Search

Veterinary treatments, mainly antibiotics, used for therapeutic or prophylactic purposes in dairy cows, may be the cause of the presence of their residues in milk. This can have harmful consequences on animal and human health. To fully understand this problem, the present study aimed to evaluate the presence of antibiotic residues on 160 samples of cow’s milk in the North Central region of Algeria, using two distinct microbiological techniques (acidification test and agar diffusion test) for two strains Bacillus stearothermophilus and Bacillus subtilis. The results showed antibiotic residue contamination in 18.12% of samples. Tetracycline and/or penicillin residues were responsible for the contamination of 90% of positive milk samples, while macrolide and/or aminoglycoside residues were only detected in 6.66% of positive samples. The confirmation by the agar diffusion test of the 31 raw milk samples including 30 positive and one suspicious sample, analysed by the acidification test, showed a contamination rate of 90.32% for beta-lactams and/or tetracyclines (28 samples) and a contamination rate of 3.22% for aminoglycosides and/or macrolides (2 samples). The suspicious sample tested negative. The results of this study showed that the control and monitoring of antibiotics and their residues by collectors and in foods of animal origin are particularly important to ensure the safety of food of animal origin, and thus to protect the consumer., Liječenje mastitisa uglavnom se temelji na uporabi antibiotika. Međutim, u novije vrijeme, postoje izvješća o povećanju fenomena otpornosti i o prisutnosti rezidua u mlijeku i mliječnim prerađevinama. Širom svijeta kao i u Alžiru nekoliko se studija usredotočilo na liječenje mastitisa pomoću homeopatije. Cilj je ove studije pojasniti primjenjivost homeopatije u liječenju mastitisa. Istraživanje je provedeno na dvije farme mlijeka na 14 krava u regiji Laghouat (jug Alžira). Prije početka istraživanja, obavljeno je ispitivanje tolerancije na dvije krave izdvojene za klanje bez ikakve očite infekcije [osim mastitisa]. U određeno vrijeme zamijećene su lokalne i opće reakcije. Ukupno 31 mamitska regija zaprimila je svakih 12 satitijekom razdoblja od 48 sati 4 intramamarne injekcije homeopatskog preparata koji sadrži nekoliko prirodnih proizvoda. Obavljen je klinički pregled i analiza uzoraka mlijeka na dan D0, D7 i D14 na svim kravama, a odluka je donesena 14. dan. Podatci su pokazali vrlo dobru toleranciju homeopatskog preparata i izlječenje 75 % kliničkih mastitisa. Zamijećeno je i poboljšanje sa smanjenjem CMT bodova. Uz to, prijavljena je i stopa ozdravljenja od 51,85 % za supklinički mastitis na dan D7 i od 59,29 % na dan D14. U konačnici, homeoterapija bi, u nekim slučajevima, mogla predstavljati alternativu antibiotskoj terapiji i osigurati prednosti za uzgajivače. U budućnosti je potrebno obaviti dodatna ispitivanja.

Vuna u odnosu na druge prirodne materijale ima sposobnost reducirati razvoj neugodnih mirisa na odjeći. Smatra se da struktura vlakna vune ne pogoduje razvoju bakteriju, a lanolin na površini vlakna štiti ovcu od infekcija. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti uz pomoć testa difuzije u agaru (ISO 20645:2004) antibakterijska svojstva vune te predložiti mehanizam djelovanja određivanjem broja vezanih bakterija na vuni nakon 1 i 24-satnog kontakta s bakterijama na hranjivim podlogama. Vuna je uspoređena s pamukom i medicinskom gazom. Testirane bakterije bile su Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Bacillus cereus, te više sojeva bakterije Acinetobacter baumanni, uključujući dva bolnička izolata. Prema testu difuzije na agaru, vuna je pokazala dobar antibakterijski učinak (određen odsustvom bakterija na hranjivoj podlozi ispod tekstilnog uzorka) za sve bakterije osim S. aureus. Pamuk je za testirane bakterije pokazao od nedovoljnog do dobrog antibakterijskog učinka. Medicinska gaza je pokazala granični i nedovoljan učinak za sve testirane bakterije. Za većinu testiranih bakterija ne postoji značajna razlika u broju vezanih bakterija između vune, pamuka i gaze nakon 1-satnog kontakta. Nakon 24-satnog kontakta za većinu bakterija vuna je pokazala manji ili jednak broj vezanih bakterija u odnosu na gazu, a veći ili jednak u odnosu na pamuk. Površina vune omogućava jako dobro prianjanje bakterija, ali se bakterije nastavljaju na njoj značajno umnožavati. Antibakterijski učinak je stoga rezultat čvrstog vezanja bakterija na vlakna vune, čime se smanjuje prisutnost bakterija na hranjivoj podlozi ispod vunenog uzorka. Wool, compared to other natural materials, has the ability to reduce the development of unpleasant odors on clothing. It is believed that the structure of wool fibers does not favor the development of bacteria, and lanolin on the surface of the fiber protects the sheep from infections. The aim of this study was to evaluate the antibacterial properties of wool using agar diffusion test (ISO 20645: 2004) and to suggest a mechanism of action by determining the number of bound bacteria on wool after 1 and 24 hours of contact with bacteria on nutrient media. Wool was compared to cotton and medical gauze. Tested bacteria were S. aureus, K. pneumoniae, B. cereus, and several strains of A. baumanni, including two hospital isolates. According to the agar diffusion test, wool showed a good antibacterial effect (determined by the absence of bacteria on the nutrient medium below the textile sample) for all bacteria except S. aureus. Cotton showed insufficient to good antibacterial effect for tested bacteria. Medical gauze showed marginal and insufficient effect for all tested bacteria. For most of the bacteria tested, there is no significant difference in the number of bound bacteria between wool, cotton and gauze after 1 hour of contact. After 24 hours of contact for most bacteria, wool showed less or equal number of bound bacteria compared to gauze, and greater or equal to relative to cotton. The surface of the wool allows very good adhesion of bacteria, but bacteria continue to multiply significantly on it. The antibacterial effect is therefore the result of a strong binding of bacteria to the wool fiber, thus reducing the presence of bacteria on the nutrient media under the wool sample.