Search

Tema ovoga završnoga rada je Tradicijske priče otoka Visa. Otok Vis sredina je koju krasi bogata povijest, ali ne samo povijest, već i vjerovanja, običaji i usmena književnost. Velik je broj legendi, predaja i priča kojima su Višani oblikovali svoj odnos prema životu, integrirajući u njih mentalitet i duh ljudi na otoku. U radu se nije analizirala istinitost kazivanog sadržaja već je naglasak stavljen na ilustriranje iznimno bogatog narativnog korpusa jednog od najudaljenijih otoka u Republici Hrvatskoj. Osim priča donesena su narodna vjerovanja i običaji od kojih su neki već bili zapisani, a neki su prvi put u ovom radu spomenuti. Ma koliko god smo svjesni da su priče plod ljudske mašte, njihova vrijednost nije samo literarna već se i njima čuva kulturni identitet jednog naroda kojega je moguće ponuditi u kontekstu književnog turizma. U ovom radu cilj je ukazati na interferiranje ovakvih oblika umjetnosti u radu s djecom predškolske dobi. Razgovorom o baštinskim vrijednostima, pripovijedanjem ili dramatizacijom tradicijske priče pridonosi se djetetovu cjelokupnom razvoju. Ne smije se dozvoliti da se tradicijske vrijednosti, a među kojima su, između ostalog, kazivanje predaja, legendi, bajki, basni, anegdota ili facendi izgubi. Naime, njima se ne prenosi samo tekst priče već i cijeli pripovjedački kontekst koji nudi različite doživljajno-spoznajne mogućnosti kako kazivaču tako i recipijentu kazivanoga sadržaja. U prilog tomu, u razgovoru s Višanima i Komižanima primijećena je nostalgija za vremenima u kojem su živjeli, ali i radost zbog pokazanog interesa za prikupljanje priča koje se nalaze u ovom radu., This final assignment deals with the topic of “Folk stories of the Island of Vis”. The Island of Vis is an environment with a rich history, but not only that, it is rich in its beliefs, customs and oral literature. There is a large number of legends, oral transmission and stories that inhabitants of Vis used to shape an attitude towards life by integrating the mentality and spirit of islanders into them. The paper does not analyse the truth of the related content, the emphasis is on illustrating the extremely rich narrative corpus of one of the most distant islands. In addition to the stories, folk beliefs and customs were brought in, some of which have already been written down, and some are mentioned for the first time in this paper. As much as we are aware that stories come from the human imagination, their value is not only literary but also preserves the cultural identity of a nation that can be offered in the context of literary tourism. The aim of this assignment is to point out once again the interference of such art forms in working with preschool children. Conversation, storytelling or dramatization enriches children's lives and encourages their overall development. Traditional values including narration must be preserved because they convey not only the text of the story, but also the entire narrative context. To support this statement, the conversation with the people from Vis and Komiža was filled with a certain nostalgia for the times in which they lived, but also a great joy because of the interest shown in collecting the stories found in this paper.

U radu se usmjeruje na morfološku problematiku mjesnoga govora Komiže na otoku Visu, odnosno glavnim je ciljem ukazati na vlastitosti u deklinaciji imenica. Na temelju se analiziranoga materijala može zaključiti da su osobitosti u deklinaciji imenica opserviranoga govora većinom očekivane za srednjodalmatinsko područje te da nisu uzdrmane najnovijim utjecajima i nanosima sa strane., Focussed upon in the paper is the morphological problem of the local speech of Komiža on the island of Vis, i.e. with the aim main to point out the individuality in the declination of nouns. On the basis of the analysed material it can be concluded that the peculiarities in the declination of nouns of the observed speech are mainly expected for the central Dalmatian region and that they are not disturbed by the latest influences and trends from outside.

Razvoj i socijalizacija djece i mladih određena je nizom različitih rizičnih i zaštitnih čimbenika koji djeluju kroz mnoge segmente njihova osobnog i društvenog djelovanja. Rizični čimbenici su oni koji povećavaju mogućnost pojave problema u ponašanju, dok zaštitni smanjuju rizik da ti problemi nastanu ili ih ublažuju. Rizični i zaštitni čimbenici nemaju jednak utjecaj na svakog pojedinca te su u ovom radu promatrani u kontekstu otočke sredine, specifičnije, otoka Visa. Cilj ovog istraživanja je stjecanje uvida u samoprocjenu rizičnih i zaštitnih čimbenika djece i mladih otoka Visa u svrhu procjene potreba djece i mladih kao temelja za planiranje i provođenje preventivnih aktivnosti. Istraživanje obuhvaća ukupno 110 sudionika, djece i mladih otoka Visa od kojih je 35 učenika osnovne škole (51.4% dječaka, 48.6% djevojčica) i 75 učenika srednje škole (49.3% dječaka, 50.7% djevojčica). Rezultati istraživanja su pokazali kako su rizični čimbenici vezani uz školsko okruženje: učenici koji ponavljaju razred, niska procjena zanimljivosti sadržaja koji se uče na nastavi, manjak slobodnih aktivnosti i neinformiranost roditelja o uspjesima i pozitivnim ponašanjima djece u školi, dok zaštitne čimbenike čine akademski uspjeh, mali broj izostanaka s nastave, povezanost s učiteljima i učitelji koji primjećuju prosocijalna ponašanja. Najveći rizični čimbenik u zajednici je visoka dostupnosti sredstava ovisnosti, posebno alkohola te niska percepcija štetnosti konzumacije alkohola od strane zajednice. Kao zaštitni čimbenik izražena je prosocijalna usmjerenost i samopoštovanje te važnost mišljenja roditelja o njihovim odlukama, a kao rizični čimbenik se izdvaja slabiji rezultat na skali samoprocjene samopouzdanja i važnost mišljenja vršnjaka o njihovim odlukama kao potencijalan rizik od vršnjačkog pritiska., The development and socialization of children and young people is determined by a number of different risk and protective factors that act through many segments of their personal and social action. Risk factors are those that increase the likelihood of behavioral problems, while protective reduce the risk that these problems occur or alleviate them. Risk and protective factors do not have the same impact on every individual and in this paper they are observed in the context of the island's community, specifically on the island Vis. The aim of this research is to gain insight into the self-assessment of risk and protective factors of children and young people of the island of Vis in order to assess the needs of children and young people as a basis for planning and implementation of prevention interventions. The survey covers a total of 110 participants, children and young people of the island of Vis, of which 35 primary school students (51.4% boys, 48.6% girls) and 75 high school students (49.3% boys, 50.7% girls). The results showed that the risk factors are associated with the school environment: students repeating a grade, low estimate of interesting content that is taught in the school, lack of leisure activities and uninformed parents about the successes and the positive behavior of children in school, while protective factors are made of academic success, high attendance in school, connection with teachers and teachers who notice prosocial behavior. The greatest risk factor in the community is the high availability of addictive substances, particularly alcohol and low perception of alcohol harmfulness in the community. Prosocial orientation and self-esteem and the importance of parents' opinions about their decisions is expressed as a protective factor, and as a risk factor lower scores on a scale self-confidence and the importance of thinking of peers on their decisions as a potential risk of peer pressure.

Za razliku od mnogih hrvatskih otoka kojima je narodna nošnja izraziti simbol tradicijske kulture, otoku Visu su to i danas značajne gospodarstvene djelatnosti: vinogradarstvo gradu Visu, a ribarstvo Komiži. Sami Višani, u medijskom predstavljanju svoga otoka, često ističu kako su otok netaknutog mora i vina, a otok bez narodne nošnje. Zato je etnolozima informacija da je u prostoru do hidroarheološke zbirke «Issa» izložen i jedan ženski komplet zvučala i značila jednako kao Carterovo otkriće Tutankamonove grobnice arheolozima. Tragom ove činjenice od 2001., a u okviru evidencije, dokumentacije i istraživanja etnografske baštine ovog otoka, stručnjaci Etnografskg muzeja Split su upravo ovoj iznenađujućoj pojavi dali najveću pozornost., Unlike numerous other Croatian islands, where the folk costume is a distinctive symbol of traditional culture, on the island of Vis, this role is taken by traditional economic activities: wine-growing in the city of Vis and fishing in Komiža. When presenting their island in the media, the inhabitants of Vis are used to speaking of it as an island of immaculate sea and wine, but without a folk costume. Therefore, the information that the Issa hydro-archaeological collection contains a woman’s dress ensemble has had to ethnologists the same sound and significance as Carter’s discovery of Tutankhamun’s tomb to archaeologists. Pursuing the trail of this information, published in 2001, relying on evidence, documentation and their own research of this island’s ethnographic heritage, experts of the Ethnographic Museum in Split have scrutinized this surprising phenomenon with utmost care.

Klimatske značajke otoka Visa, zbog njegova geografskog položaja, pod snažnim su utjecajem mora. Analizirani podatci za razdoblje od 1981. do 2009. godine pokazuju pozitivni uzlazni trend vrijednosti srednje godišnje temperature zraka i srednje godišnje količine oborina, pa su u obrnuto proporcionalnom odnosu sa srednjim godišnjim vrijednostima vlage zraka. Kretanje vrijednosti temperature i relativne vlage zraka u promatranom razdoblju uglavnom je u skladu s podatcima za šire područje Sredozemlja (izuzev istočni dio). Kretanje vrijednosti srednje godišnje količine oborina nije u skladu s podatcima za šire područje Sredozemlja, gdje se količina oborina uglavnom smanjuje. U višegodišnjem hodu temperature i oborina postoji velika varijabilnost, osobito izražena u višegodišnjem hodu ljetnih oborina, što potencira negativan utjecaj ljetne sušnosti u godinama kad je odstupanje od prosjeka negativno., Due to the geographical position of the island of Vis, its climate features are under the strong impact of the sea. The data analysed for the period between 1981. and 2009. show positive rising trend of mean annual air temperature and mean annual precipitation, and they are inversely proportional to mean annual humidity. Changes in the values of air temperature and humidity (in the period analysed) are mainly in accordance with the data for the Mediterranean region (except from its eastern part). The changes of the values of mean annual precipitation are not in accordance with the data for the Mediterranean region where the amount of precipitation is mainly decreasing. In the period analysed, there is a great variability of air temperature and precipitation values which is more pronounced in summer precipitation, which emphasizes the negative impact of summer aridity in the years when the deviation from the average is negative.

The author analyzes the semiotic structure of three oral non-fiction stories from the island of Vis. They belong to a type of oral narrative called “ facenda” in the insular dialect. “ Facenda” is an oral non-fiction story of humorous character. The stories analyzed here, in spite of the fact they come from different storytellers, are mutually connected. The meaning of the first story is deepened only with the meaning of the third story. Analysis concerns the actual problem of globalization which destroys the organic human community. The great changes imposed by the modern world make life impossible in small communities. With the semiotic analysis the author reveals deep narrative structures of oral literature on Vis island.