Search

Kulturna baština jedan je od nositelja identiteta određene ljudske zajednice te važan element prezentacije prostora. Ona ima općedruštveno, političko, znanstveno-edukativno i ekonomsko značenje. Adekvatnom turističkom valorizacijom baština može postati jedan od generatora razvoja područja. Glavni cilj ovog istraživanja jest turističkogeografskim pristupom istražiti prezentaciju kulturne baštine Međimurja u turističkoj ponudi, evaluirati kulturnu baštinu te istražiti njezino turističko vrednovanje (valorizaciju). U istraživanju se analizira i sistematizira kulturna baština prema kriterijima zastupljenosti u odgovarajućim registrima. Evaluira se njezina znanstvena, edukacijska, kulturna i turistička vrijednost te se analizira njezina zastupljenost u sredstvima vizualne komunikacije (brošurama, razglednicama, internetskim stranicama). Istražuje se turistička valorizacija kulturnih dobara u Međimurskoj županiji, utvrđuje se njihova atraktivnost prema procjeni turista i izletnika te direktora turističkih zajednica koje djeluju na području Međimurske županije. Analizira se kulturna baština u turističkoj politici Međimurske županije, a nakon što se utvrdi koja su kulturna dobra najvrjednija, ona se kartografski prikazuju korištenjem GIS softvera te se, zajedno s rezultatima anketiranja turista i izletnika te intervjuiranja direktora turističkih zajednica, koriste za izradu prijedloga kulturnog itinerara temeljenog na kulturnoj baštini. Na kraju istraživanja predlažu se konkretne mjere za bolju turističku iskoristivost kulturne baštine kroz kulturni turizam, s ciljem njezina očuvanja i boljeg turističkog vrednovanja. Cultural heritage bears the identity of a particular community and it is an important element in the presentation of a space. It has social, political, scientific, educational and economic significance. If cultural heritage is valorised adequately in terms of its importance in tourism, it can become one of the generators of development of a society. The main objective of this research is to explore the presentation of the cultural heritage of Međimurje in tourist offer, evaluate cultural heritage and explore its tourism valorisation. The research analyses and systematises cultural heritage according to the criteria of its representation in corresponding registers. It evaluates its scientific, educational, cultural and tourism importance, analyses its representation in visual media (brochures, postcards, web pages), explores the touristic valorisation of cultural heritage in the County of Međimurje and establishes its attractiveness according to assessment made by tourists, excursionists and tourist board managers from Međimurje. The paper analyses how cultural heritage is represented in tourism policies of the County of Međimurje. After the most important cultural heritage sites are determined, they are presented on the map of the region using GIS software and, together with the results of the survey conducted on tourists and excursionists as well as interviews with the tourist board managers, it is used to create a plan of a cultural itinerary for visitors based on cultural heritage. At the end of the research, concrete measures for better utilisation of certain cultural heritage sights in cultural tourism are suggested with the aim of their preservation and better touristic valorisation.

Kulturni turizam predstavlja relativno novi pojam koji se pojavio u drugoj polovici 20. stoljeća. Zbog toga i danas postoje polemike u izučavanju ovog oblika turizma. No, sa sigurnošću se može reći da obuhvaća i prošlost i sadašnjost, kroz kulturno-povijesnu ostavštinu i suvremenu kulturnu proizvodnju. Ipak, jedan od najpoznatijih oblika kulturnog turizma jest turizam baštine – oblik kulturnog turizma koji uključuje kulturnu i prirodnu baštinu što su nam u prošlosti ostavili predci. Slavonski Brod posjeduje brojne resurse kao potencijal za razvoj kulturnog turizma, od kojih se posebno ističu resursi potrebni za razvoj turizma baštine. Prije svega to je Tvrava Brod – spomenik nulte kategorije. Poseban naglasak potrebno je staviti i na nematerijalnu ostavštinu u vidu folklorne baštine, koja je na području Slavonskog Broda izuzetno njegovana. No, razvoj kulturnog turizma, pa tako i turizma baštine nije moguć bez integracije turizma u sve sfere Slavonskog Broda, počevši od uprave grada pa do lokalnog stanovništva. Cultural tourism, a relatively new concept, appeared in the second half of the 20th century. Because of that, there are still some polemics about this form of tourism. However, it is safe to claim that it includes both the past and the present, through cultural and historical heritage and contemporary cultural production. Nevertheless, one of the most famous cultural tourism forms is heritage tourism – the form of cultural tourism that includes cultural and natural heritage that was left to us from the past. Slavonski Brod possesses numerous resources that show the potential for development of cultural tourism, of which those needed for development of heritage tourism particularly stand out. First and foremost that is the Brod Fortress – a world heritage site. Of special interest is also intangible heritage in the form of folklore, which is in area of Slavonski Brod exceptionally nourished. However, the growth of cultural tourism as well as heritage tourism cannot be achieved without integration of tourism in all scopes of Slavonski Brod, starting from city administration to local population.

This article discusses the conditions required for meaningful and memorable tourist experiences to occur and for increasing the competitiveness of heritage tourism projects. The aim of this article is to examine whether the theoretical principles of experience creation (the principles of Pine and Gilmore, Timothy and Boyd, Tilden and Schouten) apply to the chosen three case studies (Museum of Broken Relationships, Zagreb; Krapina Neanderthal Museum; and Batana Eco-Museum, Rovinj), drawing on recent developments in creative tourism and the use of cultural/creative industries. The principles of the experience economy are related to heritage tourism so as to showcase its successful use in contemporary heritage displays., Rad raspravlja o uvjetima potrebnim za stvaranje smislenih i nezaboravnih doživljaja u turizmu te za povećanje konkurentnosti projekata turizma baštine. Cilj rada je istražiti primjenjuju li tri studije slučaja (Muzej prekinutih veza, Zagreb; Muzej krapinskih neandertalaca; Ekomuzej batana, Rovinj) teorijska načela stvaranja doživljaja (načela Pinea i Gilmorea, Timothyja i Boyda, Tildena i Schoutena), a oslanjajući se na recentni razvoj kreativnog turizma te uporabu kulturnih/kreativnih industrija. Načela ekonomije doživljaja stavljaju se u odnos s turizmom baštine kako bi se dokazao uspjeh njihove uporabe u suvremenoj prezentaciji baštine.

Edukacijski program sastojao se od četiri modula: Upravljanje destinacijom - namijenjeno svim dionicima turističkog razvoja grad Senja ; Strateško upravljanje Parkom Nehaj, namijenjen voditeljima i djelatnicima Turističke zajednice grada Senja te Muzeja grada Senja ; Kulturna baština, turizam i vi - namijenje uskočkoj postrojbi, udruzi osnovanoj za promicanje kulturno-povijesne baštine grada te Train the trainer - namijenjen turističkim vodičima i animatorima.

U području dalmatinskog zaleđa, koje se nastoji turistički aktivirati, nalazi se niz rimskih cesta s ishodištem u Saloni. Ove su ceste tek unazad nekoliko godina privukle pažnju arheologa, koji su ih počeli sustavnije istraživati. S ekspanzijom potražnje za kulturnim turističkim proizvodima, aktiviranjem rimskih cesta u turističke svrhe bogati se osnovni proizvod turizma baštine Splitsko-dalmatinske županije te se turistički aktivira njezina unutrašnjost. U tom kontekstu, ovaj je projekt podrazumijevao identifikaciju lokacija i duljina rimskih cesta, njihovu sistematizaciju te vrednovanje u sklopu pripadajućih turističkih atrakcije, osmišljavanje parcijalnog destinacijskog turističkog proizvoda te prijedlog tematske interpretacije. Identificirano je 10 lokaliteta rimskih cesta u ukupnoj duljini od 21 km, grupiranih u tri lokacije. Sustav obilaska podrazumijeva uspostavu simboličkih porti u muzejskim institucijam (Salona, muzeji u Trilju i Sinju) te obilazak lokaliteta u manjim grupama u pratnji vodiča. Tek kada se ovi lokaliteti zaštite te kad se svaki lokalitet pripremi za posjetu, moguće je ovaj proizvodi aktivirati na tržištu individualno organiziranih posjeta.

Ostavština JNA može se promatrati i kao dio baštine otoka Visa koji ima zamjetnu ulogu u podlozi za formiranje turističkih proizvoda u njegovoj turističkoj ponudi.

Istraživanje rada obuhvatilo je prostor Sisačko-moslavačke županije te njezinu turističku atrakcijsku osnovu s naglaskom na prirodnoj i kulturnoj baštini. S obzirom na iznimnu prirodnu i kulturnu baštinu, prostor Sisačko-moslavačke županije ima dobre potencijale za razvoj turizma baštine čiji se razvojni začeci već zamjećuju. Rezultati samostalnog anketnog istraživanja potvrdili su činjenicu kako je turizam baštine poželjan selektivni oblik turizma, koji je u današnjim vremenima ujedno i potreban zbog izražene konzervatorske i znanstveno-edukativne funkcije. Turizam baštine pridonosi očuvanju svoje resursne osnove, prirodne i kulturne baštine, čime se osigurava mogućnost oblikovanja autentične turističke ponude koja je sve važnija s obzirom na težnju svijeta uniformiranosti pod utjecajem globalizacije. The research has covered the area of Sisak and Moslavina county, and its touristic attractive base with an emphasis on natural and cultural heritage. Given the exceptional natural and cultural heritage, Sisak and Moslavina county has good potentials for heritage tourism development, whose development has already been noticed. The results of an independent survey research confirmed the fact that heritage tourism is a desirable selective form of tourism, which is today also needed due to its conservation, scientific and educational functions. Heritage tourism contributes to preserving its resource base, natural and cultural heritage, thus providing the ability to create an authentic tourist offer, which is increasingly important given the tendency towards uniformity of the world affected by globalization.

Kulturni turizam, kao središnji pokretač održivog turuzma antiteza je negativnim posljedicama globalizacije i masovnom ujednačavanju turističke ponude. Kao takav postaje sve privlačnijim i izbirljivim kongresnim i poslovnim posjetiteljima. Ujedno, kulturna ponuda destinacije poredstavlja posebnu motivaciju i za razvoj tzv. kreativnog managementa, jer nova kulturna sredina provocira inovaciju, kreaciju i inicijativu, a prestavlja i dodatnu inspiraciju i motivaciju.