Search

The article deals with a description of educating students of Ukrainian language and literature (BA and MA level) within a double major program including “Ukrainian language and literary” at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb (Croatia). A description is based on an analysis of contemporary educational program on Ukrainian studies and on the project of reforming it in 2018 to 2020.

Ovaj rad bavi se porijeklom naziva domaćih životinja u ukrajinskom i hrvatskom jeziku. Ukrajinski i hrvatski jezik spadaju u grupu slavenskih jezika i oba su se jezika razvila iz praslavenskog jezika. U ovom radu obrađeni su nazivi za domaće životinje koje se na ukrajinskim i hrvatskim prostorima najčešće koriste za dobivanje hrane, odjeće ili pomoć u obavljanju poslova. Rad se sastoji od dva glavna dijela. Prvi dio rada strukturiran je kao etimološki rječnik koji je rađen po principu semantičkih gnijezda. Rječnik je rađen tako da se uzimao jedan opći pojam, odnosno naziv za životinju te se dopunjavao ostalim nazivima koji se odnose na tu životinju i pobliže je označuju (npr. KRAVA, junica, bik, tele, vol... ) Porijeklo naziva i značenja naziva u današnjim standardnim jezicima provjeravali su se u rječnicima, i to za ukrajinski: SUM, ESUM te za hrvatski: HJP, Skok, Gluhak. Nastojali su se pronaći ekvivalenti pojedinih naziva u oba jezika te se uspoređuju sličnosti značenja i porijekla. U drugom dijelu rada dan je kvantitativni i kronološki pregled porijekla obrađenih naziva te glavne razlike i jezične promjene u nazivima domaćih životinja u ukrajinskom i hrvatskom jeziku. U radu je obrađeno 140 ukrajinskih i 132 hrvatska pojma vezana uz nazive domaćih životinja. Ukupno su obrađena 272 pojma, od čega 13 općih naziva za grupe domaćih životinja te 16 grupa domaćih životinja. Najviše naziva praslavenskog porijekla i fonetskih promjena nalazi se u semantičkim grupama Krava, Ovca, Svinja, Konj. Nazivi različitog porijekla razvili su se kasnije u slavenskim jezicima. Određene nazive nalazimo u jednom jeziku kao standardni aktivni leksik, dok u drugom jeziku postoje kao pasivni ili nestandardni leksik. Stariji nazivi, izvedeni od različitih korijena razlikuju životinje prema njihovoj dobi, spolu, zrelosti i ulozi životinje. Nazivi životinja važan su dio jezika jer odražavaju način života ljudi i kulturu nekog prostora i razdoblja. Porijeklo nekih naziva životinja povezano je s mitologijom ili obredima nekih kultura. Iz količine naziva nekih životinja vidimo koliko je bio razvijen uzgoj tih životinja.

Zbornik Prikarpatska Galicija (prijevodi s ukrajinskoga) četrnaesta je knjiga u ediciji Ucrainiana Croatica kojom se obilježava deveta obljetnica njezina pokretanja. Knjiga obuhvaća prijevode s ukrajinskoga jezika na hrvatski znanstvenih, publicističkih i književnih tekstova renomiranih ukrajinskih arheologa, etnologa, povjesničara, teoretičara književnosti, književnika i novinara koji prikazuju jednu od ukrajinskih regija – Prikarpatsku Galiciju te je rezultat suradnje zagrebačke ukrajinistike s partnerskim sveučilištima u Ukrajini.

Studij ukrajinskoga jezika i književnosti Zagrebu u 2017. godini obilježava dvadeset godina od svojega osnivanja. U čast 20. obljetnice utemeljenja Studija priređen je ovaj jubilarni zbornik – Ukrajinistika na Sveučilištu u Zagrebu: 20 godina. Zbornik se posvećuje osnivačici studija, mr. sc. Rajisi Trostinskoj koja je napustila ovaj svijet 14. prosinca 2016. godine. U zborniku su sudjelovali lingvisti i teoretičari književnosti te studenti iz Hrvatske, Poljske, Srbije i Ukrajine.

Predočene su deset knjiga u biblioteci Ucrainiana croatica

Cilj je ovoga članka analizirati aktualnost ukrajinske teme u intelektualnim krugovima Hrvatske i predočiti različite vizije Ukrajine – rusku, emigrantsku; socrealističku i ukrajinsko-hrvatsku, nacionalnu. Potonja je najzaslužnija za razvoj ukrajinistike, koja je upravo u ratnim godinama doživjela uspon kroz prevodilačku, istraživačku i nastavnu djelatnost, što je u sljedećim razdobljima ostalo nezamijećeno., Ukrainian issues have been interesting to intellectuals in the area of pre-war and war time Croatia. Different standpoints and influences are visible in its elaboration. Representatives of Russian emigration expressed mainly negative attitudes. By efforts to find a compromise, the editorial board of Nova Evropa invited for Slavic solidarity, but Ukraine under the Soviet regime experienced devastating interventions exactly from the Slavic (Russian Bolshevik) side. August Cesarec, in his travel pieces from the Soviet Union, brings elements of socialist realism in the presentation of reality. In Croatian intellectual circles, a youth group was formed that worked on the familiarisation with Ukrainian issues –through representation of history, literature, social research, translations. Due to them, Ukrainian language was introduced in classes at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb. This presentation of Ukraine was void of extremist characteristics of dominant ideologies. Ukrainian classics were translated, and also for the first time, representatives of Ukrainian modernism. Interest of Croatian intellectuals in the life and work of Taras Ševčenko reaches its culmination in the work of Stanko Gašparović, the leading representative of Croatian Ukrainian studies of the war time period. In this war time period, Croatian Ukrainian studies were on the rise, which was cut off by the new regime in 1945.

Predočen je urađen rezultat, metodologija istraživanja, posebice pitanje iranizama u hrvatskoj toponimiji.

Prikazane su osnovne etape razvoja hrvatske ukrajinistike u 19. stoljeću.