Search

Seksting se odnosi na slanje, primanje, objavljivanje i prosljeđivanje osobnog ili tuđeg seksualno eksplicitnog sadržaja putem mobitela, interneta, društvenih mreža i ostalih digitalnih kanala. Osim što predstavlja visoko pobuđujuću i novu aktivnost, sa sobom može nositi negativne posljedice te se nerijetko klasificira kao vrsta rizičnog ponašanja. Stoga je cilj istraživanja bio ispitati povezanost sekstinga s osobinom traženja uzbuđenja i uključenosti u rizična ponašanja. U istraživanju su sudjelovale 273 mlade osobe s područja Republike Hrvatske (19-30 godina) od čega je bilo 69 muškaraca, a 204 žena. Sudionici/ce su ispunili online upitnike koji se odnose na njihovo seksting ponašanje, osobinu traženja uzbuđenja te uključenost u rizična ponašanja. Provedenim analizama varijance utvrđeno je kako muškarci češće primaju i prosljeđuju seksualno eksplicitan sadržaj u odnosu na žene, dok spolne razlike u slanju seksualno eksplicitnog sadržaja nisu utvrđene. Nadalje, razlika u raširenosti svih promatranih oblika sekstinga (slanje, primanje i prosljeđivanje) s obzirom na romantični status sudionika nije utvrđena. Hijerarhijskim regresijskim analizama utvrđen je značajan doprinos romantičnog statusa „u vezi“, više razine traženja uzbuđenja te veće uključenosti u rizična ponašanja u objašnjenju slanja seksualno eksplicitnog sadržaja. Kod objašnjenja primanja seksualno eksplicitnog sadržaja utvrđen je značajan doprinos niže dobi, muškog spola sudionika, više razine traženja uzbuđenja te veće uključenosti u rizična ponašanja, dok je u objašnjenju prosljeđivanja seksualno eksplicitnog sadržaja utvrđen značajan doprinos muškog spola sudionika i više razine traženja uzbuđenja. Navedeni rezultati raspravljeni su i objašnjeni u kontekstu postojeće literature, kao i njihova praktična primjena te prijedlozi za buduća istraživanja seksting ponašanja. Sexting refers to sending, receiving, publishing and forwarding personal or other people's sexually explicit content via mobile phones, the Internet, social networks and other digital channels. In addition to being a highly arousing and new activity, sexting can also have negative consequences and is often classified as a type of risky behavior. Therefore, the aim of the research was to examine the connection of sexting with sensation seeking and involvement in risky behaviors. 273 young people from the Republic of Croatia (19-30 years old) participated in the research, of which 69 were men and 204 were women. Participants filled out online questionnaires related to their sexting behavior, sensation seeking and involvement in risky behaviors. Analyzes of variance showed that men receive and forward sexually explicit content more often than women, while gender differences in sending sexually explicit content were not established. Furthermore, the difference in the prevalence of all observed forms of sexting (sending, receiving and forwarding), with regard to the romantic status of the participants, was not established. Hierarchical regression analyzes revealed a significant contribution of romantic status "in a relationship", a higher level of sensation seeking and greater involvement in risky behaviors in the explanation of sending sexually explicit content. In the explanation of receiving sexually explicit content, a significant contribution of lower age, male gender, higher level of sensation seeking and greater involvement in risky behaviors was found, while in the explanation of forwarding sexually explicit content, a significant contribution of male gender and higher level of sensation seeking was found. The results are discussed and explained in the context of existing literature, as well as their practical application and suggestions for future research on sexting behavior.

Alkohol je, kao jedno od dostupnijih legalnih sredstava ovisnosti, kako svijetu tako i u Hrvatskoj, sve više prisutan u svakodnevnom životu mladih.U objašnjenju problema vezanog uz konzumaciju alkohola među mladima, sve više istraživača stavlja fokus na važnost ličnosti. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos nekih značajki ličnosti (impulzivnost, traženje uzbuđenja, ekstraverzija i savjesnost) i problema vezanog za konzumaciju alkohola među mladima. U istraživanju je sudjelovalo 285 sudionika u dobi od 18 do 30 godina s područja Republike Hrvatske, od čega je 161 žena i 124 muškarca. Podaci su prikupljeni online anketom koja je sadržavala AUDIT skalu, Skalu traženja uzbuđenja, Barratovu skalu impulzivnosti te dio Petfaktorskog upitnika ličnosti vezanog za ekstraverziju i savjesnost. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da se muškarci i žene ne razlikuju u razini problema vezanog uz konzumaciju alkohola. Nadalje, pronađena je pozitivna korelacija između razine problema vezanog uz konzumaciju alkohola i impulzivnosti te razini problema vezanog uz konzumaciju alkohola i traženja uzbuđenja. Nije utvrđena značajna korelacija između razine problema vezanog uz konzumaciju alkohola i ekstraverzije. No, utvrđena je negativna korelacija između razine problema vezanog uz konzumaciju alkohola i savjesnosti. Alcohol, as one of the available legal drug substances, both in the world and in Croatia, is increasingly present in the daily life of young people. To explain the problem related to alcohol consumption among young people, more and more researchers are focusing on the importance of personality. The aim of this research was to examine the relationship between some personality traits (impulsivity, excitement seeking, extraversion and conscientiousness) and problems related to alcohol consumption among young people. 285 participants between the ages of 18 and 30 from the Republic of Croatia took part in the research, of which 161 were women and 124 were men. The data was collected through an online survey that contained the AUDIT scale, Excitement Seeking Scale, Barratt's Impulsivity Scale and part of the Five-Factor Personality Questionnaire related to extraversion and conscientiousness. The results of this research showed that men and women do not differ in the level of problems related to alcohol consumption. Furthermore, a positive correlation was found between the level of problems related to alcohol consumption and impulsivity, and the level of problems related to alcohol consumption and excitement seeking. No significant correlation was found between the level of problems related to alcohol consumption and extraversion. However, a negative correlation was found between the level of problems related to alcohol consumption and conscientiousness.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati imaju li empatija, traženje uzbuđenja i Mračna tetrada ulogu u preferiranju različitih vrsta televizijskog nasilja. Istraživanje je provedeno online putem Google obrasca. Sudjelovalo je 289 sudionika, u rasponu dobi od 18 do 61, koji preferiraju kriminalističke sadržaje. Sudionici su podijeljeni u tri grupe ovisno o tome preferiraju li nasilne kriminalističke sadržaje, istinite zločine ili nenasilne kriminalističke sadržaje. Primijenjeni su Skala traženja uzbuđenja (Zuckerman, 1979), Indeks interpersonalne reaktivnosti (IRI) (Davis, 1980), Kratki upitnik Mračne trijade (SD3) (Jones i Paulhus, 2012) te Upitnik sadističkih tendencija (VAST) (Paulhus i sur., 2010). Rezultati su pokazali da ne postoji razlika u empatiji, traženju uzbuđenja i Mračnoj tetradi među osobama koje preferiraju nasilne i nenasilne kriminalističke sadržaje te istinite zločine. No, pokazalo se kako će mlađe osobe vjerojatnije odabrati istinite zločine pored nasilnih kriminalističkih sadržaja, a žene istinite zločine pored nenasilnih kriminalističkih sadržaja. The aim of this study was to examine the role of empathy, sensation seeking, and the dark tetrad play in preferring different types of television violence. The research was conducted online on 289 participants aged 18 to 61 who preferred criminal content. Participants were divided into three groups depending on whether they preferred violent crime content, true crime or nonviolent crime content. Sensation Seeking Scale (Zuckerman, 1979), Interpersonal Reactivity Indeks (IRI) (Davis, 1980), Short Dark Triad (SD3) (Jones and Paulhus, 2012), and Varieties of Sadistic Tendencies (VAST) (Paulhus et al., 2010) were used for the purpose of this research.. The results showed that there is no difference in empathy, sensation seeking and a dark tetrad among people who prefer violent and non-violent crime content and true crime. However, results also showed that younger people are more likely to choose true crime over violent crime content and women more likely to choose true crime over non-violent crime content.

Cilj ovog istraživanja bio je višestruk: utvrditi faktorsku strukturu mjere motivacijskih mehanizama uz provjeru konvergentne/divergentne valjanosti provjerom razlika u motivacijskim mehanizmima s obzirom na vrstu rizičnih sportova na otvorenom kojima se sudionici bave kao i utvrditi odnos ovih mehanizama (traženje uzbuđenja, emocionalna regulacija, i djelovanje) sa socijalnim strategijama u interpersonalnim odnosima općenito te sa stilovima rješavanja konflikata u romantičnoj vezi. U istraživanju je sudjelovalo 184 sudionika, od čega 75 muškaraca i 109 žena različitih disciplina rizičnih aktivnosti na otvorenom: rekreativni planinari, ekspedicijski planinari i visokogorci, alpinisti, kitesurferi, skijaši, trekeri, ronioci i windsurferi. Od 184 sudionika 64.67% je u vezi a 35.33% su samci. Za potrebe prvog dijela ovog istraživanja vezanog za validaciju upitnika uzeti su podaci svih 184 sudionika u analizu dok su za drugi dio ispitivanja uzeti podaci 140 sudionika razvrstanih u 4 skupine: kitesurferi/penjači (N=27), zimski planinari (N=35), rekreativni planinari (N=36) te trosezonski višednevni planinari (N=42). Anketnim ispitivanjem su, uz opće mjere socio demografskih karakteristika zahvaćene i mjere motivacijskih mehanizama sudjelovanja u rizičnim aktivnostima kroz 3 inventara: 1. inventar „Između sudjelovanja“, 2. inventar „Tijekom sudjelovanja“ te 3. Inventar „Nakon sudjelovanja“ u aktivnosti, mjere socijalnih strategija korištenih u interpersonalnim odnosima, mjere stilova rješavanja konflikata u romantičnoj vezi te tri pitanja otvorenog tipa u kojem su sudionici mogli svojim riječima objasniti zašto se bave rizičnim aktivnostima te ukazati na propuste i zamjerke ovom istraživanju. Kako bi se ispitala faktorska struktura upitnika SEAS izračunate su tri eksploratorne analize za tri inventara metodom zajedničkih faktora pri čemu je dobivena dvofaktorska struktura za 1. i 3. inventar (traženje uzbuđenja, emocionalna regulacija/djelovanje) te trofaktorska struktura za 2. Inventar (traženje uzbuđenja, emocionalna regulacija, djelovanje). Razlike u motivacijskim mehanizmima u podlozi bavljenja različitim rizičnim aktivnostima testirane su analizama varijance za prvi inventar te analizama kovarijance za drugi i treći inventar, pri čemu su kao kovarijate korišteni doživljavanje uzbuđenja te zadovoljstvo doživljenim uzbuđenjem. Rezultati su pokazali kako grupe kitesurferi/penjači i zimski planinari izvještavaju o većem doživljavanju emocionalne regulacije i djelovanja od grupa rekreativnih i trosezonskih višednevnih planinara. Također, grupa zimskih planinara izvještava o većoj procjeni transfera emocionalne regulacije i djelovanja u svakodnevni život nakon sudjelovanja u odnosu na skupinu rekreativnih planinara. Nadalje, rezultati pokazuju kako sudionici koji izvještavaju o većim poteškoćama u emocionalnoj regulaciji/djelovanju u periodu između sudjelovanja ujedno koriste maladaptivnije socijalne strategije i stilove u interpersonalnim i romantičnim odnosima dok sudionici koji izvještavaju o višoj razini doživljavanja emocionalne regulacije i djelovanja izvještavaju o korištenju prosocijalnih strategija u interpersonalnim odnosima i proaktivnih stilova rješavanja konflikata u vezi. Konačno, sudionici koji izvještavaju o višim rezultatima na svim mjerama traženja uzbuđenja ujedno izvještavaju i o korištenju stila „Natjecanje“ u romantičnim odnosima. Rezultati ovog područja istraživanja daju novu perspektivu gledanju na sudjelovanje u rizičnim aktivnostima jer ukazuju kako nije isključivo traženje uzbuđenja ono što pojedince motivira na sudjelovanje u ovakvim aktivnostima već postoje i drugi mehanizmi koji bi mogli imati svoju ulogu i u drugim domenama svakodnevnog života. The aim of this study was threefold: to determine factor structure of SEAS (Sensation seeking, Emotion regulation and Agency Scale) (Barlow et al., 2013) on a Croatian sample with examining convergent/divergent validity by determining whether participants of a different high risk outdoor activities can be discriminated by different motives for participating in such activities that are included in SEAS (sensation seeking, emotion regulation and agency) and to determine whether there is a correlation between motives included in SEAS and some aspects of interpersonal relationships. The sample consisted of 75 male and 109 female participants (total N=184) of different high risk outdoor activities: kitesurfing, climbing, skiing, hiking, mountaineering, alpinism, trekking, diving, windsurfing. In terms of relationship status, 64.67% of participants were in a relationship while 35.33% were single. For the validation part of the survey, data of all 184 participants were taken into analysis, while for the second and third part those participants were sorted into 4 groups: kitesurfers/climbers (N=27), winter mountaineers (N=35), recreational hikers (N=36) and threeseasonal multi-day mountaineers (N=42). The survey included general socio demographic characteristics, different motives for participating in high risk activities: sensation seeking, emotion regulation and agency (SEAS) measured on three inventories: 1. “Between participating”, 2. “While participating” and 3. “After participating” in a high risk outdoor activity, measures of social strategies used in interpersonal relationships , measures of different conflict resolving styles in romantic reationships and three optional open ended questions in which participants were asked to explain the reasons for participating in such activities with their own words but also to note omissions and limitations of this survey. The factor structure of the Croatian version of SEAS was tested by three exploratory factorial analyses for each inventory. Results showed clear support for a three factor structure for the “While participating” inventory (sensation seeking, emotion regulation, agency) and a two factor structure for the “Between participating” and “After participating” inventories (sensation seeking, emotion regulation/agency). Differences in motivation mechanisms underlying different high risk outdoor activities were tested by analyses of variance for the between participating inventory and covariance for the while and after participating inventory, with following covariates: experiencing sensation and satisfaction with experienced sensation. Kitesurfers/climbers and winter mountaineers reported higher levels of experiencing emotion regulation and agency than recreational hikers and threeseasonal mountaineers. Furthermore, winter mountaineers reported higher estimations of a transfer of emotion regulation/agency acquired while participating in the activity into everyday life after participating in the activity than the group of recreational hikers. Furthermore, participants who reported a higher level of difficulties in emotion regulation/agency between participating in the activity also reported about using more maladaptive social strategies and conflict styles in interpersonal and romantic relationships, while those participants who reported a higher level of experiencing emotion regulation and agency reported about using more prosocial strategies in interpersonal relatonships in general and proactive conflict styles in romantic relationships. Finally, participants who reported higher results on all sensation seeking measures also reported about using a more competitive conflict style in romantic relationships. Contrary to current beliefs, results of this area of research imply that there are more motivational mechanisms underlying different high risk outdoor activities than just sensation seeking and that those mechanisms could have a role in other domains of everyday life.

Ekstremni sportovi uključuju visoku razinu pobuđenosti te u zadnjih nekoliko desetljeća sve su popularniji. Traženje uzbuđenja crta je ličnosti koja je visokorazvijena kod pojedinaca koji se upuštaju u ekstremne sportove. Nalazi o crtama ličnosti ekstremnih sportaša većinom su nekonzistentni. Dobiveno je da se sportaši u različitim ekstremnim sportovima uvelike razlikuju u crtama ličnosti te zbog toga većina autora predlaže daljnju diferencijaciju ekstremnih sportova na manje skupine, umjesto da ih se proučava kao cjelinu. Razlozi za bavljenjem ekstremnim sportovima brojni su, te, iako društvo većinom ima negativne stavove prema njima, većina sportaša ulazi u rizične aktivnosti zbog novih iskustava, a ne zbog samog rizika. U konačnici, spominje se i povezanost psihopatologije i ekstremnih sportova, primjerice utjecaj aleksitimije na češće ulaženje u rizične aktivnosti. Raspravlja se o ulozi psihijatara i sportskih psihologa u ekstremnim sportovima, ali i o pozitivnim učincima ekstremnih sportova na psihičko zdravlje i na društvo u cjelini. Navedeni su i neki od nedostataka dosadašnjih radova o ekstremnim sportovima.

Ljudi svoje slobodno vrijeme provode na različite načine pri čemu nerijetko koriste različite medije. Mnogi od njih gledaju filmove nastojeći pritom zadovoljiti određene psihološke i socijalne potrebe. S obzirom na to da je ovo područje psihologije medija i dalje nedovoljno istraženo, cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos osobina ličnosti (velikih pet, traženje uzbuđenja, potreba za spoznajom), motivacije za gledanje filmova i preferencija filmova. U tu svrhu provedeno je korelacijsko istraživanje putem online upitnika na uzorku od 1014 punoljetnih osoba na području Republike Hrvatske (707 žena i 307 muškaraca), prosječne dobi od 28 godina, koji su ispunjavali odgovarajuće mjerne instrumente: Upitnik motivacije za gledanje filmova, Upitnik za ispitivanje preferencija filmova, Petofaktorski upitnik ličnosti, Kratka skala traženja uzbuđenja te Skala potrebe za spoznajom – kratka verzija. Rezultati ispitivanja faktorske strukture Kratke skale traženja uzbuđenja potvrđuju strukturu od jednog faktora. S druge strane, rezultati ispitivanja faktorske strukture Upitnika motivacije za gledanje filmova ukazuju na strukturu od sedam faktora koji su imenovani kao: traženje uzbuđenja, afilijacija, umjetničko-intelektualna stimulacija, nostalgija, traženje zabave i poboljšanje raspoloženja, kognitivno-emocionalna stimulacija te oslobađanje agresije. Korelacijske analize upućuju na značajne obrasce povezanosti osobina ličnosti, motivacije za gledanje filmova i preferencija filmova. Osim toga, hijerarhijskim regresijskim analizama ispitivala se prediktivna vrijednost motivacije za gledanje filmova i osobina ličnosti u objašnjenju preferencije akcijskih, horor, znanstveno-fantastičnih, romantičnih, avanturističkih, trilera, drama, komedija i art filmova, te su utvrđeni različiti rezultati s obzirom na značajnost pojedinih prediktora. Primjerice, motiv traženja uzbuđenja značajan je pozitivan, a oslobađanje agresije značajan negativan prediktor, te objašnjavaju ukupno 68% varijance preferencije horor filmova. Spol, dob, umjetničko-intelektualna i kognitivno-emocionalna stimulacija te otvorenost značajni su pozitivni, a traženje zabave i poboljšanje raspoloženja te potreba za spoznajom značajni negativni prediktori koji objašnjavaju ukupno 31% varijance preferencije art filmova. Spol, nostalgija i kognitivno-emocionalna stimulacija te ugodnost značajni su pozitivni, a dob te motiv traženja uzbuđenja i oslobađanje agresije značajni negativni prediktori koji objašnjavaju ukupno 28% varijance preferencije romantičnih filmova. Navedeni rezultati imaju znanstvenu i praktičnu implikaciju, odnosno može se zaključiti da vrijedi uzeti u obzir ispitivane varijable u predviđanju preferencija različitih filmskih žanrova u budućim znanstvenim istraživanjima kao i u boljem razumijevanju ponašanja korisnika različitih streaming servisa s ciljem poboljšanja usluga koje nude korisnicima. People spend their free time in different ways, often using different media. Many of them watch films in an effort to satisfy certain psychological and social needs. Considering the fact that this particular area of media psychology is still insufficiently investigated, the aim of this research was to examine the relationship between personality traits (Big Five, sensation seeking, need for cognition), motivation for watching films and film preferences. For this purpose, a correlation research was conducted using an online questionnaire on a sample of 1014 adults in the Republic of Croatia (707 women and 307 men), with an average age of 28 years, who completed the following measuring instruments: Uses of Film Inventory, Film Preferences Questionnaire, Big Five Inventory, Brief Sensation Seeking Scale and Need for Cognition Scale – short form. The examination of the factor structure of the Brief Sensation Seeking Scale resulted in confirmation of the one-factor structure. On the other hand, the examination of the factor structure of the Uses of Film Inventory showed the seven-factor structure. The sevenfactors were named as follows: sensation seeking, affiliation, artistic-intellectual stimulation, nostalgia, fun seeking and mood enhancement, cognitive-emotional stimulation and aggression release. Correlation analyses indicated significant patterns of correlations between personality traits, motivation for watching films and film preferences. Moreover, the hierarchical regression analyses were conducted to investigate the predictive value of motivation for watching films and personality traits in order to explain the preferences for action, horror, science-fiction, romantic, adventure, thriller, drama, comedy and art films, leading to different results based on the significance of some predictors. For instance, the sensation seeking motive was a significant positive predictor, and aggression release was a significant negative predictor, explaining 68% of variance in preference for horror films. Sex, age, artistic-intellectual stimulation, cognitiveemotional stimulation as well as openness were significant positive predictors, while fun seeking and mood enhancement and need for cognition were significant negative predictors, explaining 31% of variance in preference for art films. Sex, nostalgia, cognitive-emotional stimulation and agreeableness were significant positive predictors, whereas age, sensation seeking motive and aggression release were significant negative predictors, explaining 28% of variance in preference for romantic films. These results have both scientific and practical implications, meaning that the examined variables in predicting different film genre preferences are worthy of consideration in future academic research as well as in better understanding of consumer behaviour on different streaming services what might lead to improvement of the services offered to consumers.

Tema završnog rada je ponašanje potrošača u procesu donošenja odluke o kupnji. Ponašanje potrošača definira se kao način na koji kupci biraju i kupuju proizvode ili usluge kako bi zadovoljili svoje potrebe. Rad će se baviti čimbenicima ponašanja potrošača, odnosno kulturalnim, društvenim, osobnim i psihološkim čimbenicima, te će se objasniti proces kupovine koji se sastoji od pet (5) faza. Kroz čitav rad povlači se pojam impulzivne kupovine, što znači impulzivna kupovina i koji su faktori koji najviše utječu da do takve kupovine dođe. Impulzivna kupovina najjednostavnije se definira kao neplanirana kupovina, no ona je puno više od toga. U trećem (3.) poglavlju rada će se definirati teorija traženja uzbuđenja, teorija emocionalnog povezivanja s brendom, kao i teorija doživljaja. Rad će se baviti i marketingom, odnosno marketinškim strategijama koje utječu na impulzivnu kupovinu. U sklopu rada napravljeno je i empirijsko istraživanje na slučajnom uzorku potrošača putem anketnog upitnika, te su postavljene hipoteze. Dobiveni rezultati prikazat će se u tablicama i grafikonima, te će se testirati istinitost postavljenih hipoteza. The topic of this paper is the consumer behavior in the process of making a purchase decision. Consumer behavior is defined as the way consumers choose and buy products or services to meet their needs. Work will address the factors of consumer behavior such as cultural, social, personal and psychological factors, and will explain the purchase process consisting of five (5) phases. Throughout the work, the issue of impulsive buying arises, what is impulsive buying and which are the most influential factors that make such purchases happen. Impulse buying is defined as an unplanned purchase but it is far more than that. Third (3rd) chapter of this paper describes the theory of excitement, the theory of emotional connection with the brand as well as the theory of experience. Work will also be focused on marketing and marketing strategies that affect impulsive purchase. As a part of the work, an empirical research on random sample was made through a questionnaire and hypotheses were set up. The results obtained will be presented in tables and graphs and the hypothesis will be tested.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u osobinama ličnosti i faktorima traženja uzbuđenja kod sportaša koji se bave penjanjem i nesportaša. Kao mjeru ličnosti koristili smo upitnik ličnosti IPIP50 (Mlačić i Goldberg, 2007), dok je za utvrđivanje obilježja traženja uzbuđenja korišten Upitnik traženja uzbuđenja (Zuckerman, 1979). Prigodan uzorak činile su dvije skupine sudionika u dobi od 20 do 39 godina ; 231 sportaš koji se bavi penjanjem (118 muškaraca i 113 žena) te 211 nesportaša (81 muškarac i 130 žena). Prosječna dob penjača bila je 29.6 godina (SD=5.16), a nesportaša 27.3 godine (SD=5.12). Istraživanjem su utvrđene rodne razlike, na način da su žene postizale više rezultate na ljestvicama ugodnosti, intelekta i traženja iskustva, a muškarci na emocionalnoj stabilnosti. Na muškom uzorku utvrđene su i značajne pozitivne povezanosti osobina ličnosti ekstraverzije, ugodnosti i emocionalne stabilnosti s traženjem ushićenja i pustolovina, traženjem iskustva, dezinhibicijom te sa generalnim faktorom traženja uzbuđenja. Analizom razlika utvrđeno je da su sportaši koji se bave penjanjem emocionalno stabilniji i savjesniji (za oba spola) te postižu više rezultate na ljestvicama ugodnosti i intelekta (samo muškarci) od nesportaša. Mann-Whitney U testom utvrđeno je da sportaši i sportašice koji se bave penjanjem postižu značajno više rezultate na faktorima traženja ushićenja i pustolovina, traženja iskustva, dezinhibicije te na generalnom faktoru traženja uzbuđenja od nesportaša. Dobiveni rezultati doprinose boljem razumijevanju specifičnih obilježja osoba koje se bave penjanjem, o čemu je posebno važno voditi računa prilikom praktičnog rada sa sportašima.

Istraživanja sugeriraju kako se značajan broj mladih koristi seksualno eksplicitnim materijalom (SEM). Istodobno, razvoj je mobilnih tehnologija i internetskih društvenih mreža omogućio novo seksualizirano ponašanje – slanje seksualiziranih poruka (engl. sexting). Dosadašnja su istraživanja povezala uporabu SEM-a, odnosno slanja seksualno eksplicitnih poruka, s rizičnim spolnim ponašanjima i nekim drugim neželjenim ishodima. Vodeći se modelom diferencijalne osjetljivosti na efekte medija (DSMM; Peter i Valkenburg, 2013), cilj je ovoga longitudinalnog istraživanja bio ispitati doprinos stupnja obrazovanja roditelja, roditeljske kontrole, samopoštovanja, traženja uzbuđenja, anksioznosti i depresivnosti, religioznosti, seksualne inicijacije, korištenja internetskih društvenih mreža te korištenja SEM-a u predikciji slanja seksualno eksplicitnih poruka. Istraživanje je provedeno na populacijskom uzorku koji je uključio 791 riječkog srednjoškolca (302 mladića i 489 djevojaka) prosječne dobi od 15.8 godina (SD = 0.51). Podaci su prikupljeni u dvije vremenske točke u razmaku od 12 mjeseci. Od ukupnog broja sudionika 46% je mladića u prvom i 37.7% u drugom mjerenju bar jednom poslalo seksualiziranu poruku, dok je isto ponašanje označilo 36.6.% djevojaka u prvom i 33.7% u drugom mjerenju. S obzirom na to da je seksualna socijalizacija adolescenta idalje velikim dijelom spolno specifična, analize su provedene odvojeno po spolu. Rezultati multivarijatne analize (korištena je hijerarhijska logistička regresija s kontrolom inicijalne razine ishoda) pokazali su kako djevojke koje su u prvom mjerenju sklonije traženju uzbuđenja, djevojke koje su stupile u spolni odnos te one koje se koriste SEM-om češće šalju seksualno eksplicitne poruke u drugoj točki mjerenja. U poduzorku se mladića samo traženje uzbuđenja pokazalo značajnim pozitivnim prediktorom ishoda. Imajući u vidu golemu popularnost internetskih društvenih mreža među mladima, dobiveni nalazi upućuju na važnost sustavnog promicanja medijske pismenosti te boljeg razumijevanja motivacije za slanje seksualiziranih poruka, kao i potencijalnih rizika, u adolescenciji., The research suggests that a significant number of adolescents is using sexually explicit material (SEM). Simultaneously, the rapid development of mobile technologies and online social networks led to a new type of sexualized behaviour – sexting. Current research pointed to the relationship between SEM use, sexting, and risky sexual behaviour. Considering Differential Susceptibility to Media Effects Model (DSMM; Peter & Valkenburg, 2013), the aim of this longitudinal research was to assess the contribution of type of high school, parental education, parental monitoring, sensation seeking, self-esteem, anxiety and depression, religiosity, sexual initiation, SEM use, and online social network use in explaining sexting among adolescents. The research was conducted on a population sample of 791 high school students in Rijeka (302 boys and 489 girls) with a mean age of 15.8 years (SD = 0.51). The data were collected at two time points with 12 months difference. Out of a total number of respondents, 46% boys in first and 37.7% in the second wave reported sexting at least once, while 36.6% of girls in first and 33.7% in second wave reported the sexting at least once. Considering the differences in adolescents' sexual socialization, all analyses were done separately for boys and girls. The results of the multivariate analysis (we used hierarchical regression analysis while controlling the outcome initial values) revealed that girls higher on sensation seeking, sexually active girls, and the ones using SEM more often at wave 1 were more likely to sext in wave 2. In a sample of boys, only sensation seeking emerged as a positive predictor of sexting at wave 2. Considering the enormous popularity of online networks, these results point to the importance of media literacy education as well to better understanding the characteristics of adolescents engaging in sexting., Las investigaciones sugieren que un número significativo de jóvenes usa el material sexualmente explícito (MSE). Al mismo tiempo, el desarrollo de tecnologías móviles y redes sociales han posibilitado una nueva conducta sexual – el envío de mensajes sexualizados (inglés: sexting). Las investigaciones previas relacionaron el uso de MSE con conductas sexuales de riesgo y con algunas otras consecuencias no deseadas. Basándose en el Modelo de Sensibilidad Diferencial ante los Efectos de Medios de Comunicación (Peter y Valkenburg, 2013), el objetivo de esta investigación longitudinal fue evaluar la contribución que tienen el grado de formación de los padres, control parental, autoestima, búsqueda de excitación, ansiedad y depresión, religiosidad, iniciación sexual, uso de redes sociales y uso de MSE para predecir el envío de mensajes sexualmente explícitos. La investigación se llevó a cabo en la muestra de 791 alumnos de secundaria de Rijeka (308 chicos y 489 chicas) de la edad promedio de 15.8 (s = 0.51). Los datos se recolectaron en dos periodos con 12 meses de diferencia. Del número total de participantes, el 46% de los chicos en la primera y el 37.7% en la segunda medición al menos una vez enviaron un mensaje sexualizado, mientas que lo mismo hicieron el 36.6% de las chicas en la primera y el 33.7% en la segunda medición. Dado que la socialización sexual de adolescentes sigue siendo específica por género, los análisis se llevaron a cabo separadamente (chicos y chicas). Los resultados del análisis multivariante (se utilizó la regresión jerárquica logística con el control de nivel inicial de resultados) demostró que las chicas que en la primera medición mostraban tendencia hacia la búsqueda de excitación, las que ya habían tenido la relación sexual y aquellas que usaban MSE, en el segundo punto de medición mandaban mensajes sexuales explícitos con más frecuencia. En la submuestra de chicos, sólo la búsqueda de excitación fue predictor positivo significativo. Teniendo en cuenta la popularidad enorme que las redes sociales tienen entre los jóvenes, los resultados obtenidos indican la importancia de promover sistemáticamente la alfabetización mediática y el mejor entendimiento de motivación para enviar mensajes sexualizados en adolescencia, tanto como los posibles riesgos.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos traženja uzbuđenja, impulzivnosti i rizičnog vozačkog ponašanja mladih, kao i razlike s obzirom na spol vozača. Sudionici su bili studenti svih godina Kulturologije i Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, N=105, od toga 60 muškaraca i 45 žena, raspona dobi od 19 do 28 godina. Korišteni instrumenti su sociodemografski upitnik, konstruiran za potrebe ovog istraživanja, skala Traženja uzbuđenja (SSS), Barrattova skala impulzivnosti (BIS) i Upitnik o ponašanju vozača (DBQ). Rezultati istraživanja pokazali su da postoji pozitivna povezanost između traženja uzbuđenja i rizičnog vozačkog ponašanja, te pozitivna povezanost između impulzivnosti i rizičnog ponašanja. Kao značajni prediktori pokazali su se spol, čestina upravljanja motornim vozilom, Dezinhibicija (subskala Traženja uzbuđenja) i Motorika (subskala Impulzivnosti). Također, pronađena je statistički značajna razlika između muškaraca i žena u rizičnom vozačkom ponašanju i traženju uzbuđenja, dok kod impulzivnosti nema razlike. Rezultati nude praktične implikacije za uvođenje dodatnih testiranja prilikom polaganja vozačke dozvole. The aim of this study was to investigate the relationship of sensation seeking, impulsivity and risky driving behavior among young people, in addition to gender differences between above mentioned variables. The participants were students of Cultural Studies and Faculty of Electrical Engineering in Osijek, N=105, 60 of them were male and 45 female, with the age range 19-28. The instruments used are socio-demographic questionnaire, designed for the purposes of this study, Sensation seeking scale (SSS), Barratt impulsiveness scale (BIS) and Driver Behavior Questionnaire (DBQ). The results indicated that there is a positive correlation between sensation seeking and risky driving behavior, and positive correlation between impulsivity and risky behavior. Gender, frequency of driving a motor vehicle, Disinhibition (subscale of Sensation seeking) and Motor-impulsivity (subscale of Barratt impulsiveness) were proven as significant predictors of risky driving. Furthermore, there was statistically significant difference between men and women in risky driving behavior and sensation seeking. The results offer practical implications of the introduction of additional testing when taking the driving test.

Autostopiranje je definirano kao način prijevoza u kojem putnik pokušava dobiti besplatan prijevoz od drugog putnika. Malo tko je zapravo razmatrao motive za takvo ponašanje te karakteristike pojedinaca koji ga prakticiraju, što je osobito zanimljivo u ovo doba kad se o autostopiranju u široj zajednici govori kao o opasnoj aktivnosti. U ovom istraživanju sudjelovalo je 87 autostopera te 87 osoba koji nikad nisu autostopirali. Obje grupe ispitanika bile su izjednačene prema relevantnim socioekonomskim karakteristikama. Kvalitativnom dijelom istraživanja pokušali su se obuhvatiti motivi početka, održavanja i prestanka autostopiranja, a kvantitativnim se dijelom pokušalo utvrditi da li se uzorak autostopera razlikuje od kontrolnog uzorka po određenim crtama ličnosti – anksioznost, traženje uzbuđenja, ekstroverzija i otvorenost prema iskustvu. Rezultati istraživanja ukazuju na dva razloga za početak stopiranja: ljudi su ili primorani na to ili se samostalno žele odvažiti na taj podvig. Najčešće se započne stopirati iz praktičnih razloga poput kašnjenja, nedostatka financija ili nepostojanja pogodnog prijevoznog sredstva, a kasnije se autostoperima obično svidi sam čin stopiranja pa većina upravo zato nastavlja stopirati. Autostoperi uglavnom imaju pozitivna iskustva, te se ne boje stopirati, iako su svjesni opasnosti koje ono donosi i ne bi ga tako lako preporučili drugim osobama. Najčešći razlozi prestanka stopiranja su gubitci primarnih motiva za stopiranje, odnosno povoljnija financijska situacija, posjedovanje osobnog automobila, bolja organizacija javnog prijevoza te prestanak uživanja u stopiranju. Autostoperi su generalno ekstrovertiraniji i otvoreniji prema iskustvu od uzorka ispitanika koji ne prakticira autostopiranje. Autostoperi također imaju veću razinu traženja uzbuđenja, i nižu razinu anksioznosti kao crte ličnosti te prosječno ocjenjuju svoje životno zadovoljstvo većim od kontrolne grupe ispitanika. Hitchhiking is defined as a method of transport in which a passanger tries to get a free ride from another passanger. There hasn't been much research done on the topic of the motivation and personality aspects needed for hitchhiking to occur. It's an interesting topic to research giving that it is looked upon as a rather dangerous activity. 87 hitchhikers have been paired up with 87 people who have never hitchhiked by the relevant socioeconomic variables. The motives behind starting with hithhiking, upholding that behaviour and quting have been analysed qualitativly and the difference in certain personality traits – trait anxiety, sensation seeking, extrovesion, openess to experience - between the hitchhiking and non-hitchhiking population quantitatively. There are two general incentives that can lead to the start of hitchhiking: necessity and desire. The usual start involves practical reasons like being late, a bad financial situation, not having a car or suitable public transport but people usually continue with this activity because they sincerely start to enjoy it. The test subjects usually have positive experiences and are not afraid of hitchhiking even though they are aware of the risks it bares and would not easily recommend it to other people. The most mentioned reasons for the cease oft his activity are the loss of the primary motivation for hitchhiking – a better financial situation, aquisation of a vehicle, accessible public transport - and experiencing an unpleasant situation or having a realisation of the danger od hitchhiking. Other reasons include old age, lack of time and making a family. Hitchhikers are generally more extroverted and open to experience that non-hitchhikers. They also score higher on the sensation seeking scale, have lower trait anxiety and evaluate their life more satisfying than non-hitchhikers.

Istraživanja pokazuju kako značajan broj mladih u današnje vrijeme koristi seksualno eksplicitni materijal (SEM), što je povezano s različitim rizičnim spolnim ponašanjima. Nova istraživanja sugeriraju kako je korištenje SEM-a povezano i s drugim ponašanjima na internetu poput slanja seksualno eksplicitnih poruka. Vodeći se Modelom diferencijalne osjetljivosti na efekte medija (DSMM; Peter i Valkenburg, 2013) cilj je ovog istraživanja bio ispitati doprinose medijskih i varijabli koje se odnose na neke aspekte ličnosti ili stanja u kojima se pojedinac može nalaziti (traženje uzbuđenja, samopoštovanje te anksioznost i depresivnost) te stupanja u spolni odnos u objašnjenju slanja seksualno eksplicitnih poruka. Istraživanje je provedeno na populacijskom uzorku od 977 srednjoškolaca u Rijeci od čega je 396 mladića i 581 djevojka, prosječne dobi 15.82 godina (SD=.51) u dva navrata u razmaku od četiri mjeseca. Rezultati su pokazali kako adolescenti koji češće koriste SEM u prvom mjerenju češće šalju seksualno eksplicitne poruke u oba mjerenja. Oni mladići i djevojke koji su spolno aktivni u prvom mjerenju češće šalju seksualno eksplicitne poruke u toj točci mjerenja. Mladići koji imaju izraženiju osobinu traženja uzbuđenja i koji češće koriste SEM učestalije šalju seksualno eksplicitne poruke u prvom mjerenju. Mladići koji su anksiozniji i depresivniji i češće koriste SEM u prvom mjerenju učestalije šalju seksualno eksplicitne poruke u prvom mjerenju. Ova povezanost nije dobivena kod ispitivanja slanja seksualno eksplicitnih poruka četiri mjeseca nakon prvog mjerenja kao ni na ženskom poduzorku. Dobiveni podaci ukazuju na važnost daljnjeg ispitivanje slanja seksualno eksplicitnih poruka kod mladih te uloge različitih medija, što može imati implikacije za rad s mladima kroz edukativne radionice., The research suggest that there is a substantial amount of adolescents using sexually explicit material (SEM), which has been linked to various risky sexual behaviors. Recent studies have suggested that SEM use is associated with some other type of online behaviors such as sexting. Based on the Differential Susceptibility to Media Effects Model (Valkenburg & Peter, 2013), the aim of this study was to explore the extent to which SEM use, individual variables (i.e. sensation seeking, self-esteem, and anxiety and depression), and sexual initiation contribute to sexting among adolescents. This research was conducted on a population sample of 977 high school students in Rijeka (396 boys and 581 girls) with a mean age of 15.82 years (SD=.51). Students participated in two waves of this study with 4 months difference. Using hierarchical regression analysis, the results showed that adolescents using SEM more often at wave 1 were sexting more often at both waves. Boys and girls that had sexual intercourse were sexting more often at wave 1. Boys higher in sensation seeking and using SEM more often were sexting more often at wave 1. Boys that are more anxious and depressive and using SEM more often were sexting more often at wave 1. This effect was not observed on a sample of girls or when predicting sexting at wave 2. These results suggest importance of further research on sexting among adolescents and the role of media, which can have implications on education planning.

U provedenom istraživanju na n=118 sudionika ispitivala se povezanost preferencija boja i stupnja složenosti crteža s dimenzijom ličnosti traženja uzbuđenja. Ispitanici su procjenjivali subjektivni stupanj sviđanja crteža na Setu crteža kreiranog za potrebe istraživanja, te nakon toga ispunjavali skalu Traženja uzbuđenja – verzija V. Podaci su obrađeni korelacijskom i hijerarhijskom regresijskom analizom. Rezultati ukazuju na tendenciju preferiranja toplih boja (žuta i crvena boja) kod tražitelja uzbuđenja, dok se za hladne boje (zelena, plava i tamnoljubičasta) pokazala samo jedna negativna korelacija i to za subskalu Traženje novih doživljaja. U oba slučaja su kontrolirani efekti doba i spola. Rezultati provedenog istraživanja u skladu su s prijašnjim nalazima u kojima se ispitivala povezanost traženja uzbuđenja s preferencijama boja.

Cilj ovog rada bio je ispitati prevalenciju rizičnosti kockanja adolescenata, kao i razlike s obzirom na spol, dob i vrstu škole. Također, ispitao se i odnos nekih obilježja ličnosti (impulzivnost i neodgovornost i traženje uzbuđenja), rizičnog i delinkventnog ponašanja, kvalitete privrženosti prema roditeljima te kockanja njihovih roditelja i rizičnosti kockanja. Istraživanje je provedeno na adolescentima (N=282) triju srednjih škola u Belom Manastiru, raspon godina sudionika bio je od 14 do 19 godina. U istraživanju su korišteni podaci dobiveni samoiskazom sudionika na upitnicima: Upitnik kockarskih aktivnosti, Kanadski upitnik kockanja adolescenata (CAGI), Inventar privrženosti roditeljima i vršnjacima (IPPA), Inventar psihopatskih osobina mladih (YPI), Upitnik samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja (SRDP 2007) i Zuckerman – Kuhlman upitnik ličnosti (ZKPQ-50-CC). Rezultati su pokazali da se mladići značajno češće kockaju i rizičniji su kockari u odnosu na djevojke, kao i stariji adolescenti u odnosu na mlađe. Adolescenti koji pohađaju strukovnu školu značajno se razlikuju od onih koji pohađaju gimnaziju kada je riječ o rizičnosti kockanja, ali ne i kad je riječ o učestalosti kockanja. Rezultati su također pokazali da je problematično kockanje povezano s različitim oblicima rizičnog i delinkventnog ponašanja, impulzivnosti i neodgovornosti (ponašajnim aspektom psihopatije) te traženjem uzbuđenja. Opća privrženost roditeljima i kockanje roditelja nisu se pokazali kao zaštitni faktori, odnosno nije utvrđena statistički značajna negativna povezanost između problematičnog kockanja i privrženosti roditeljima te kockanja roditelja. The current study examined the prevalence rates and severity of gambling among adolescents, as well as differences considering gender, age and type of school. Also, it examined the association of some personality traits (impulsivity and irresponsability, and sensation seeking), risk and delinquent behaviour, parental attachment and parents gambling and gambling severity. Research was conducted in a adolescent sample (N=282), in three high schools in Beli Manastir, age range of participants was from 14 to 19. Self-report ratings of the following questionnaires were used throughout the research. Questionnaire of gambling activity, Canadian Adolescent Gambling Inventory (CAGI), Inventory of Parent and Peer Attachment (IPPA), Youth Psychopathic Traits Inventory (YPI), Youth Self-Reported Delinquency and Risk Behaviour Questionnaire (SRDP 2007) and Zuckerman - Kuhlman Questionnaire Cross-Cultural 50-item version (ZKPQ-50-CC). It was found that boys gamble significantly more and they are riskier gamblers than girls, as well as older adolescents than younger. Adolescents who attend vocational school are riskier gamblers than adolescents who attend high school, but there are no differences in frequency of gambling between these two groups. Results also showed association between problematical gambling and risk and delinquent behavior, impulsivity and irresponsibility (behavioural aspect of psychopaty) and sensation seeking. Parental attachment and parents gambling were not showed as protective factors, they are not significantly statistical inversely related with problematical gambling.

Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi postoji li povezanost između konstukata traženje uzbuđenja i socioseksualnost i to primjenom Skale za traženje uzbuđenja (Zuckerman 1994) i Upitnika socioseksualne orijentacije (Simpson i Gangestad, 1991). U istraživanju su sudjelovali studenti Filozofskog fakulteta u Osijeku (N=105). Hipoteze su temeljene na teorijama koje objašnjavaju konstrukte te rezultatima prijašnjih istraživanja. Prva hipoteza, da postoji razlika između muškaraca i žena u socioseksualnosti i traženju uzbuđenja djelomično je potvrdjena. Naime, razlika postoji samo za konstrukt socioseksualnosti, no ne i u traženju uzbudjenja. Pearsonovim koeficijentom korelacije djelomično je potvrđena i druga hipoteza o pozitivnoj povezanosti između socioseksualnosti i traženja uzbuđenja kod oba spola, međutim ta je povezanost utvrđena samo za žene. Dodatnom statističkom provjerom dobiveno je i da je najznačajniji prediktor socioseksualnosti subskala dezinhibicija, i kod muškaraca i kod žena ,što je također u skladu s prijašnjim istraživanjima. The pupose of this study was to examine the relationship between sensation seeking construct and sociosexuality, by applying Sensation Seeking Scale (Zuckerman, 1994) and Sociosexual Orientation Inventory (Simpson i Gangestad, 1991). The study involved students of Faculty of Philosophy in Osijek (N=105). Hypotheses were formed based on underlying theories and results of previous research. First hypothesis expecting the difference in sociosexuality and sensation seeking between man and woman is partialy confirmed. Namely, there are no differences between man and women on Sensation Seeking Scale, but there is significant difference on Sociosexual Orientation Inventory. By using Pearson’s correlation coefficient second hypothesis expecting positive correlation between the two constructs for both sexes, is partially confirmed - there is positive correlation between constructs only for women. While conducting additional statistical check, it was found that sociosexuality can be best predicted with the sub-scale disinhibition, which confirms results of previous research.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos između crte traženja uzbuđenja i izbora zanimanja te provjeriti postoji li razlika između učenika i učenica u odabiru pojedinih kategorija zanimanja s obzirom na crtu traženja uzbuđenja. Podaci su prikupljeni od 292 učenika četvrtih razreda iz tri gimnazije s područja Osijeka i Belog Manastira u dobi od 17 do 19 godina. Ispitanici su ispunili dva upitnika-Hollandov Upitnik za samoprocjenu profesionalnih interesa i Skalu traženja uzbuđenja. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da mjere traženja uzbuđenja predviđaju sve profesionalne interese, no ne u potpunosti u očekivanom smjeru. Testirana je značajnost razlika aritmetičkih sredina između učenika i učenica za mjere traženja uzbuđenja i profesionalne interese. Rezultati pokazuju da učenici postižu značajno više rezultate na ukupnom rezultatu crte traženja uzbuđenja i svim subskalama, osim na subskali Traženje iskustva. Učenici više preferiraju realistične, poduzetničke i konvencionalne interese, a učenice umjetničke i socijalne, dok se za istraživačke interese razlika nije pokazala značajnom. Napravljene su i regresijske analize s mjerama traženja uzbuđenja kao prediktorima profesionalnih interesa s obzirom na spol. Kod učenika su mjere traženja uzbuđenja značajan prediktor svih profesionalnih interesa, osim realističnih, dok su kod učenica značajni prediktori za realistične, istraživačke, umjetničke i poduzetničke interese. The aim of this study was to investigate relationship between the sensation seeking trait and occupational choice, as well as to check the existence of differences between girls and boys in their occupational choices in relation to the sensation seeking traits. The data was collected among 292 pupils aged 17 – 19 attending grade 4 in three grammar schools from Osijek and Beli Manastir. Pupils have filled in two surveys – Holland's SelfDirected Search and Zuckerman Sensation Seeking Scale. The results of the regression analyses showed that the measures of sensation seeking predict all professional interests, but not always in expected direction. The importance of diversity of arithmetic mean was tested between girls and boys for measuring sensation and professional interests. The results show that pupils have considerably better results in total related to sensation seeking trait and all subscales except for the subscale of experience seeking. Boys showed stronger realistic, enterprising and conventional interests and girls showed stronger artistic and social ones while they do not show any significant differences in investigative interests. Regression analyses have been made with measures for sensation seeking as predictors of occupational choices in regard of gender. Measures for sensation seeking are significant predictors of all professional interests except for realistic ones for boys while there are significant predictors of realistic, investigative, artistic and enterprising interests for girls.

Bavljenje sportskim aktivnostima kao i praćenje istih dio je života velikog dijela populacije. Osobe koje prate sport i/ili se bave njime često se nazivaju ljubiteljima sporta. S druge strane, postoje osobe koje sport ne prate niti se njime bave. S obzirom na različite aktivnosti i interese ljudi kojima je sport dio života, bilo da se njime bave ili ga prate kao gledatelji, i ljudi koji ne vole sport, postavlja se pitanje postoje li određene razlike između ljubitelja sporta i onih koji to nisu. Različita istraživanja pokazala su da postoje razlike u crtama ličnosti i traženju uzbuđenja između osoba koje se bave i koje se ne bave sportskim aktivnostima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati imaju li osobe koje se bave sportskim aktivnostima i prate sport kao gledatelji slične/različite osobine ličnosti i osobine traženja uzbuđenja u odnosu na osobe koje se ne bave sportskim aktivnostima i ne prate sport. U istraživanju su primijenjeni: Upitnik demografskih karakteristika i bavljenja sportskim aktivnostima i Upitnik praćenja sportskih aktivnosti, sastavljeni za potrebe ovog istraživanja, te HEXACO 60 upitnik ličnosti i Upitnik traženja uzbuđenja SSS – V. Rezultati istraživanja pokazali su da postoje statistički značajne razlike između osoba koje se bave sportskim aktivnostima te osoba koje prate sportske aktivnosti i osoba koje se ne bave/ne prate sport. Također dobivene su razlike između osoba koje se doživljavaju i koje se ne doživljavaju kao ljubitelji sporta u osobinama ličnosti i traženja uzbuđenja. Nadalje, hijerarhijskim regresijskim analizama utvrđeno je da se bavljenje sportskim aktivnostima može predvidjeti na temelju traženja uzbuđenja u slučaju kada je razlog bavljenja sportskim aktivnostima uživanje te na temelju osobina ličnosti kada je razlog zdravlje/tjelesni izgled. Nadalje, osobine ličnosti pokazale su se značajnim prediktorom i praćenja sporta i doživljaja sebe kao ljubitelja sporta. Traženje uzbuđenja pokazalo se kao značajan prediktor doživljaja sebe kao ljubitelja sporta.

The goal of this paper was to explore whether sensation seeking and anger exert a direct and/or an indirect effect on adolescent lifetime cannabis and inhalant use through substance abusing peers. In addition, the purpose was to explore whether direct effects of these two personality factors are dependent on gender. Analyzed data were collected in 2012 from 394 students (186 boys, 193 girls, while 15 students didn't indicate their gender), aged between 15 and 17 years. In the case of lifetime cannabis use, mediation analyses showed the significance of the indirect effect of sensation seeking on this drug type use through substance abusing peers. Likewise, it was shown that sensation seeking and anger both exert direct effect on this drug type, but independently of gender. In the case of lifetime inhalant use, two personality factors do not exert indirect nor direct effect on this drug type use. In addition, these direct effects are not dependent on gender. Data presented in this paper elucidate risk pathways to cannabis and inhalant use, considering some possible differences between these risk pathways., Cilj ovog rada bio je istražiti imaju li traženje uzbuđenja i ljutnja direktan i/ili indirektan učinak na cjeloživotnu upotrebu kanabisa i inhalanata kroz vršnjake koji zloupotrebljavaju droge. Također, cilj je bio istražiti ovise li direktni učinci ovih dviju osobina ličnosti o spolu. Analizirani podaci prikupljeni su 2012. godine na 394 učenika (186 dječaka, 193 djevoj- čice, a 15 učenika nije naznačilo spol), u dobi od 15 do 17 godina. U slučaju cjeloživotne upotrebe kanabisa, medijacijske analize pokazale su značajan indirektan učinak traženja uzbuđenja na ovu vrstu droge kroz vršnjake koji zloupotrebljavaju droge. Isto tako, pokazalo se da traženje uzbuđenja i ljutnja imaju i direktan učinak na upotrebu ove vrste droge, no neovisno o spolu. U slučaju cjeloživotne upotrebe inhalanata, dvije osobine ličnosti nemaju ni indirektan ni direktan učinak na upotrebu ove droge. Ovi direktni učinci ne ovise ni o spolu. Podaci prikazani u ovom radu rasvjetljavaju rizične putove primjene kanabisa i inhalanata te razmatraju moguće razlike u tim rizičnim putovima.

S porastom popularnosti i prihvaćenosti tjelesnog modificiranja, točnije pirsanja i tetoviranja, pojavljuje se sve veći broj istraživanja koja se bave motivacijom i psihosocijalnim faktorima u pozadini tih ponašanja. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je sklonost tjelesnim modifikacijama povezana s ostalim rizičnim ponašanjima, te s nekim osobinama ličnosti. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi motivaciju za pirsanje i tetoviranje te ispitati razlike u uporabi psihoaktivnih sredstava i osobini traženja uzbuđenja između sudionika s obzirom na tjelesne modifikacije. Istraživanje je obuhvatilo 833 sudionika oba spola od kojih je 490 bilo bez tjelesnih modifikacija, 117 s pirsinzima, 125 s tetovažama te 101 sudionika s obje tjelesne modifikacije. Primijenjen je online upitnik kojim su prikupljeni podaci o demografskim karakteristikama sudionika, uporabi psihoaktivnih sredstava, tjelesnim modifikacijama sudionika te Upitnik o motivaciji za pirsanje i tetoviranje i Skala traženja uzbuđenja. Dobiveni rezultati su pokazali kako je kod pirsanja najizraženiji motiv sviđanja izgleda pirsinga, a kod tetoviranja motiv izražavanja sebe. Sudionici s tjelesnim modifikacijama češće puše, konzumiraju alkoholna pića, lake i teške droge nego što to čine sudionici bez tjelesnih modifikacija. Traženje uzbuđenja, kao osobina ličnosti, izraženija je kod sudionika koji imaju tjelesne modifikacije, u odnosu na one koji ih nemaju, pri čemu je ono najizraženije kod skupine sudionika s obje tjelesne modifikacije. Dobiveni rezultati potvrđuju nalaze dobivene u prethodnim inozemnim istraživanjima i imaju praktične implikacije.

Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati odnos traženja uzbuđenja sa sociodemografskim varijablama, dimenzijama ličnosti, čestinom konzumiranja nekih sredstava ovisnosti i rizičnim seksualnim ponašanjem. U istraživanju je sudjelovalo 335 ispitanika ali s obzirom na rezultate postignute na Skali tendencije socijalno poželjnog odgovaranja u daljnjoj obradi rezultata su korišteni podaci 224 ispitanika, 141 žena i 73 muškarca. Primijenjene su Skala traženja uzbuđenja, IPIP upitnik za procjenu dimenzija ličnosti, Upitnik čestine konzumacije sredstava ovisnosti, Skala socijalne poželjnosti i Upitnik o seksualnim ponašanjima. Utvrđeno je da postoje razlike između žena i muškaraca u izraženosti dimenzije traženja uzbuđenja. Muškarci postižu više rezultate na Skali traženja uzbuđenja u odnosu na žene. Isto tako, utvrđeno je da postoje razlike u izraženosti dimenzije traženja uzbuđenja između tri dobne skupine. Najviše rezultate postiže studentska populacija a najniže odrasli. Utvrđena je značajna pozitivna povezanost dimenzija traženja uzbuđenja s dimenzijama ličnosti pet-faktorskog modela (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost i otvorenost) rizičnim seksualnim ponašanjima te s čestinom konzumacije sredstava ovisnosti. Utvrđeno je kako je najbolji prediktor za subskalu osjetljivosti na dosadu i traženje iskustva konzumacija droga u zadnjih 12 mjeseci, za subskalu dezinhibicija, najbolji prediktor je „binge drinking“ a za traženje uzbuđenja i avantura ugodnost.

Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati efekte usamljenosti, traženja uzbuđenja i razloga za korištenje interneta na izraženost ovisnosti o internetu te istražiti razlikuje li se percepcija utjecaja i motivacija za korištenjem interneta između studentata s različitim stupnjem ovisnosti. U istraživanju je sudjelovao 191 ispitanik, od čega 102 ženskog, a 89 muškog spola. Ispitanici su bili studenti Sveučilišta u Rijeci i Veleučilišta u Rijeci. Istraživanje je potvrdilo da studetnti koji doživljavaju različiti stupanj problema vezanih uz korištenje interneta koriste internet iz različitih razloga. Studenti koji doživljavaju više problema vezanih uz korištenje interneta značajno češće koriste internet za komunikaciju i zabavu. Osim toga, potvrđena je razlika u eprcepciji utjecaja interneta između studenata koji doživljavaju više i onih koji doživljavaju manje problema vezanih uz korištenje interneta. Studenti koji doživljavaju više problema vezanih uz korištenje interneta procjenjuju utjecaj interneta na akademski život, dnevne rutine i opće zdravlje značajno manje pozitivnim. Socijalna usamljenost i usamljenost u ljubavi te korištenje interneta radi komunikacije i zabave značajno pridonose objašnjenju problema vezanih uz korištenje interneta. Traženje uzbuđenja, usamljenost u obitelji i korištenje interneta zbog traženja informacija nisu se pokazali značajnim prediktorima problema vezanih uz korištenje interneta.

Cilj provedenog istraživanja je bio utvrditi odnos između zadovoljstva poslom i sklonosti traženju uzbuđenja te osobina ličnosti na uzorku civilnih pilota. Pretpostavilo se da će postojati povezanost između rezultata na skali traženja uzbuđenja te zadovoljstva poslom kod civilnih pilota. Piloti koji su skloniji traženju uzbuđenja vjerojatno će biti zadovoljniji poslom koji imaju. Naime, traženje uzbuđenja je u vezi s odabirom zanimanja i hobija, kao i s percepcijom i procjenom rizika. U ispitivanju je sudjelovala skupina muških ispitanika (N= 30), pilota koji upravljaju civilnim zrakoplovom, prosječne dobi od M= 31, 2. Utvrđeno je da nema statistički značajne razlike u zadovoljstvu poslom s obzirom na broj sati letenja te s obzirom na dob ispitanika. Nadalje, pokazalo se kako nema statistički značajnih razlika u zadovoljstvu poslom s obzirom na sklonost traženja uzbuđenja i to na tri subskale: traženje uzbuđenja i avantura (TAS), traženje novih doživljaja (ES), otkočenost (DIS) . Dobivena je statistički značajna razlika u da nema statistički značajnih razlika u zadovoljstvu poslom s obzirom na avanturizam, kao niti statistički značajne povezanosti između rezultata na skali avanturizma i zadovoljstva poslom. Konačno, pokazalo se da kod ove skupine civilnih pilota nije bilo moguće govoriti o statistički značajnim razlikama u zadovoljstvu poslom s obzirom na impulzivnost, kao i da nema statistički značajne povezanosti između rezultata na skali impulzivnosti i zadovoljstva poslom.

U ovom istraživanju bavili smo se ispitivanjem nekih karakteristika patološkog sportskog klađenja. Istražili smo postoje li razlike između različitih kategorija kockara u impulzivnosti i traženju uzbuđenja, upotrebi psihoaktivnih sredstava te nekim ponašajnim aspektima sportskog klađenja. U istraživanju je sudjelovalo 95 muških sudionika redovitih posjetitelja sportskih kladionica. Koristeći DSM-IV kriterije za poremećaj patološkog kockanja podijelili smo sudionike u tri skupine: društvene (do jedan zadovoljeni kriterij), rizične (dva do četiri zadovoljena kriterija) i moguće patološke kockare (pet i više zadovoljenih kriterija). Rezultati su pokazali da 10.5 % sudionika pripada kategoriji patoloških kockara, a 42 % kategoriji rizičnih kockara. Patološki i rizični kockari se češće klade, uplaćuju više novčane iznose za klađenje te sudjeluju u većem broju kockarskih igara. Patološki se kockari još razlikuju od društvenih u češćoj konzumaciji lakih droga. Razlika među skupinama nije se pokazala u konzumaciji cigareta niti alkohola. Patološki i rizični kockari postižu više rezultate od društvenih u impulzivnosti, ali nema razlike u odnosu na traženje uzbuđenja. Dobiveni rezultati su pokazali da među korisnicima sportskih kladionica ima značajan broj ljudi poteškoćama iz kruga patološkog kockanja, što ima implikacije za daljnja istraživanja i osmišljavanje preventivnih i kurativnih aktivnosti.

U radu se ispituju razlike u stupnju izraženosti pojedinih crta ličnosti iz Velepetorog modela i traženja uzbuđenja između volonterskih skupina različitog stupnja rizičnosti.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost crta ličnosti (anksiozne osjetljivosti i traženja uzbuđenja) s motivima za konzumacijom cigareta, alkohola i marihuane (suočavanje, pojačanje, konformiranje i socijalni motivi) kod srednjoškolaca te ispitati spolne razlike u navedenim varijablama. Rezultati pokazuju da djevojke češće puše cigarete, mladići češće konzumiraju marihuanu, dok oba spola podjednako često piju alkohol. Učenici koji koriste marihuanu imaju više izraženu crtu traženja uzbuđenja i anksiozno su manje osjetljivi od onih koji ne koriste. Oni koji koriste cigarete i alkohol također imaju izraženiju crtu traženja uzbuđenja od nekonzumenata, dok u anksioznoj osjetljivosti nema značajne razlike između njih. Anksiozna osjetljivost je: pozitivno povezana sa svim motivima za korištenje cigareta, s motivima suočavanja, konformiranja i socijalnim motivima kod pijenja alkohola te motivom suočavanja kod konzumacije marihuane. Traženje uzbuđenja je povezano s podizanjem raspoloženja i socijalnim motivima pijenja alkohola te s podizanjem raspoloženja kod konzumacije marihuane. Varijable ličnosti bolje objašnjavaju varijance svih motiva za konzumaciju sredstava ovisnosti od demografskih varijabli (dob i spol).

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost sklonosti kupovini sa osobinom traženja uzbuđenja. Također, istraživanjem se željelo saznati koje proizvode sudionici najčeće neplanirano kupuju i razlikuju li se takve kupnje s obzirom na spol sudionika. Mjerni instrumenti korišteni u ovom istraživanju su Skala traženja uzbuđenja, Skala sklonosti kupovini, konstruirana za potrebe našeg istraživanja, pitanja vezana za demografske karakteristike sudionika i proizvode koje sudionici najčeće neplanirano kupuju. Provjera faktorske strukture Skale sklonosti kupovini pokazala je da se ona sastoji od 2 nezavisna faktora, impulzivne kupovine i situacijskog faktora, stoga smo provjerili povezanost osobine traženja uzbuđenja s oba faktora.Utvrđena je niska pozitivna povezanost osobine traženja uzbuđenja sa sklonosti impulzivnoj kupovini. Nije utvrđena statistički značajna povezanost situacijskog faktora s osobinom traženja uzbuđenja. Sudionici najčeće impulzivno (neplanirano) kupuju sljedeće proizvode: odjeću, hranu, kozmetiku, piće, obuću, nakit, pribor za fakultet, bon za mobitel, knjige, časopise i CD-e. Sudionice i sudionici razlikuju se u redoslijedu proizvoda koje najčeće impulzivno kupuju. Studentice tako najčeće kupuju odjeću, zatim kozmetiku, pa hranu, dok studenti na prvom mjestu ističu hranu, zatim odjeću i ostalo (sportsku opremu, tehniku).

Povezanost traženja uzbuđenja sa rizičnim ponašanjima, između ostalih, i promiskuitetnim ponašanjem, potvrđena je u brojnim istraživanjima. Socioseksualnost je novija mjera koja se odnosi na individualne razlike u potrebi za emocionalnom bliskošću i povezanošću s partnerom prije stupanja u seksualne odnose te se kao takva može smatrati i mjerom promiskuitetnog ponašanja. Ovim istraživanjem pokušali smo ispitati povezanost dimenzija traženja uzbuđenja sa socioseksualnošću, te ispitati spolne i dobne razlike na spomenutim mjerama. Studenti 2. i 4. godine arhitekture, povijesti i veterine Sveučilišta u Zagrebu (N=282 ; 55% žena) ispunili su za potrebe istraživanja dva mjerna instrumenta: skalu traženja uzbuđenja (SSS-V)i upitnik socioseksualnosti (SOI). Rezultati istraživanja pokazali su da su sve dimenzije traženja uzbuđenja statistički značajno pozitivno povezane sa socioseksualnošću na razini rizika 1%. Međutim samo se na temelju dimenzije dezinhibicije može dobro predvidjeti socioseksualna orijentacija dok ostale dimenzije traženja uzbuđenja ne predstavljaju značajne prediktore. Spol i godina studija također su značajni prediktori socioseksualne orijentacije, pri čemu su muškarci i studenti 4. godine studija u prosjeku nerestriktivnije orijentacije. Istraživanjem su potvrđene i spolne razlike na svakoj od dimenzija traženja uzbuđenja osim dimenzije traženja iskustava. Dobiveni nalazi tumače se u okviru evolucijske psihologije čiji utjecaj u istraživanjima ličnosti raste u zadnjih dvadesetak godina, a koja implementira snažnu, biološki zasnovanu heuristiku za određivanje krajnjih ciljeva ljudskog ponašanja i identificiranje individualnih razlika.

Rad prikazuje rezultate istraživanja u kojem je ispitivana povezanost traženja uzuđenja i dimenzija pet-faktorskog modela ličnosti u skupinama adolescenata i odraslih osoba različita spola. U istraživanju su sudjelovali srednjoškolci (N=151 ; 63% djevojaka) i njihovi roditelji (N=265 ; 56% osoba ženskog spola). Oni su za potrebe ovog istraživanja ispunili dva mjerna instrumenta: pet-faktorski upitnik ličnosti (FFPI) i skalu traženja uzbuđenja (SSS-V). Rezultati istraživanja pokazali su da je na temelju pet-faktorskog modela ličnosti moguće dobro predviđati rezultate na skali traženja uzbuđenja. Ta je predikcija mnogo bolja kod adolescenata nego li kod odraslih ispitanika. Isto tako, u uzorku adolescenata je mogućnost predviđanja traženja uzbuđenja bila bolja za djevojke nego li za mladiće, što se u prvom redu može pripisati većoj povezanosti faktora (ne)savjesnosti i traženja uzbuđenja u toj skupini. Pored toga, struktura prediktora je bila različita u različitim dobnim skupinama. Kod adolescenata su značajni prediktori bili ekstraverzija i savjesnost, dok su kod odraslih značajni prediktori bili savjesnost i autonomija.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoji li sličnost u traženju uzbuđenja između roditelja i djece, te između majki i očeva. Pored toga, željeli smo provjeriti mogućnost predviđanja traženja uzbuđenja djece na temelju različitih odgojnih postupaka roditelja. Učenici trećih i četvrtih razreda jedne zagrebačke gimnazije (N = 151) ispunili su Skalu tražnja uzbuđenja-forma V (SSS-V), a njihove majke (N = 148) i očevi (N = 118) takoder SSS-V, te Upitnik roditeljskih postupaka, koji je u tu svrhu posebno konstruiran. Kako bismo utvrdili postoji li sličnost roditelja i djece u traženju uzbuđenja, izračunali smo korelaciju izmedu rezultata roditelja i potomaka na SSS-V, te koeficijent bivarijatne regresije rezultata djece na prosječne rezultate roditelja. Dobivena je statistički značajna povezanost rezultata očeva i djece (r = 0, 33 ; p < 0, 01), kao i statistički značajna bivarijatna regresija rezultata djece na prosječne rezultate roditelja (R = 0, 31 ; p < 0, 01). Sličnost majki i očeva u traženju uzbuđenja bila je umjereno visoka i statistički značajna (r= 0, 44 ; p < 0, 01). Intencionalni predmet mjerenja Upitnika roditeljskih postupaka bili su roditeljska bliskost i permisivnost. Svaki roditelj je na Upitniku roditeljskih postupaka prvo procijenio sebe, a zatim i svog partnera. Kako bismo utvrdili postoji li povezanost nekih roditeljskih postupaka s traženjem uzbuđenja djeteta, izračunali smo korelacije rezultata djece na mjeri traženja uzbuđenja s tri roditeljska rezultata na mjeri roditeljske bliskosti i permisivnosti (sa samoprocjenom, procjenom od strane partnera te s prosjekom tih dviju vrijednosti). Dobiveni koeficijenti korelacije za bliskost nisu se pokazali statistički značajnima, dok su statistički značajne bile korelacije između rezultata djece na SSS-V i procjene očeve permisivnosti od strane majke (r= 0, 26 ; p < 0, 01) te između rezultata djece na SSS-V i prosječne vrijednosti permisivnosti očeva (r = 0, 24 ; p< 0, 01).

xx