Search

U ovom diplomskom radu predstavlja se prijedlog projektne nastave na primjeru grada Zadra namijenjen prvenstveno učenicima trećeg razreda općih, jezičnih i klasičnih gimnazija. Projekt se provodi kroz osam tjedana kao dio redovne nastave predmeta Likovna umjetnost ili kao izvannastavna aktivnost, ovisno o mogućnostima i aspiracijama nastavnika. Sastoji se od učioničke nastave i dvodnevne terenske nastave tijekom kojih učenici izlažu svoje istraživačke teme te završnog dijela koji obuhvaća predstavljanje konačnog rezultata projekta i vrednovanje učenika. Cilj ovog projekta je omogućiti učenicima oblik nastave koji njeguje aktivnosti, vještine i sposobnosti potrebne u svakodnevnom životu pojedinca, a nedovoljno zastupljene unutar redovne učioničke nastave. Isto tako, realiziranjem projekta učenici će istražiti i upoznati povijesni značaj te kulturno-umjetničku baštinu grada Zadra koja seže do antičkih vremena i koja, u okviru hrvatske i europske baštine, ima nedvojbeno veliku vrijednost. This Master's thesis proposes a project teaching method based on the city of Zadar and is intended for students in their third year of general, language and classical gymnasium. The project is intended to last 8 weeks as either part of regular classes in the school subject Art or as an out-of-classroom activity, depending on the aspirations and resources of the teacher. The project consists of classroom teaching and a two-day field teaching trip during which the students present their research topics and one final assessment which is comprised of presentations of final project results and grading of students. The goal of this project is to present students with a form of teaching that nurtures activities, skills and capabilities required for everyday life, that are underrepresented in regular classroom teaching. In addition, by following through with the project, the students will explore and familiarize themselves with the historical relevance and cultural heritage of the city of Zadar which dates as far back as ancient civilizations and has immense value in the context of both Croatian and European heritage.

Nastava je djelotvornija kad su učenici aktivniji i zainteresiraniji. U aktivnim metodama učenja i poučavanja svoje mjesto ima i izvanučionička/terenska nastava, ali je unatoč tome relativno slabo zastupljena. Terenska nastava omogućuje učeniku lakše razumijevanje povijesnih zbivanja, osobito ako se radi o poučavanju osjetljivih tema nacionalne povijesti oko kojih se i dalje u javnosti pojavljuju različite teze. Upravo je terenska nastava na takva mjesta odlična kako bi učenici različitim pristupima i metodama razvijali kritičko mišljenje. Sadašnji stalni muzejski postav Memorijalnog muzeja Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac grupe osnovnoškolaca i srednjoškolaca mogu besplatno razgledati uz stručno vodstvo. Mjesto je to aktivnog i angažiranog učenja o povijesnim zbivanjima, ali i zauzimanja stavova o ratu, nasilju i ljudskim pravima. Terenska nastava za mnoge je učenike manjih gradova i mjesta jedna od rijetkih prilika za posjet muzeju ili nekom odredištu koje ima važno mjesto na popisu kulturno-povijesne baštine.

U članku se razmatraju terenska i izvanučionička nastava kao način ostvarivanja obrazovnih ishoda u nastavi Povijesti. Na primjeru Gimnazije Županja obrađeni su primjeri izvanučioničke nastave provedene na prostoru antičkih Cibala – Vinkovaca 2022. godine i terenske nastave s tematikom vezanom uz sučeljavanje Nikole Šubića Zrinskog i Sulejmana Veličanstvenog posjetom Memorijalnom parku Mohačke bitke u Mohaču, utvrdi Siget i Parku mađarsko-turskog prijateljstva pokraj Sigeta 2023. godine. Članak daje primjere dobre prakse, odnosno radnih listića i analitičke rubrike za vrednovanje radnih listića učenika. U članku se navode prednosti i izazovi terenske i izvanučioničke nastave, način organizacije i provođenja, korelacije s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Članak sadrži fotografije s terenske i izvanučioničke nastave te impresije učenika.

Radom se prikazuju stavovi učenika osmih razreda i učitelja Povijesti osnovnih škola o terenskoj nastavi Povijesti u Vukovaru na odabranom uzorku. Izvanučionička nastava specifičan je oblik nastave koji se izvodi izvan učionice, da bi se što bolje realizirali oni nastavni sadržaji za koje je potrebno neposredno promatranje. U organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, uvedena je obvezna terenska nastava Posjet učenika osmih razreda Vukovaru za sve učenike osmih razreda s područja Republike Hrvatske. Javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar kroz projekt upoznaje učenike s vrijednostima Domovinskog rata i važnostima Bitke za Vukovar. Istraživanje je provedeno anketiranjem pomoću anketnog upitnika te su analizirani stavovi anketiranih sudionika. Istraživanjem su prikupljeni kvantitativni podaci pomoću kojih se mogu odrediti stavovi o terenskoj nastavi u Vukovaru.

U današnjim izazovnim vremenima važno je učenike naučiti samostalno promatrati, rješavati probleme, otkrivati, zaključivati, kritički promišljati i primjenjivati stečeno znanje u svakodnevnom životu. Upravo je učenje otkrivanjem, koje se zasniva na konstruktivizmu, u kojem učenici rješavaju zadane probleme sa ili bez vodstva učitelja, primjenjivo u nastavi Prirode i društva. U ovom radu prikazuje se primjena strategije učenja otkrivanjem uz promatranje tijekom izvanučioničke terenske nastave. Terenska nastava provedena je u mjestu Trilj s učenicima trećega razreda osnovne škole. Učenici su tijekom terenske nastave poučavani o geografskim pojmovima orijentacije u prostoru uz poveznice na orijentaciju pomoću znakova u prirodi. Uz osnove orijentacije u prostoru, koju su savladali pomoću učenja otkrivanjem, učenici su koristeći fotografije i crteže prikupljene tijekom terenske nastave izradili fotoherbarij i dokumentirali prirodnu baštinu zavičaja u svrhu sistematizacije znanja vezanih uz nastavu Prirode i društva. Opažanja učenika i znanja usvojena tijekom terenske nastave provjerena su završnom pisanom provjerom znanja, u kojoj je naglasak stavljen na provjeru konceptualnog razumijevanja učenika. Ovaj primjer iz prakse prikazuje kako učenici primjenom učenja otkrivanjem te promatranjem prirode i bilježenjem vlastitih opažanja s lakoćom ostvaruju tražene odgojno-obrazovne ishode u nastavi Prirode i društva., In today's challenging times, it is important to teach students how to observe independently, solve problems, discover, deduce, critically reflect, and apply the knowledge acquired in everyday life. Discovery learning, which is based on constructivism and helps students solve given problems with or without the teacher's guidance, can be applied in classes of Nature and Social Sciences. The paper presents the application of the learning strategy of discovery learning and observing during the field class. The research was conducted in Trilj, on a sample of students in the third grade of elementary school. Students learned about geographical concepts of spatial orientation connecting them with orientation using signs in nature. Using the photos and drawings collected during the field class, the students created a photoherbarium, thus documenting their homeland’s natural heritage to systematize the knowledge. The students' observations were compared with the results of the final exams with an emphasis on checking the students' conceptual understanding. The research results show that students, by applying learning by discovering and observing nature and writing down their own observations, easily achieve the required educational outcomes in the teaching of Nature and Social Sciences.

Kroz ovu temu željeli bismo kolegicama i kolegama dati ideju kako povezati više nastavnih predmeta kroz multidisciplinarni projekt koji se može provoditi u aktivnostima redovne nastave, dodatne nastave ili izvannastavnih aktivnosti. Kroz prikazani tekst mogu se dobiti ideje o tome kako povezati i lokalnu zajednicu te iskoristiti mogućnosti koje pružaju kulturne ustanove i institucije u mjestu u kojem živimo.

Članak se bavi planiranjem, provedbom aktivnosti te vrednovanjem terenske nastave iz povijesti za učenike osmih razreda osnovne škole u svrhu poučavanja o stradanjima civilnog stanovništva u Drugom svjetskom ratu kroz suradnju s Memorijalnim centrom „Lipa pamti“. Terenska nastava predstavlja poseban vid učenja i stjecanja vještina kroz istraživanje povijesne građe na autentičnim lokacijama na kojima se učenici susreću s okolinom, materijalnim izvorima i svjedočanstvima ljudi vezani uz mjesto koje se posjećuje. Rad izvan škole kod učenika potiče znatiželju i pozitivan stav prema povijesnoj znanosti, stvaralačku kreativnost, a ujedno i razvija pozitivne vršnjačke odnose.

Izvedba terenske nastave zahtijeva temeljito razrađen izvedbeni plan. On obuhvaća odgojno-obrazovne ciljeve, ishode učenja, nastavna sredstva, oblike rada, metode, tehnike i postupke istraživanja, načine i oblike praćenja te elemente i kriterije vrednovanja ostvarenih ciljeva i ishoda kao i međupredmetne teme. Planiranje terenske nastave u inozemstvu predstavlja poseban izazov za učitelje koji su uključeni u njezinu organizaciju jer se odlazi s učenicima izvan Republike Hrvatske. Prednost izvanučioničke pred klasičnom nastavom u školi je raznolikost sadržaja i dulje pamćenje istih. Učenje je zabavnije jer ostvarivanje ishoda vrlo često traži aktivnosti u kojima je ključan timski rad da bi se ishodi ostvarili. Također, izvanučionička nastava omogućuje učenje iz prve ruke (na terenu). U članku je opisan primjer realizacije terenske nastave u Austriji.

Terenskom nastavom u Vukovaru za učenike osmih razreda znanja, spoznaje i vještine postaju dugoročni, a zorni doživljaji pridonose lakšem i kvalitetnijem shvaćanju nastavnih sadržaja. Ovim tekstom objašnjava se planiranje, priprema i realizacija terenske nastave te načini vrednovanja. Sve etape treba detaljno razraditi kako bi se terenskom nastavom ostvarili ishodi. U protivnom, učenici projekt posjeta Vukovaru i memorijalnim lokacijama doživljavaju kao rekreativni izlet.

Ovim diplomskim radom ponuđen je prijedlog projektne nastave na primjeru grada Varaždina. Predloženi projekt sastoji se od pripremnog izlaganja, terenske nastave i završne faze predstavljanja i vrjednovanja projekta. Kao završni proizvod projekta planirana je izložba učeničkih osvrta na istraživačke teme, popračenih fotografijama. Kulturno-povijesnu baštinu grada Varaždina učenici upoznaju pripremajući izlaganja istraživačkih tema Varaždin od 12. do 16. stoljeća, Varaždin u 17. i 18. stoljeću, Varaždin u 19. stoljeću i Varaždin u 20. stoljeću. Prijedlog ovakve projektne nastave omogućuje da učenici aktivno upotpune znanje o bogatoj kulturno-povijesnoj baštini grada Varaždina koja je nedovoljno zastupljena u srednjoškolskoj nastavi predmeta Likovna umjetnost. This thesis proposes project-based leaning in Visual Arts on the example of the city of Varaždin. The proposed project consists of a preparatory presentation, field teaching as well as the final stage of presentation and project evaluation. An exhibition of student reviews accompanied by photographs is planned as the final product of the project. Students will familiarise themselves with the cultural and historical heritage of the city of Varaždin by preparing presentations on one of the followingresearch topics: Varaždin from the 12th to the 16th century, Varaždin in the 17th and 18th centuries, Varaždin in the 19th century and Varaždin in the 20th century. The proposal of this kind of project-based learning allows students to actively complement their knowledge of the rich cultural and historical heritage of the city of Varaždin, which is insufficiently represented in the high school subject of Visual Arts.

Nastava se može organizirati unutar i izvan škole, neovisno o mjestu odvijanja i vremenu trajanja. Izvanučionička nastava odnosi se na učenje na otvorenim prostorima te uključuje učenje o prirodi, društvenim događajima i pojavama, odnosu između prirode i društva, o sebi i drugima te na stjecanje raznih životno važnih znanja, vještina i sposobnosti. Kroz izvanučioničku nastavu učenici sami opažaju, razmišljaju, pronalaze i otkrivaju kroz sva osjetila te se zbog toga kao najveću prednost odvijanja nastave izvan škole smatra učenje iz prve ruke. Kroz ovaj rad se objašnjava važnost realiziranja izvanučioničke nastave, njezine dobrobiti za učenike, ali i za učitelje, opisuju se svi nastavni oblici izvanučioničke nastave kao što su nastavni posjeti, školski izleti, terenska nastava, školske ekskurzije i škola u prirodi te njihov utjecaj na zdravlje i dobrobit učenika. Classes can be organized inside and outside the school, regardless of the location and time it takes. Outdoor teaching refers to outdoor learning spaces and includes learning about nature, social events and phenomena, relationships between nature and society, oneself and others, and the acquisition of various things important in life like knowledge, skills and abilities. Outdoor teaching enables students to perceive, think, search and discover with all their senses, and because of that, it is the best method of teaching. The adventage of taking classes outside of school is learning first hand. Through this graduation thesis it is explained how important is implementation of outdoor teaching and its benefits for students and teachers. All forms of outdoor teaching are described, such as educational visits, school trips, field teaching, school excursions and school in nature, and their impact on student health and well- being.

Premda je u zaštićenim područjima Republike Hrvatske primarna zaštita prirode, promiču se i njihove znanstvene, kulturne, estetske, rekreativne te odgojno-obrazovne vrijednosti. Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima često su prisiljene razvijati turizam i promociju, dok su primarni razlozi postojanja – zaštita prirode i obrazovanje, stavljeni u drugi plan. U radu su istraženi izravni i neizravni odgojno-obrazovni programi za učenike razredne nastave u nekoliko zaštićenih područja u kojima dominira krški reljef, ekosustav od najveće važnosti: Nacionalni park (u daljnjem tekstu NP) Paklenica, NP Plitvička jezera, NP Risnjak, NP Sjeverni Velebit, Park prirode (u daljnjem tekstu PP) Telašćica, PP Učka, PP Velebit, PP Vransko jezero te Značajni krajobraz Risovac-Grabovača. Neki oblici krškog reljefa, posebice podzemni oblici poput špilja, predstavljaju se javnosti, posjetiteljima i lokalnom stanovništvu, kako bi ih se upoznalo s vrijednostima prirodne baštine i sa značenjem i ulogom podzemnih ekosustava za budući, održivi razvoj. Boravak u prirodi omogućuje djeci vezu sa stvarnim svijetom što može dovesti do boljeg razumijevanja prirodnih pojava i procesa, do razvoja ekološke svijesti kao i želje za pozitivnim djelovanjem unutar zajednice. Cilj ovog rada je ukazati na ulogu i važnost obrazovne funkcije zaštićenih prirodnih područja, posebice za školsku populaciju, kroz školu u prirodi, terensku nastavu i slično. Although nature protection is the primary value of Croatian protected areas, their scientific, cultural, aesthetic, recreational and educational values are also promoted. Public institutions that manage protected areas are often forced to develop tourism and promotion, while nature protection and education are put in the background. The paper investigates direct and indirect educational programs for primary school students in several protected areas dominated by karst relief, ecosystem of paramount importance: National Park (hereinafter NP) Paklenica, Plitvice Lakes National Park, Risnjak National Park, Northern Velebit National Park , Nature Park (hereinafter PP) Telašćica, PP Učka, PP Velebit, PP Vrana Lake and Protected Landscape Risovac-Grabovača. Some forms of karst relief, especially underground forms such as caves, are presented to the public, visitors and local people, to acquaint them with the values of natural heritage and the importance and role of underground ecosystems for future, sustainable development. Staying in nature allows children to connect with the real world, which can lead to a better understanding of natural phenomena and processes, the development of environmental awareness and the desire for positive action within the community. The aim of this paper is to point out the role and importance of the educational function of protected natural areas, especially for the school population, through school in nature, field teaching and the like.

Na Sveučilištu u Dubrovniku, 2005. godine otvara se Odjel za umjetnost i restauraciju sa specijalističkim usmjerenjima konzervacije i restauracije drva, metala, keramike, tekstila i papira. Gotovo od samih početaka radionica za konzervaciju i restauraciju papira usko surađuje s brojnim baštinskim ustanovama grada i županije. Na kolegijima konzervacije i restauracije papira dio studijskog programa izdvojen je za terensku nastavu tj. izvođenje preventivne zaštite in situ pa studenti na godišnjoj razini odlaze u jednu od ustanova kako bi svoja znanja i vještine primijenili tamo gdje je najpotrebnije, održavajući vrijedne papirne i pergamentne artefakte koje čuvaju arhivi i knjižnice u što boljem stanju. Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku i Znanstvena Knjižnica Dubrovnik 2018. godine pokreću kontinuirani projekt: „Preventivna zaštita i konzervatorsko- restauratorski radovi na knjižnom fondu DKD (program zaštite, konzervacije i revitalizacije kulturnih dobara). Program je osmišljen s ciljem provođenja in situ zaštite nad rijetkom i vrijednom knjižnom građom koju čuva Znanstvena knjižnica u Dubrovniku, a izvodi se u sklopu terenske nastave za studente 3. godine preddiplomskog studija konzervacije i restauracije. Zaštita gradiva In situ važan je korak u razvijanju programa očuvanja te zauzima ključno mjesto u razvoju dodatnih politika upravljanja, procedura i modela u sustavu zaštite. Osim toga, na taj se način spašavaju velike količine knjižnične građe i arhivskog gradiva koje iz inih ekonomskih ili administrativnih razloga nikada ne bi došle na restauratorski tretman ili bilo koji drugi oblik zaštite. Vjerujemo da je naša suradnja pridonijela poboljšanju načina educiranja novih stručnjaka u polju konzervacije i restauracije i nadamo se da će ovakav koncept suradnje biti inspirativan i za buduće razvojne projekte institucija u obrazovanju i kulturi.

Nastava je djelotvornija ukoliko su učenici aktivniji i zainteresiraniji. U aktivnim metodama učenja i poučavanja svoje mjesto ima i izvanučionička/terenska nastava, ali je unatoč tome relativno slabo zastupljena. Terenska nastava omogućuje učeniku lakše razumijevanje povijesnih zbivanja, osobito ako se radi o poučavanju osjetljivih tema nacionalne povijesti oko kojih se i dalje u javnosti pojavljuju različite teze. Upravo je terenska nastava na takva mjesta odlična kako bi učenici različitim pristupima i metodama razvijali kritičko mišljenje. Sadašnji stalni muzejski postav Memorijalnog muzeja Javne ustanove Spomen područja Jasenovac mjesto je aktivnog i angažiranog učenja o povijesnim zbivanjima, ali i zauzimanja stavova o ratu, nasilju i ljudskim pravima.

Istraživački pristup u prirodoslovnim predmetima omogućuje razvoj istraživačkih vještina učenika, potiče njihovu želju za učenjem, ali i pobuđuje interes za znanost. Učenici samostalno pristupaju rješavanju problema i stvaraju nove ideje i rješenja. Aktivno sudjeluju u svim istraživačkim procesima od postavljanja ciljeva rada, formuliranja istraživačkog pitanja, prikupljanja rezultata i izvođenja zaključaka. Ovakav način učenja, često u obliku izvanučioničke nastave, pridonosi i lakšem usvajanju nastavnog sadržaja i složenih tematskih cjelina te učenik upoznaje prirodni okoliš, razvija ekološku svijest i vježba snalaženje u prirodi. Primjenom aktivnog poučavanja nastavniku je olakšana korelacija nastavnog sadržaja Biologije sa sadržajem ostalih prirodoslovnih predmeta što pridonosi boljem razumijevanju naučenog. U ovom radu predloženo je istraživanje anatomije, morfologije i ekologije virnjaka s naglaskom na njihovu sposobnost regeneracije kako bi učenici shvatili proces regeneracije oštećenih dijelova tijela kao i uporabu virnjaka kao modela u različitim istraživanjima. Sadržaj ovog rada poslužit će nastavnicima osnovnih i srednjih škola. Samostalnim iskustvenim i istraživačkim učenjem, primjenom metoda suradničkog učenja ili odabirom projektnog učenja, na kreativan se način mogu ostvariti ishodi unutar makrokoncepta prirodoznanstveni pristup u integraciji s ostalim ishodima učenja., The research approach in science subjects allows students to develop research skills, encourages their desire to learn, and also stimulates an interest in science. Students approach problem solving independently and develop new ideas and solutions. They actively participate in all research processes, from setting work objectives to formulating the research question to collecting results and drawing conclusions. This type of learning, often in the form of extracurricular lessons, also helps them to more easily assimilate the teaching content and complex thematic units, learn about the natural environment, develop ecological awareness and find their way in nature. By using active teaching, it is easier for the teacher to relate the teaching content of biology to the content of other science subjects, which contributes to a better understanding of what is learned. In this paper, a study of turbellarian anatomy, morphology, and ecology with emphasis on their regenerative ability is proposed to help students understand the process of regeneration of damaged body parts and the use of turbellarians as a model in various researches. The content of this paper will be useful for primary and secondary school teachers. Through independent experiential and research learning, the use of cooperative learning methods, or the selection of project learning, outcomes within the macro concept of science can be creatively achieved in conjunction with other learning outcomes.

Kulturno dobro „Kula Stojana Jankovića i crkva sv. Đurđa“ u Islamu Grčkom privatno je vlasništvo potomaka književnika Vladana Desnice. Republika Hrvatska je od 2001. uložila znatna sredstva te je gotovo u cijelosti dovršena obnova objekata koji su tijekom Domovinskog rata zadobili znatna oštećenja. Slijedeći jasno izražene namjere prethodnih vlasnika, napose književnika Vladana Desnice, njegovi potomci kontinuirano ulažu velik trud kako bi to kulturno dobro dodatno oplemenili, oživjeli i otvorili za javnost. Od 2006. većina tih napora odvija se posredstvom udruge „Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi“, čiji su članovi uključeni u poslove u rasponu od usklađivanja aktivnosti građevinske obnove, preko održavanja parkovnih površina, do inicijativa koje su podignule prepoznatljivost Kule kao zajedničke kulturne baštine. Kula je u proteklih 16 godina izrasla u mjesto okupljanja i realizacije kreativnih vizija svih dobronamjernih osoba koje cijene ovaj objekt kao kulturnu baštinu prvenstveno srpske nacionalne manjine, ali i svih građana Hrvatske. Dosegnuta je razina lokalne, regionalne, nacionalne, pa i među narodne vidljivosti i ugleda koje rese međunacionalna uključivost, otvorenost za suradnju, visoka znanstvena i umjetnička kvaliteta te društvena relevantnost programa koji se u Kuli provode. Tomu svjedoči čitav niz projekata na temelju kojih su dobivena sredstva za revitalizacijske programe usporediva s onima uloženima u građevinsku obnovu.

Cilj rada je bio izraditi popis vaskularne flore Park-šume Tuškanac, taksonomski analizirati floru te provesti analizu prema životnim oblicima, flornim elementima i ekološkim indeksima. Također, cilj je bio osmisliti nastavne aktivnosti za terensku nastavu te izraditi fotokatalog najčešćih i najzanimljivijih biljnih vrsta Park-šume Tuškanac. Na području Park-šume Tuškanac determinirane su 152 svojte vaskularne flore svrstane unutar 61 porodice i 126 rodova. Najveći dio flore čine dvosupnice (78,95%), slijede jednosupnice (16,45%) i golosjemenjače (3,29%). Najveći broj vrsta sadrži porodica Rosaceae (8,55%), zatim slijede Compositae (7,89%) te Poaceae (6,58%) i Lamiaceae (4,61%). Najveći udio flore čine hemikriptofiti (36,42%), slijede fanerofiti (25,17%), geofiti (15,23%), terofiti (11,26%), nanofanerofiti (9,27%) i hamefiti (2,65%). Najzastupljenije su biljke polusjene, umjereno toplih staništa na umjereno vlažnim tlima te umjerene kiselosti i umjereno bogatima dušikom. U flori dominiraju biljke euroazijskog flornog elementa (37,16%), kultivirane i adventivne biljke (14,86%) te biljke srednjoeuropskog flornog elementa (10,81%). Zabilježene su 2 strogo ugrožene vrste, 1 gotovo ugrožena i 2 najmanje zabrinjavajuće. Terenska nastava u Park-šumi Tuškanac omogućava brojne aktivnosti učenja vezane uz botaniku tijekom sva 4 godišnja doba. Neke od aktivnosti su: promatranje proljetnica, prepoznavanje drvenastih vrsta pomoću kore, pronalazak i prepoznavanje plodova itd.. The aim of this study was to create a list of vascular flora of the Tuškanac Forest Park, to analyze the flora taxonomically and to perform an analysis according to the life forms, floral elements and Ellenberg's indicator values. Also the aim was to create teaching activities at field classes, and to make photo catalog of the most common and most interesting plant species of the Tuškanac Forest park. 152 vascular plant taxa were recorded, divided into 61 plant families and 126 orders. The largest part of the flora consists of dicotyledons (78.95%), followed by monocotyledons (16.45%) and gymnosperms (3.29%). The largest number of species contains family Rosaceae (8.55%), followed by Compositae (7.89%), Poaceae (6.58 %) and Lamiaceae (4.61%). The largest stake of flora consists of hemicryptophytes (36.42%), followed by phanerophytes (25.17%), geophytes (15.23%), therophytes (11.26%), nanophanerophytes (9.27%) and chamaephytes (2.65%). The most represented plants are semi-shade, plants of moderately warm habitats, moderately moist soils, moderate acidity and soils moderately rich with nitrogen. The chorological analysis shows a domination of Eurasian floral element (37.16%), cultivated and adventitious plants (14.86%) and the plants of the Central European floral element (10.81%). 2 strictly endangered species, 1 almost endangered and 2 least worrisome were found. Tuškanac Forest park enables numerous teaching activities related to the botany during all 4 seasons. Some of the activities are: observing the spring flowers, the recognition of wooden species by bark, finding and recognizing the fruits and etc..

Fokus rada je korištenje izvanučioničke terenske nastave tijekom nastave povijesti kao alata za uvođenje učenika u temu zavičajne povijesti. Kao primjer terenske nastave uzima se barokni ladanjski dvorac obitelji Oršić u Gornjoj Stubici. Rad je fokusiran na rad učenika prije, tijekom i nakon terenske nastave te daje primjere radnih listića za analizu slikovnih, materijalnih i pisanih izvora. Učenici mogu tijekom posjeta nekom poznatom kulturnom blagu njihovog kraja bolje upoznati svoj zavičaj, no ujedno se mogu upoznati i s načinima i oblicima očuvanja kulturne baštine. Tijekom svakog posjeta muzeju ili spomeniku od kulturnog značaja učenici trebaju shvatiti i uočiti njihovu neprocjenjivu vrijednost za kulturu u hrvatskom, a možda i europskom i svjetskom, kontekstu. Učenici su tijekom terenske nastave podijeljeni u četiri skupine, svaka skupina ima određene zadatke koje rješava jednim dijelom tijekom same terenske nastave, drugim dijelom kod kuće. Učenici korištenjem različitih nastavnih strategija, oblika i metoda proučavaju povijest u neposrednom povijesnom okruženju. Promatranjem i opisivanjem raznih pisanih, materijalnih i slikovnih izvora učenici mogu saznati mnogošto o svakodnevici plemićke obitelji Oršić i njihovom ladanjskom imanju u Gornjoj Stubici. Nakon terenske nastave slijedi manji projektni rad izrade razredne izložbe na panou u učionici. The focus of the thesis is the use of fieldwork during history teaching as a tool for introducing students to the topic of local history. The Oršić castle in Gornja Stubica is an example of local history. The thesis focuses on the work of students before, during and after the fieldwork and provides examples of worksheets for the analysis of pictorial, material and written historical sources. During the visit to the castle, students can get to know their homeland better, but they can also get acquainted with the ways and forms of preserving their cultural heritage. During each visit to a museum or other places of cultural significance, students should understand and notice their value for culture in the context of Croatia, Europe and maybe even the world. Students are divided into four groups during the fieldwork, each group has certain tasks they should solve. Students use a variety of teaching strategies, forms, and methods to study history in its historical setting. By observing and describing various written, material and pictorial historical sources, students can learn a lot about the everyday life of the Oršić family and their estate in Gornja Stubica. After the fieldwork, the students do a small project of making a class exhibition in the classroom.

Diplomski rad izrađen je iz kolegija Poznavanje biljaka i životinja pod vodstvom mentorice izv. prof. dr. sc. Irelle Bogut i mr. sc. Željko Popović. Prema Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, travnjaci su staništa koja nastaju i opstaju zahvaljujući čovjeku. Izuzetno bogat biljni i životinjski svijet skladno se nadopunjuju i doprinose životu zajednice. Travnjak je uređena i organizirana zajednica obrasla različitim vrstama trava koje međusobno djeluju jedne na drugu. Mnogi travnjaci se koriste kao pašnjaci ili livade košanice za dobivanje sijena. Zbog velike klimatske i ekološke raznolikosti u Hrvatskoj razlikujemo primorske i kontinentalne travnjake. Neke od biljaka i životinja koje možemo pronaći na kontinentalnim travnjacima su maslačak, ivančica, crvena djetelina, livadna kadulja, vodopija, livadni repak, trputac, pirika, slak, kukci poput pčela, bumbara, leptira, gušteri poput zelembaća. Česte biljke i životinje primorskih travnjaka su primorski krestac, ljekovita kadulja, smilje, buhač, majčina dušica, šmrika, bumbar, pčela, skakavac, rovac, krtica, a spomenut ćemo bogomoljku, primorsku guštericu, poskoka, sokola, cvrčka i jarebicu kamenjarku. Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Prirode i društva nastavnu temu travnjak svrstava u koncept A, Organiziranost svijeta oko nas koji istražuje organiziranost biljaka i životinja. Ostvarenje odgojno-obrazovnoga ishoda provodi kroz promatranje staništa, izvanučioničku nastavu te proučava biljni i životinjski svijet koji obitava u njemu. U nastavnom planu i programu za osnovne škole pojam travnjaka spominje se u 4. razredu u nastavnoj temi 8. Travnjak, a u 6. razredu pojam travnjaka pojavljuje se u nastavnoj temi 13. Travnjaci. Jedan od oblika izvanučioničke nastave je terenska nastava koja se izvodi u neposrednoj stvarnosti kako bi se realizirali oni nastavni sadržaji za koje je potrebno neposredno promatranje i tijekom kojega se mogu primjenjivati različite istraživačke metode. Terenska nastava kao oblik nastave u prirodi ima veliku ulogu u suvremenom obrazovanju. Djecu trema motivirati na istraživanje, otkrivanje, stvaranje i timski rad, približiti im primarne izvore znanja kroz upoznavanje prirodnog okoliša i ukazati na važnost zaštite prirode kroz odgojno-obrazovne aktivnosti izvan škole. The master thesis was prepared from the course Knowledge of Plants and Animals under the guidance of the mentor Assoc. PhD Sc. Irella Bogut and Mr. Sc. Željko Popović. According to the Ministry of Economy and Sustainable Development, grasslands are habitats that are created and survive thanks to man. The extremely rich flora and fauna complement each other harmoniously and contribute to the life of the community. A lawn is a landscaped and organized community overgrown with different types of grasses that interact with each other. Many lawns are used as pastures or meadows for haymaking. Due to the great climatic and ecological diversity in Croatia, we distinguish between coastal and continental grasslands. Some of the plants and animals we can find on continental grasslands are dandelion, daisy, red clover, meadow sage, watercress, meadow turnip, plantain, couch grass, and insects like bees, bumblebees, butterflies and lizards like greenfinches. Common plants and animals of coastal grasslands are sea urchin, sage, immortelle, pyrethrum, thyme, sagebrush, bumblebee, bee, grasshopper, roach, mole, and we will mention the mantis, coastal lizard, hippopotamus, falcon, cricket, and partridge. The national curriculum of the subject of nature and society classifies the subject of lawn in concept A, Organization of the world around us, which explores the organization of plants and animals. The realization of the educational outcome is carried out through habitat observation, extracurricular activities, and studies of the flora and fauna that inhabit it. In the curriculum for primary schools, the term lawn is mentioned in the 4th grade in the teaching topic 8. Lawn, and in the 6th grade the term lawn appears in the teaching topic 13. Lawn. One of the forms of extracurricular teaching is field teaching that is performed in the immediate reality to realize those teaching contents that require direct observation and during which various research methods can be applied. Field teaching as a form of teaching in nature plays a major role in modern education. Motivating children to research, discover, create and teamwork, bring them closer to the primary sources of knowledge through learning about the natural environment and point out the importance of nature protection through educational activities outside of school.

Ovaj diplomski rad tematizira uvođenje koncepta društvenog sjećanja u terensku nastavu sociologije na primjeru analize sjećanja na Gjuru Stjepana Deželića u Ivanić-Gradu. Prvi cilj rada je prikazati načine na koje se konstruira sjećanje na Deželića u Ivanić-Gradu te razloge takvoj konstrukciji sjećanja. Drugi cilj je prikazati korištenje koncepta društvenog sjećanja u terenskoj nastavi sociologije. Prvi dio diplomskog rada sastoji se od biografije i definiranja Deželića u Ivanić-Gradu u kontekstu društvenog sjećanja, kao i analize vektora sjećanja te razloga takve konstrukcije sjećanja. Drugi dio diplomskog rada prikazuje primjenu tog sjećanja na terensku nastavu sociologije. Rad donosi prikaz organizacije terenske nastave u lokalnoj sredini, kao i prijedlog nastavnih jedinica pripreme učenika za istraživanje društvenog sjećanja. Rad završava s razradom uvoda, provedbe, zaključka i evaluacije terenske nastave usmjerene na istraživanje koncepta društvenog sjećanja. This master thesis focuses on the implementation of the concept of social memory in the fieldwork of sociology, exemplified on the analysis of the memory of Gjuro Stjepan Deželić in Ivanić-Grad. The first aim is to present the ways in which the memory of Deželić is constructed in Ivanić-Grad and the reasons for such a construction of memory. The second aim is to present the use of the concept of social memory in the fieldwork of sociology. The first part of the thesis consists of biography and defining Deželić in Ivanić-Grad in the context of social memory, as well as the analysis of the vectors of memory and the reasons for such a construction of memory. The second part of the thesis presents the implementation of this memory in the fieldwork of sociology. The thesis presents the process of organizing a fieldwork in the local environment, as well as the teaching units which will prepare students for social memory research. The thesis ends with elaboration of the introduction, conduction, conclusion, and evaluation of fieldwork aimed at researching the concept of social memory.

U ovom diplomskom radu predstavljen je prijedlog terenske nastave u gradu Puli. Terenska nastava namijenjena je svim učenicima srednjih škola, a naglasak je na gradivu o umjetnosti antičkog Rima. Sastoji se od uvodnog predavanja tijekom kojeg učenici dobivaju osnovne podatke o programu te se upoznaju sa svojim obvezama za vrijeme trajanja terenske nastave. Učenici provode četiri dana u gradu Puli proučavajući najznačajnije antičke spomenike. Tijekom posjeta i po povratku s terenske nastave i a, učenici izlažu rezultate svog istraživanja. Učenike se potiče na istraživački rad, razmišljanje i analizu. Koristeći različite metodičke vježbe te radom u skupinama pokušavaju doći do najboljeg rješenja.

Gljive čine zasebno carstvo živog svijeta. One potrebne organske tvari za život i rast uzimaju iz prirode pa ih zbog toga dijelimo na saprotrofe, simbionte i parazite. Tijelo gljive građeno je od gusto isprepletenih hifa i naziva se micelij. Na nekim mjestima iz micelija izrastaju plodišta gljiva. Gljive koje najčešće uočavamo u prirodi razmnožavaju se sporama. Gljive imaju važnu ulogu u svakodnevnoj prehrani, ali i u liječenju različitih bolesti. Ipak, zaštita prirode u prošlosti nije obuhvaćala gljive. Tek posljednjih se desetljeća situacija polagano mijenja. S ciljem zaštite gljiva i njihovih staništa u Republici Hrvatskoj osnovani su Hrvatsko mikološko društvo, Hrvatski mikološko-gljivarski savez i Muzej liofiliziranih gljiva u Zagrebu. Učenici uče o gljivama u četvrtom razredu osnovne škole. U udžbenicima Prirode i društva za četvrti razred osnovne škole pozornost je usmjerena na nestručno ubiranje gljiva te upozorenje kako gljive smiju brati samo ljudi koji ih izvrsno poznaju. Na temelju provedene analize možemo zaključiti kako su sadržaji o gljivama slabo zastupljeni u udžbenicima Prirode i društva. U današnje vrijeme učenici previše vremena provode u zatvorenom prostoru. Stoga, potrebno je provoditi terensku nastavu. Planinarski dom u okolici grada Zagreba izvrsno je mjesto za provođenje terenske nastave Čudesan svijet gljiva. Učenici na terenskoj nastavi istražuju svijet oko sebe te razvijaju zanimanje za gljive i zaštitu njihovih staništa. Fungi make a separate empire of the living world. They take the necessary organic substances to live and grow from nature, so we divide them into saprotrophs, symbionts and parasites. The body of the fungi is built of densely intertwined hyphae and is called a mycelium. In some places from mycelium grow the prolific fungi. The fungi that we often perceive in nature are propagate by spores. Fungi play an important role in the daily diet, but also in the treatment of various diseases. However, nature conservation has not covered fungi in the past. In last decades, the situation has been slowly changing. In order to protect the fungi and their habitats in the Republic of Croatia were founded the Croatian Mycological Society, the Croatian Mycological-Mushroomeering Association and the Museum of lyophilized mushrooms in Zagreb. Students learn about fungi in the fourth grade of elementary school. In textbooks of Science for the fourth grade of elementary school attention is focused on unprofessional fungi harvesting and a warning that fungi can only be picked by people who know them perfectly. Based on analysis, we can conclude that the contents of the fungi are poorly represented in textbooks of Science. In these days students spend too much time indoors. Therefore, it is necessary to conduct a field teaching. Hiking lodge in the vicinity of Zagreb is an excellent place to conduct a field teaching A wonderful world of fungi. Students in field teaching explore the world around them and they develop an interest in fungi and protect their habitats.

Terenska nastava predstavlja izuzetno značajnu metodu rada u ostvarivanju nastavnih zadaća. Prednosti ovakve nastave naročito dolaze do izražaja u nastavnom predmetu Priroda i društvo koji se poučava u nižim razredima osnovne škole. Cilj ovog rada je istražiti mogućnosti ostvarivanja terenske nastave u Sisačko- moslavačkoj županiji. U tu su svrhu istraženi potencijali gradova i općina Sisačko-moslavačke županije te se predlažu lokaliteti koji su pogodni za realizaciju nastavih sadržaja Prirode i društva. Pri izradi rada korištena je relevantna stručna i znanstvena literatura te internetski izvori. Dio podataka pribavljen je terenskim istraživanjem od ovlaštenih osoba nekoliko turističkih agencija smještenih u Sisačko- moslavačkoj županiji koje su dobrovoljno pristale biti dio ovog istraživanja. Na taj je način dobiven uvid u programe turističkih agencija namijenjenih učenicima u nižim razredima osnovne škole. Rezultati istraživanja predstavljeni su na razini gradova i općina. Analiza ponuda turističkih agencija ukazala je da se terenska nastava koja se nudi školama ostvaruje uglavnom na prostoru grada Siska u kombinaciji s još jednim gradom ili naseljem županije. U Sisku učenici najčešće posjećuju utvrdu Stari grad, Veliki i Mali Kaptol, katedralu Uzvišenja Svetoga Križa, Stari most, Siscia in situ te autobusni i željeznički kolodvor. U ostatku Sisačko-moslavačke županije učenici najčešće posjećuju Strossmayerovo šetalište i tvornicu „Gavrilović“ u Petrinji, Korablju Tišinić, Hrastovačku goru te Lonjsko polje. Dio ovog rada je i primjer (prijedlog) pisane priprave za izvođenje terenske nastave u Sisačko-moslavačkoj županiji

Prikupljanjem izvora iz područja antropologije, povijesti i regionalne geografije te proučavanjem propisanog dokumenta „Nastavnoga plana i programa za osnovnu školu” zapisan je kratak prijedlog provedbe terenske nastave za učenike nižih razreda osnovne škole u Općini Erdut. Ideja samoga rada jest prikazati potencijal Općine Erdut za provođenje terenske nastave s učenicima razredne nastave analiziranjem zavičajne povijesti ovoga kraja. Čitateljima se na početku samoga rada daje teorijska podloga o nastavnome predmetu priroda i društvo, zatim se objašnjavaju geografske karakteristike kraja, dok se kasnije ispreplitanjem antropoloških i povijesnih izvora objašnjava povijest općine. By collecting sources from different fileds such as antroplogy, history and regional geography and by studying prescripted document National Curriculum, short suggestion is given for organizing a field education for elementary school students in Erdut county. The main idea of this work is to show a potential which Erdut county has for organizing a filed education for elementary school children by analizying regional history of this county. At the very beginning of this work to the readers a theoretical base is given of Nature science subject. Later on, a geographical characteristics of this county are being explained. Regional history of Erdut county is explained by interweaving sources from antroplogy and history.

Baština je važan element identiteta na različitim prostornim razinama i stoga važan koncept integriran u predmetni kurikulum geografije. Unatoč važnosti, baština i tradicija nedovoljno su zastupljene u visokom i osnovnoškolskom obrazovanju. Cilj ovog rada bio je istražiti i ispitati poznavanje i razumijevanje pojma i koncepta baštine na uzorku studentske populacije anketnim ispitivanjem. Osim istraživanja, ovaj rad obuhvaća analizu literature i svjetski važnih dokumenata, kao i hrvatskih zakona i pravilnika te školskih kurikuluma. S obzirom na rezultate istraživanja i analizu literature, rad daje i prijedlog četverodnevne terenske nastave za osmi razred u Sjevernu Dalmaciju. Rezultati diplomskog rada mogu poslužiti za unaprjeđenje nastavne prakse, razumijevanje koncepta baštine te približavanje baštine i tradicije nastavnicima i učenicima kroz terensku nastavu. Heritage is an important identity element on different spatial levels and therefore an important concept integrated in geography curriculum. Despite its importance, heritage and tradition are not sufficiently represented in higher and primary education. Goal of this thesis was to research knowledge and understanding of term and concept of heritage among student population by survey research. Apart from the research, this thesis includes analysis of literature and globally important documents, as well as Croatian laws and school curriculums. Considering research results and literature analysis, this thesis gives a suggestion of a four-day fieldwork for eight grade students to Northern Dalmatia. Results of this thesis can be used for improving teaching practice, understanding the heritage concept, and bringing closer heritage and tradition to teachers and students through fieldwork.

U 2017. godini obilježena je stota godišnjica rođenja arhitekta Nevena Šegvića, a kao studentski prilog toj obljetnici izrađena je i objavljena publikacija “Šegvićev Mediteran – studentski putopis”, u izdanju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Publikacija “Šegvićev Mediteran – studentski putopis” nastala je na temelju terenskog obilaska mediteranskog opusa profesora Šegvića, održanog u kontekstu šireg itinerara obavezne terenske nastave 1. godine Diplomskog studija Arhitekture i urbanizma, kolegija “Hrvatski prostor i arhitektura – Dalmacija”, kojim su obuhvaćena sva najrelevantnija povijesna i suvremena arhitektonska i urbanistička ostvarenja na zemljopisnom potezu od Zadra do Dubrovnika. Poseban predmet interesa bio je način na koji će nove generacije budućih arhitekata, na licu mjesta i s određenim vremenskim odmakom, prihvatiti i valorizirati realizacije hrvatske moderne arhitekture. Knjižica je stoga koncipirana dijelom kao faktografski informativan zapis o mediteranskom opusu profesora Šegvića, s pripadajućim kartama, nacrtima i kratkim tekstovima, a dijelom kao subjektivan osvrt studenata na taj opus, dokumentiran kroz fotografije, spontane komentare i skice s terena. Zaključak je dvojak: iskazana je posveta terenskoj nastavi općenito, kao pedagoškoj metodi koja se u arhitektonskoj edukaciji uvijek iznova pokazuje iznimno učinkovitom, te je prepoznata potreba otvaranja stručnog i javnog dijaloga o ostvarenjima hrvatske moderne arhitekture – u svrhu evaluacije njihovih kvaliteta, osvješćivanja njihovog značaja, i poticanju njihove zaštite.

Nacionalni kvalifikacijski okvir instrument je prepoznavanja razina stečenih kvalifikacija na temelju mjerljivih ishoda učenja i standarda osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju. Ovakav pristup potaknuo je niz operativnih programa, projekata i aktivnosti s ciljem modernizacije i usklađivanja studijskih programa s potrebama tržišta rada. Studijski programi obuhvaćaju niz aktivnosti kojima se usvaja obrazovni program među kojima je i terenska nastava kao oblik nastave u kojem studenti samostalno ili uz pomoć nastavnika i vanjskih suradnika rješavaju inženjerske probleme na terenu u skladu s izvedbenim planom nastave. Terenska nastava je važan i obavezan dio studija građevinarstva na Građevinskom fakultetu Osijeku, podjednako na sveučilišnom i na stručnom studiju. Kvalitetna provedba terenske nastave zahtijeva uključivanje većeg broja sudionika - stručnjaka koji su, pored predmetnih nastavnika, ključni za realizaciju planiranog nastavnog sadržaja. Kvaliteta terenske nastave u velikoj se mjeri oslanja na odnos studenata i „terenskog nastavnika“ - njegovoj profesionalnosti i sposobnosti da tijekom terenske nastave kreira atmosferu učenja, otvorenosti pitanjima i podrške studentima. Terenska nastava osnažuje proces poučavanja stvaranjem jasne slike o budućem poslu usvajanjem znanja i vještina u direktnom kontaktu sa strukom. Stoga je provedba ovog oblika nastave u značajnoj mjeri podržana strategijama i aktima Fakulteta.

Zahvaljujući razvoju konzervatorsko-restauratorske struke kroz visokoobrazovni sustav društvo postaje svjesnije i osjetljivije oko očuvanja vrijednih povijesnih artefakata. Istovremeno smo svjedoci i ogromne količine građe koja je u većini ustanova pohranjena u neadekvatnim prostornim i mikroklimatskim uvjetima te čeka svoj red na pripadajuću joj zaštitu. Na Sveučilištu u Dubrovniku, 2005. godine otvara se Odjel za umjetnost i restauraciju sa specijalistički usmjerenjima konzervacije i restauracije drva, metala, keramike, tekstila i papira. Na kolegijima konzervacije i restauracije papira dio studijskog programa izdvojen je za terensku nastavu s ciljem provođenja konzervatorskih i restauratorskih intervencija na pisanoj baštini. Zaštita gradiva In situ važan je korak u razvijanju programa očuvanja te zauzima ključno mjesto u razvoju dodatnih politika upravljanja, procedura i modela u sustavu zaštite. Osim toga, na taj se način spašavaju velike količine knjiga i arhivskog gradiva koje iz inih ekonomskih ili administrativnih razloga nikada ne bi došlo na restauratorski tretman ili bilo koji drugi oblik zaštite. Jedan od ključnih razloga zašto je terensku nastavu važno provoditi je činjenica da i djelatnici koji su direktno ili indirektno vezani za informacijske predmete koje čuvaju baštinske ustanove mogu vidjeti i savladati osnovne postupke za održavanje, sprečavanje i usporavanje procesa degradacije pisane baštine.

Zainteresiranost učenika za prirodne znanosti i pohađanje prirodoznanstvenih fakulteta sve je manja. Učenici nastavu smatraju suhoparnom i dosadnom. Nisu upoznati sa stvarnom slikom suvremene znanosti što vodi ka odbacivanju znanosti kao nešto što im ne treba u životu.U ovom radu pokazano je kako terenska nastava u sklopu istraživački usmjerene nastave može pomoći probuditi interes kod učenika. Konkretno se istražuje kako pomoću veze Keplerovih zakona s Newtonovim općim zakonom gravitacije izračunati masu planeta u Sunčevom sustavu. Posebno je zanimljivo što se terenska nastava odvija u zvjezdarnici, koristi se teleskop visoke razlučivosti što je nešto što učenici rijetko susreću u obrazovanju. Student interest in science and a higher science education is decreasing. The science class is considered boring and uninteresting. Students are left unaware of the realistic image of a modern science which leads to them rejecting science as something they do not need in life. This thesis explores how out-of-classroom teaching as a part of inquiry-based learning helps to provoke interest in science. Specifically, we explore how to use Kepler's Laws of motion combined with Newton's general theory of gravity to calculate the mass of a planet in the Solar system. What is especially interesting for students is that they will come in contact with an observatory equipped with a high-resolution telescope, something that they rarely encounter in their education.

Obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj još uvijek je koncipiran na učenju u učionici. Promjenom kurikuluma, teži se tome da se sustav unaprijedi izlaskom iz učionice i da se učenicima omogući obrazovanje koje će moći primijeniti u svakodnevnom životu. Nastavnicima će biti dana veća autonomija te će samim time biti kreativniji u radu koji podrazumijeva i organiziranje posjeta institucijama u okviru terenske nastave. Posjet znanstvenom laboratoriju, mjestu gdje znanstvenici istražuju, može biti izuzetno je vrijedan dio suvremenog znanstvenog (STEM) obrazovanja učenika. Na konkretnom primjeru dva vrhunska istraživačka laboratorija u Zagrebu pokazano je što djeca mogu naučiti i koji su elementi i metode dostupni u izvedbi ovakvog oblika nastave. The education system in the Republic of Croatia is still conceived for learning in the classroom. By changing the curriculum, the aim is to improve the system by going out of the classroom and enabling the students to apply the education they will be able to apply in their daily lives. Teachers will be given greater autonomy and will be more creative in the work that implies organizing visits to institutions within field teaching. Visit to a scientific laboratory, a place where scientists explore, can be an extremely valuable part of the contemporary scientific (STEM) education of students. In a concrete example of the two top research laboratories in Zagreb we have shown what children can learn and which elements and methods are available in the performance of this type of teaching.

Za potrebe izložbe Likovna baština grofova Pejačević trebalo je pripremiti sliku Obitelj Pejačević u perivoju virovitičkog dvorca, autora Friedricha Johanna Gottlieba Liedera. Konzervatorsko-restauratorske radove na slici izvodili su studenti Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, od 2010. do 2012. godine. Cilj programa bio je prikazati sve specifičnosti u radu vezane uz zaštitu građe muzejsko-galerijskih ustanova u Hrvatskoj. Budući da je posebnost te štafelajne slike upravo njezina veličina, svi su zahvati izvedeni u sklopu terenske nastave koja je za studente izuzetno vrijedno iskustvo. Na taj način oni izravno sudjeluju u konzervatorsko-restauratorskim radovima na umjetnini te u neposrednom kontaktu s prirodnom i kulturnom okolinom objekta stječu teorijska i praktična znanja i vještine., The painting of The Pejačević Family in the Park of the Virovitica Mansion by Friedrich Johann Gottlieb Lieder needed to be prepared for the exhibition The Art Heritage of the Pejačević Family. Conservation work on the painting was performed by students of the Department for Art Conservation and Restoration of the Academy of Fine Arts, University of Zagreb, from 2010 to 2012, as part of their field study. Since this easel painting stands out with its large size, all treatments were performed as part of a field study, which constitutes a very valuable experience to the students. It was a way for them to directly engage in the conservation of the piece, and while in close contact with natural and cultural surroundings of the mansion, to acquire theoretical knowledge and practical skills. Based on the results of the 2009 preliminary investigations carried out by the head and mentor of the field study, Tamara Ukrainčik, a plan and programme of work was devised so that the students would be able to carry it out, as it was their first encounter with a painting of such characteristics and, to them, an unusually large format. Students took part in the programme throughout the period of three years, ten workdays per year, which is the longest period they are allowed absence from the Academy, due to other curricular requirements. The conservation work was completed in 2013, just prior to finalizing the preparations for the exhibition. Eighteen senior years’ students, specializing in painting, worked on the piece. The aim of the programme was to demonstrate all features of work associated with the protection of artefacts stored in museums and galleries in Croatia. The anticipated outcome of the programme was to establish a good relation of present-day students, and future conservators, towards the objects/artworks kept by the museums and galleries.

Cilj je ovog diplomskog rada ukazati na potrebu sustavnog provođenja terenskog istraživačkog rada u redovitoj nastavi te istovremeno istaknuti mogućnosti provođenja integrirane nastave geografije i povijesti. U radu je kreirano osam prijedloga terenskog istraživačkog rada i integrirane nastave geografije i povijesti za svaki razred osnovne i srednje škole u Ličko-senjskoj županiji. Svaki od prijedloga primjenjiv je i za škole iz ostalih županija Republike Hrvatske. U navedenim prijedlozima ponuđen je način realizacije prema sljedećim sastavnicama: ciljevi terenske nastave, odgojno-obrazovni ishodi, nastavna sredstva, metode i oblici rada, plan terenske nastave, aktivnosti učitelja, aktivnosti učenika, vrednovanje ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te samovrednovanje. Također, u radu će se analizirati i kompetencije učitelja geografije i povijesti nužne i važne za uspješnu organizaciju i provedbu terenskog istraživačkog rada i integrirane nastave. The aim of this Master's Thesis is to point out the need for systematic implementation of research fieldwork in regular teaching and at the same time point out the possibilities of implementing integrated teaching of Geography and History. Inside the Thesis are created eight proposals of research fieldwork and integrated teaching Geography and History for each class in primary and high schools in Lika-Senj County. Each of the proposals is applicable for schools from other counties in Croatia. The realization is based on the following elements: aims of the fieldwork, educational outcomes, teaching materials, teaching methods and forms of work, plan of fieldwork, teachers' activities, students' activities, evaluation of achievement of educational outcomes and self-evaluation. Also, this paper will analyse which competences of Geography and History teachers are necessary and important for successful organization and implementation of research fieldwork and integrated teaching.

Implementacija ICT-a u obrazovanju današnjih generacija, tzv. digitalnih urođenika, je ključan faktor u procesu njihovog osposobljavanja za samostalan život i učenje u suvremenom dobu. Nažalost, svjedoci smo loše tehnološke opremljenosti hrvatskih škola zbog čega primjena ICT-a u nastavi nije česta pojava. Stoga je cilj ovog rada bio istražiti mogućnosti primjene besplatnih mobilnih aplikacija dostupnih na Google play digitalnom servisu, istražiti primjenu aplikacije PlantNet Plant Identification na terenskoj nastavi iz prirode u 6. razredu osnovne škole te u okviru nastavne cjeline Primorske vazdazelene šume te istražiti utjecaj korištenja pametnih telefona u nastavi na angažman i motivaciju učenika. Pretraživanjem Google Play digitalnog servisa pronađeno je 6 mobilnih aplikacija za koje se smatra da su prikladne za rad s učenicima u osnovnoj školi u nastavi prirode i biologije. Jedna od aplikacija, PlantNet Plant Identification, testirana je u radu s učenicima na terenskoj nastavi iz prirode. U istraživanju je sudjelovao 51 učenik 6 razreda. Pokazalo se kako učenici sjajno prihvaćaju i jako se dobro snalaze u m-učenju., The implementation of ICT in education of today's generations, the so-called digital natives is the key asset in the process of training students for an independent life and learning nowadays. Unfortunately, we are witnesses of ill-equipped Croatian schools and therefore the use of ICT in teaching is not quite common. For this reason the aim of this paper was to examine the possibility of using free mobile applications that are available on Google play digital service, to examine the use of the application PlantNet Plant Identification in field work teaching Biology in 6th grade in Primary schools within the training unit of evergreen forest of Primorje and to examine the influence of smart phones in teaching on the students' employment and motivation. While searching the Google Play digital service, six mobile applications can be found which are considered to be appropriate for working with students in Primary school in Science and Biology. One of these applications, PlantNet Plant Identification, was tested in the work with students in field work in Science. 51 students took part in this research. It appeared that students accepted and coped with m-learning very well.

The importance of outdoor activities and fieldwork in biology teaching is well known and presented in the faculty curriculum for biology teachers. The value of first-hand experience of the natural environment through the outdoor learning, for both biology teachers and their students, is evident in a wide range of published studies. Observation of the environment and its changes, as well as practical research during the fieldwork, are also crucial for the students of Primary school teachers studies (Faculty of Education) to understand the nature and to be aware of the human impacts on the world. The education of primary school teachers for the outdoor teaching and the fieldwork is very important in today’s society, when children are more focused on indoor activities, mostly due to the technology development (television, video games, and the internet). Our previous research showed that students, and teachers of Primary school education studies have poor knowledge of common plants and animals, even from their close surroundings. There is no comprehensive information about the extent of the fieldwork teaching in biology, as a part of the curriculum for primary school teachers on Faculties of Education in Croatia. We are presenting comparison of existing plans and programs for primary school teachers in Croatia as a starting point for a much complex research on this very important educational issue in the school teacher’s education. We also present some of our experiences in the organization of the outdoor teaching and fieldwork in biology, for students of Primary school teacher study program, as part of the curriculum of the Faculty of Education of the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek., Važnost izvanučioničke i terenske nastave u biologiji dobro je poznata i nalazi se u programu studija za nastavnike biologije. Vrijednosti iskustvenog učenja u neposrednoj prirodi kako za učenike tako i za nastavnike prikazana je u brojnim dosadašnjim istraživanjima. Promatranja okoliša i promjena u prirodi, kao i praktična istraživanja tijekom terenskog rada, ključni su i za studente učiteljskog studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti kako bi bilje razumijevali prirodne pojave i postali svjesni utjecaja čovjeka na prirodu. Obrazovanje učitelja osnovnih škola za izvanučioničku nastavu vrlo je važno u današnjem društvu kada su djeca više usmjerena na aktivnosti u zatvorenom prostoru, uglavnom zbog razvoja tehnologije (televizije, video igara i interneta). Naša dosadašnja istraživanja pokazala su da učenici i učitelji u osnovnim školama imaju skromno znanje o čestim biljnim i životinjskim vrstama, pa čak i onima iz vlastitog okruženja. Nema opsežnijih istraživanja o načinu provođenja i opsegu izvođenja terenskog rada u nastavi prirodoslovlja na studijima za obrazovanje učitelja razredne nastave u Hrvatskoj. U ovom radu smo usporedili postojeće planove i programe studija za učitelje osnovnih škola u Hrvatskoj, i predstavili plan za kompleksnije istraživanje ove važne teme u obrazovanju učitelja. Prikazali smo i neka vlastita iskustva u organiziranju terenske nastave iz prirodoslovlja za studente učiteljskog studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku., Die Bedeutung des Unterrichts außerhalb des Klassenzimmers und in der Natur im Biologieunterricht ist gut bekannt und im Studienprogramm für Biologielehrer fest verankert. Vorteile der unmittelbaren individuellen Lernerfahrung in der Natur, sowohl für Schüler als auch für Lehrer, sind in den zahlreichen bisherigen Untersuchungen dargestellt worden. Die Beobachtungen der Umwelt und der Veränderungen in der Natur sowie praktische Untersuchungen während des Unterrichts in der Natur sind auch für Lehramtstudenten der Fakultät für Bildungswissenschaften von grundlegender Bedeutung, damit sie die Naturerscheinungen besser zu verstehen lernen und sich der menschlichen Einwirkung auf die Natur bewußt werden. Die Ausbildung der Grundschullehrer für den Unterricht außerhalb des Klassenzimmers ist in der heutigen Gesellschaft besonders wichtig, wenn die Kinder vorwiegend auf Aktivitäten im geschlossenen Raum konzentriert sind, hauptsächlich wegen der Technologieentwicklung (Fernsehen, Videospiele, Internet). Unsere bisherigen Untersuchungen haben gezeigt, dass sowohl Schüler als auch Lehrer in der Grundschule über ganz bescheidene Kenntnisse über alltägliche Pflanzen- und Tierarten verfügen, sogar über diejenigen in der eigenen unmittelbaren Umgebung. Über die Art der Durchführung und über den Umfang des Unterrichts in der Natur im Naturkundeunterricht im Studium für die Ausbildung der Lehrer der Primarstufe gibt es keine umfangreichere Untersuchung. In dieser Arbeit haben wir die bestehenden Studienpläne und Studienprogramme für Grundschullehrer in Kroatien verglichen und einen Plan für eine komplexere Untersuchung dieses für die Lehrerausbildung wichtigen Themas vorgestellt. Wir haben auch eigene Erfahrungen bei der Organisation des Unterrichts in der Natur im naturkundlichen Unterricht für die Lehramtstudenten der Fakultät für Bildungswissenschaften an der Universität J. J. Strossmayer in Osijek präsentiert.

Prirodoslovlje kao skup znanosti koje se bave živom i neživom prirodom, njezinim pojavama i zakonitosti neizostavan su dio odgojno-obrazovnog procesa. Prirodoslovni sadržaji u razrednoj se nastavi realiziraju kroz nastavni predmet Priroda i društvo i daju učitelju mogućnost izbora mjesta održavanja nastave, u učionici ili izvan nje. Terenska nastava oblik je izvanučioničke nastave koja se izvodi u neposrednoj stvarnosti kako bi se realizirali oni nastavni sadržaji za koje je potrebno neposredno promatranje. Istraživanje o terenskoj nastavi kao načinu uspješnog učenja prirodoslovnih sadržaja u razrednoj nastavi provedeno je u travnju 2016. godine u dva treća razreda. Cilj istraživanja bio je istražiti koliko uspješno učenici usvajaju prirodoslovne sadržaje u nastavi prirode i društva terenskom nastavom, a koliko tradicionalnom učioničkom nastavom. Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavku da učenici uspješnije usvajaju prirodoslovne nastavne sadržaje terenskom nastavom nego tradicionalnom nastavom u učionici. Natural science as a collection of sciences dealing with animate and inanimate aspects of nature, its phenomena and laws, is an indispensable part of the educational process. Natural contents in primary education are realized through the subject Nature and Society and they give the teacher the opportunity to choose the venue for teaching, in or outside the classroom. Outdoor teaching is a form of outdoor education, which is performed in the immediate reality in order to carry out teaching activities that require direct observation. A research on outdoor teaching as a way of successful learning of natural contents in primary education was conducted in April 2016 in two third grades. The aim of this study was to investigate how successfully students acquire natural contents in nature and science classes through outdoor teaching, as well as through traditional classroom teaching. The results confirmed the hypothesis that students acquire natural contents more successfully through outdoor teaching than through traditional classroom teaching.

Zbog sve većeg interesa za šumarskom pedagogijom, Hrvatske šume d.o.o. pripremile su projekt „Šuma u školi, škola u šumi“ koji je započeo 2013. godine. Suglasnost za provođenje projekta dalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kao i Agencija za odgoj i obrazovanje, a svrha mu je učenicima osnovnoškolske dobi na interdisciplinaran način približiti šumu, život u šumi i važnost gospodarenja šumama, a kroz to i posao šumara te naglasiti njegovu važnost u održavanju stabilnih šumskih ekosustava. Tijekom 2015. godine predavanja i terenska nastava obavljeni su u 9 škola i to za uzrast od 1. do 4. odnosno 5. do 7. razreda. Ukupno je sudjelovalo 23 osnovnoškolska razreda, 271 učenik i 22 učiteljice i nastavnice. Akcija je nastavljena i u proljeće 2016. godine. Kako bi i studenti učiteljskoga studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti bili upoznati s mogućnostima terenskog rada s učenicima osnovnih škola održana je terenska nastava iz prirodoslovlja u svibnju 2016. u rasadniku Šumarije u Baranjskom Petrovom Selu. Studenti su proučili postupke uzgoja euro-američke topole, a pregledali su uzgojna područja različite starosti stabala. Studenti su uočili i raspravljali s upraviteljem i revirnikom o karakteristikama održavanja šuma tvrde i ostale meke bjelogorice. Nakon održane terenske nastave studenti su imali zadatak osmisliti i opisati rad s djecom rane školske dobi u rasadniku.

Aktivno učenje, razvoj istraživačkih vještina te generičkih kompetencija poput organiziranja, planiranja i suradnje, osnovne su odlike terenske nastave. U terenskoj nastavi učenici trebaju biti usmjereni ka učenju primjenom osnovnih znanstvenih metoda od postavljanja hipoteze, primjene metodologije istraživanja, obrade rezultata i izvođenja zaključaka na temelju rezultata. Uloga nastavnika je nadgledati, poticati i usmjeravati učenike na aktivno sudjelovanje u svim etapama učenja u prirodi koja ih okružuje. Obzirom da učenici aktivno sudjeluju u procesu učenja dolazi do većeg pobuđivanja interesa, razvoja istraživačkog mišljenja i logičkog zaključivanja. Također, učenici spoznaju kompleksnost i raznolikost živog svijeta na što ih se puno lakše može usmjeriti kada ih se iz učionice izvede u prirodu i ukaže na važnost promatranja i opažanja jer je to ključ za razumijevanje procesa koji se odvijaju u prirodi. Istraživanje pojedinih skupina organizama znanstvenim metodama najbolje je provoditi izvan učionice u sklopu terenske nastave. U ovom radu je predloženo istraživanje populacije običnog jelenka (Lucanus cervus) na šumskim staništima. Tijekom terenske nastave na primjeru jelenka učenici uče anatomiju i ekologiju vrste te istražuju i raspravljaju o razlozima ugroženost vrste. Učenici tijekom terenske nastave uče metode istraživanja, razvijaju istraživačke vještine i samostalnost što povoljno utječe na razvoj prirodoznanstvene pismenosti. Prikupljene podatke mogu proslijediti znanstvenicima i nadležnim ustanovama za zaštitu prirode i na taj način doprinijeti boljem poznavanju rasprostranjenosti i zaštiti ove vrste. Vrlo je važno što češće provoditi razne oblike izvanučioničke nastave s obzirom da pridonosi boljem razumijevanju prirodoslovnih koncepata, lakšem savladavanju primjene praktičnih metoda poput promatranja, mjerenja ili bilježenja rezultata na temelju kojih izvode zaključke, a integriranjem terenske nastave Prirode ili Biologije s drugim nastavnim predmetima uviđaju važnost interdisciplinarnog pristupa rješavanja proučavane problematike., Active learning along with development of research skills and generic competences such as organizing, planning and cooperation present the main characteristic of field education. During field classes, students are directed towards learning based on scientific approach, including creating hypothesis, learning proper research methodology, gathering and processing data and making conclusions, what allows them to become young researchers. The role of a teacher is to supervise, encourage and instruct students to actively observe and make notes of all the processes in their natural surroundings. Since the students are actively involved in the learning process, they increase their interest in what they need to learn, scientific way of thinking and logical deduction are developing as well. Students also develop the concept of the complexity and diversity of life and this is more easily accomplished when they are out in the nature. Applying scientific research methods to study particular taxonomic groups or species can be done conducting the out of classroom education, as the type of field education. In this paper we propose stag beetle (Lucanus cervus) in forest habitats as a research subject, to study its anatomy, ecology and the reasons of their endangerment. During field classes students become more independent and develop their research skills and scientific opinion. The collected data can be forwarded to scientists and institutions for nature conservation to improve the current information of the population distribution, thus contributing to the protection of this species. It is very important to include and implement project education as much as possible since it enhances students’ capabilities for better understanding concepts in nature, learning practical methods (e.g. observation, measurements, data logging, making conclusions) and by integrating with other class subjects enables them to comprehend importance of interdisciplinary in solving research problems.

U radu je opisan primjer terenske nastave u Varaždinu za učenike osmih razreda osnovne škole, kao primjer cjelodnevne integrirane terenske nastave geografije i povijesti.

Aktivno učenje, razvoj istraživačkih vještina te generičkih kompetencija poput organiziranja, planiranja i suradnje, osnovne su odlike terenske nastave. U terenskoj nastavi učenici trebaju biti usmjereni ka učenju primjenom osnovnih znanstvenih metoda od postavljanja hipoteze, primjene metodologije istraživanja, obrade rezultata i izvođenja zaključaka na temelju rezultata. Uloga nastavnika je nadgledati, poticati i usmjeravati učenike na aktivno sudjelovanje u svim etapama učenja u prirodi koja ih okružuje. Obzirom da učenici aktivno sudjeluju u procesu učenja dolazi do većeg pobuđivanja interesa, razvoja istraživačkog mišljenja i logičkog zaključivanja. Također, učenici spoznaju kompleksnost i raznolikost živog svijeta na što ih se puno lakše može usmjeriti kada ih se iz učionice izvede u prirodu i ukaže na važnost promatranja i opažanja jer je to ključ za razumijevanje procesa koji se odvijaju u prirodi. Istraživanje pojedinih skupina organizama znanstvenim metodama najbolje je provoditi izvan učionice u sklopu terenske nastave. U ovom radu je predloženo istraživanje populacije običnog jelenka (Lucanus cervus) na šumskim staništima. Tijekom terenske nastave na primjeru jelenka učenici uče anatomiju i ekologiju vrste te istražuju i raspravljaju o razlozima ugroženost vrste. Učenici tijekom terenske nastave uče metode istraživanja, razvijaju istraživačke vještine i samostalnost što povoljno utječe na razvoj prirodoznanstvene pismenosti. Prikupljene podatke mogu proslijediti znanstvenicima i nadležnim ustanovama za zaštitu prirode i na taj način doprinijeti boljem poznavanju rasprostranjenosti i zaštiti ove vrste. Vrlo je važno što češće provoditi razne oblike izvanučioničke nastave s obzirom da pridonosi boljem razumijevanju prirodoslovnih koncepata, lakšem savladavanju primjene praktičnih metoda poput promatranja, mjerenja ili bilježenja rezultata na temelju kojih izvode zaključke, a integriranjem terenske nastave Prirode ili Biologije s drugim nastavnim predmetima uviđaju važnost interdisciplinarnog pristupa rješavanja proučavane problematike.

Terenska nastava kao oblik učioničke nastave pedagoški je učinkovita i zanimljiva praksa. Nastavni sadržaji predočeni kao primarni izvor znanja postaju vidljivi i opipljivi, a samim time i zanimljiviji, što uzrokuje njihovo lakše pamćenje. Okoliš Medvednice pruža mnogobrojne mogućnosti za otkrivanje i razumijevanje svijeta u kojem jesmo. Cilj je projekta motivirati i osvijestiti učenike o važnosti očuvanja prirodne baštine. Projekt je zamišljen kao višegodišnji produktivni projekt (započet u svibnju 2014. godine) kroz koji se učenicima ukazuje na promjene u vodenom svijetu nastale djelovanjem prirode i čovjeka. Učenici su nosioci svih aktivnosti u sve tri etape terenske nastave pri čemu je naglasak stavljen na praktičan rad na terenu pomoću kojeg su integrirani nastavni sadržaji prirodoslovnih predmeta – određivanje različitih parametara vode metodama i načinima prilagođenim kognitivnim i psihomotoričkim sposobnostima dane učeničke dobi. Sve se etape izvode metodom grupnog rada polustrukturiranim zadacima koji obuhvaćaju fizikalno-kemijsku analizu vode potoka, odnosno određivanje kloridnih, fosfatnih, nitratnih, nitritnih te amonijevih iona u vodi, tvrdoće, pH i temperature vode, slobodnog i vezanog CO2, brzine protoka te YT-test. Projektna terenska nastava kao složeni oblik praktičnog, misaonog i neposrednog stjecanja znanja potiče kod učenika intelektualnu radoznalost, što utječe na međuvršnjačku (znanstvenu) komunikaciju te stvaranje kvalitetnih odnosa među samim učenicima te između nastavnika i učenika., Field classes as a form of teaching process are an educationally effective and interesting practice. The curricula content presented as a primary knowledge source become visible and tangible, and in turn more interesting, which makes them easily memorable. The natural resources of Medvednica Hill offer a variety of possibilities for discovering and understanding the world we live in. The objective of the project is to motivate students and to make them aware of the importance of conservation of natural heritage. The project started in May of 2014 and it is envisioned as a several-year long productive project through which students discover the changes in the aquatic world that have occurred due to natural and man-caused effects. Students are the main contributors in the activities and the stress is on practical work, i.e. determining various properties and parameters of creek water methods tailored to the students’ age in the cognitive and psychomotor sense. All the work stages are implemented by means of group work on semi-structured tasks comprising a chemical and physical analysis of the creek water. The project field classes, as a complex practical, cognitive and direct knowledge acquisition process, arouse the intellectual curiosity in students, which in turn influences not only the quality of inter-coeval (scientific) communication, but also enhances relationships and camaraderie among the students themselves.

Općina Vrpolje smjestila se geografski na sjeveroistoku Brodsko – posavske županije. Prostor općine ima vrlo povoljan geoprometni položaj što je pokrenulo njezin razvoj. Raskrižje je vrlo važnih željezničkih i cestovnih prometnica. Općina se sastoji od tri naselja: Vrpolje, Čajkovci i Stari Perkovci. Općina je oduvijek imala bogat i raznolik kulturni i društveni život. Osobito važno je naglasiti da se u Vrpolju rodio kipar svjetske slave Ivan Meštrović. Njemu u čast sagrađena je i Spomen galerija u centru Vrpolja te većina udruga i ustanova nosi njegovo ime. Stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom. U empirijskom dijelu ovoga rada provedena je terenska nastava s učenicima 2.razreda Osnovne škole „Ivan Meštrović“ iz Vrpolja koji su obišli: Spomen galeriju Ivana Meštrovića, Hrvatsku čitaonicu u Vrpolju te Ciglanu. Cilj terenske nastave bio je upoznati učenike s kulturnom baštinom i vrijednostima zavičaja, poticati učenike na kulturno ponašanje u kulturnim ustanovama i njihovo čuvanje te izgrađivanje pozitivnog stava kod učenika o terenskoj nastavi. The municipality Vrpolje is located geographical in the northeast oft he Brodsko-posavska country. The area of municipality has very convenient geographic position which triggered its development. It is intersection of very important train and road roads. The municipality contains 3 communities: Vrpolje, Čajkovci and Stari Perkovci. The municipalitiy allways had rich and varied cultural and social life. Particularly important to stress is tahat int he Vrpolje was born the sculptor oft he world fame named Ivan Meštrović. In his honor was built Memorial gallery in the center of Vrpolje and the most associations and institutions bears his name. Population is mostly employed with agriculture. In the empirical part oft his work it has been performed field work with the students of second grade oft he Primary school „Ivan Meštrović“ from Vrpolje who visited: Memorial gallery Ivan Meštrović, Croatian library in Vrpolje and Ciglana. The main goal oft he field work was to introduce students with cultural heritage and values of homeland, encourage students to cultural behavior in cultural institutions and their storage and build a positive attitude among students on field trips.

Cilj ovoga rada jest analiza zastupljenosti terenske nastave kao nastavne metode u nastavi geografije u programskim dokumentima, usporedba sa zastupljenošću terenske nastave u osnovnim i srednjim školama na području splitskog zaobalja te analiza načina izvođenja terenske nastave u istraživanom području. Rad se temelji na analizi programskih dokumenata te analizi podataka prikupljenih anketnim ispitivanjem učitelja i nastavnika geografije o zastupljenosti terenske nastave u osnovnim i srednjim školama istraživanoga područja. Također, metodom neposrednoga promatranja analizirano je izvođenje terenske nastave u istraživanom području. Terenska nastava pruža mogućnost učeniku da u izvornoj stvarnosti uči o prostoru i doživi prostor te ju smatramo ''najgeografskijom'' nastavnom metodom i strategijom. Rezultati istraživanja ukazuju na ograničavajuće faktore i razloge zbog kojih terenska nastava u nastavi geografije u osnovnim i srednjim školama nije odgovarajuće zastupljena s obzirom na njenu važnost. The objective of this master thesis is the analysis of representation of fieldwork in geography teaching as a teaching method in program documents, comparison with representation of fieldwork in elementary and high schools of Split inland and its performance in the research area. The methods used in this master thesis are the analysis of program documents and analysis of data collected by a survey. The survey collected data on the frequency of application of fieldwork in geography teaching in primary and secondary schools of research area. Also, the fieldwork teaching was analyzed by the method of direct observation. The hypothesis on importance of fieldwork implementation as an irreplaceable teaching method in geography, that enables students to learn and experience in reality, was checked. As such, fieldwork in geography teaching is labelled as “the most geographic” method and strategy. Furthermore, the research results point out the main causes and factors that limit greater representation of fieldwork in teaching geography.