedeno je u Hrvatskoj i rezultati potvrđuju da je sorta različita, ujednačena i postojana. VCU ispitivanjima utvrđeno je da sorta ima traženu gospodarsku vrijednost.Prema dvogodišnjem ispitivanjima u polju, sorta je imala veći prosječni prirod zrna od Žitarke, Srpanjke i Divane. Hektolitarska masa u prosjeku bila je bolja od standarda Žitarke i Srpanjke. Prema parametrima kakvoće svrstana je u II razred kakvoće i B1 kvalitetnu grupu. Razmatranjem konačnih rezultata ispitivanja sorte u polju i laboratoriju, Povjerenstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja na sastanku održanom 09. rujna 2011. godine predložilo je da se sorta ozime pšenice pod nazivom ANTONIJA prizna, jer se na navedenim lokacijama određenim za ispitivanje pokazala pogodnom za uzgoj.