Search

U radu je istraženo djelovanje naturalita (spinosad, abamektin), botaničkih (azadiraktin, piretrin) i fizikalnih (dijatomejska zemlja, silikonski polimeri) insekticida na žitnog žiška (Sitophilus granarius (L.)). Njihov učinak uspoređen je sa standardnim insekticidom cipermetrinom. Zrno pšenice i ječma tretirano je svakim insekticidom u tri doze (preporučena doza, dvostruko veća i dvostruko manja od preporučene doze). Kao kontrola korištena je obična voda. Svaka varijanta postavljena je u četiri ponavljanja te je u svaku dodano po 10 jedinki odraslih žižaka. Smrtnost žižaka praćena je svaka 24 sata tijekom pet dana. Učinkovitost insekticida izračunata je prema formuli Schneider-Orelli, a podaci su obrađeni ANOVA-om. Najbolje rezultate na obje kulture već 24 sata od postavljanja pokusa postigli su insekticidi iz grupe naturalita (spinosad i abamektin) te piretrin. Azadiraktin se pokazao vrlo učinkovitim tek nakon pet dana od postavljanja pokusa. Dobri rezultati u suzbijanju žitnog žiška postignuti su i primjenom svih doza dijatomejske zemlje na ječmu. Silikonski polimeri pokazali su izvrsnu učinkovitost u dvostrukoj dozi od preporučene na obje tretirane kulture. Cipermetrin je najveću učinkovitost na obje kulture postigao drugi dan pokusa. Ispitivani ekološki prihvatljivi insekticidi pokazuju veliki potencijal u suzbijanju žitnog žiška na pšenici i ječmu u laboratorijskim uvjetima te bi se njihova učinkovitost trebala ispitati u uvjetima skladišnih prostora. The effect of naturalytes (spinosad, abamectin), botanical (azadirachtin, pyrethrin) and physical (diatomaceous earth, silicone polymers) insecticides on grain weevil (Sitophilus granarius (L.)) was investigated. Their effect was compared with the standard insecticide cypermethrin. Wheat and barley grains were treated with each insecticide in three doses (recommended dose, twice as high and twice as low as the recommended dose). Plain water was used as a control. Each variant was set up in four replicates and 10 adult weevils were added to each. Weevil mortality was monitored every 24 hours for five days. Insecticide efficacy was calculated according to the Schneider-Orelli formula, and data were processed by ANOVA. Insecticides from the group of naturalytes (spinosad and abamectin) and pyrethrin achieved the best results on both wheat and barley within 24 hours from the start of the experiment. Azadiractin proved to be very effective only five days after the trial started. Good results were also achieved by applying all doses of diatomaceous earth to barley. Silicone polymers showed excellent efficacy when applied in double dose on both wheat and barley. Cypermethrin achieved the highest efficacy on the second day of the experiment. The tested environmentally friendly insecticides show great potential in the control of grain weevil on wheat and barley in laboratory conditions, and their effectiveness should be tested in storage conditions.

Storage pests are pests adapted to living indoors, where their entire life cycle occurs on stored agricultural products. Nowadays, insects within storage facilities are the main problem in the storage process. Storage systems such as silos, warehouses, and containers are perfect habitats for insects that feed on stored food because they are protected from weather extremes, have unrestricted access to large food sources, and can live continuously for long periods of time. The objective of this study was to determine the intensity of damage by granary (Sitophilus granarius L.) and maize (Sitophilus zeamais Motsch.) weevils on field maize and popcorn and their biological potential over 20 weeks of the storage process. During the study, physical properties of maize (weight, hectolitre weight, moisture and sample weight) and changes in population density of weevils were measured. The results showed differential susceptibility of maize hybrids to weevil feeding. No differences were found between weevil species in terms of the damage they caused. Popcorn does not favor weevil feeding, resulting in low grain damage and high mortality rates for both weevil species. In contrast to popcorn, field corn favors both weevil feeding and weevil reproductive potential, ultimately decreasing grain mass and qualit and making it unsuitable for human and livestock consumption. More susceptible field maize can be selected for shorter storage time and thus faster delivery to market., Skladišni štetnici prilagođeni su životu u zatvorenom prostoru gdje im se cijeli životni ciklus odvija na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima. U današnje vrijeme štete od kukaca unutar skladišnih objekata glavni su problem u skladišnom procesu. Skladišni sustavi poput silosa, skladišta i kontejnera savršena su staništa za kukce koji se hrane uskladištenom hranom pošto su zaštićeni od vremenskih ekstrema, imaju neograničen pristup velikim izvorima hrane te dug period žive neometano. Cilj ovoga rada bio je utvrditi intenzitet oštećenja koje pričinjavaju žitni (Sitophilus granarius L.) i kukuruzni (Sitophilus zeamais Motsch.) žišci na merkantilnom kukuruzu i kukuruzu kokičaru, kao i njihov biološki potencijal kroz 20 tjedana skladištenja. Tijekom istraživanja mjerena su fizikalna svojstva zrna kukuruza (težina, hektolitarska masa, vlaga i masa uzorka) kao i promjene u brojnosti populacija žižaka. Rezultati su pokazali različitu osjetljivost hibrida kukuruza na ishranu žižaka. Nisu utvrđene razlike između vrsti žižaka obzirom na oštećenja koja pričinjavaju. Kukuruz kokičar zbog svoje strukture zrna ne pogoduje ishrani žižaka, što je rezultiralo malim oštećenjima na zrnu te velikom stopom mortaliteta obje vrste žižaka. Za razliku od kokičara, merkantilni kukuruz pogoduje ishrani i razmnožavanju žižaka što naposljetku dovodi do smanjenja njegove mase i kvalitete zrna te postaje neadekvatan za ishranu ljudi i stoke. Merkantilni hibridi zahtijevaju kraće vrijeme skladištenja i bržu isporuku na tržište.

U radu je naveden način insekticidnog djelovanja nanočestica na skladišne štetnike te su opisani mehanizmi djelovanja nanoformulacija u kukaca (eksterno oštećenje kutikule, biokemijske interakcije, utjecaj na reprodukciju i razvoj te utjecaj na probavni sustav). Navedena su i neka domaća istraživanja nanoformulacija u području zaštite uskladištenih žitarica.

The continuous use of synthetic pesticides to protect food products from various storage pests endangers the health of food consumers. Therefore, in post-harvest management, the use of essential oils is more and more considered as an alternative for controlling many stored grain pests. Essential oils are secondary plant metabolites with a repellent effect on a large number of pests, including storage pests. This thesis aimed to determine the efficiency of essential oils of lemongrass (Cymbopogon flexuosos / Nees ex. Steud. / W. Watson), ceylon citronella (Cymbopogon nardus / L. / Rendle) and palmarose (Cymbopogon martinii / Roxb. Wats) in the control of the red flour beetle (Tribolium castaneum Herbst) larvae. In the laboratory research, essential oils of the mentioned plant species of different concentrations were used. All treatments were done in four replicates, and each treatment was applied to 20 red flour beetle larvae. The behavior of the larvae was monitored in periods of 24, 48, and 72 hours. Larval mortality was calculated based on the number of dead and live larvae in repeats, and treatment efficiency was calculated using the Schneider-Orelli (1947) formula based on mortality. During this study, all applied treatments showed a potential insecticidal effect on red flour beetle. Of all the treatments performed, the highest efficiency of 22.5% was found when applying a 2% solution of citronella essential oil, 72 hours after the treatment of red flour beetle larvae.

Skladišni štetnici nametnici su prilagođeni životu u zatvorenom prostoru gdje im se cijeli životni ciklus odvija na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima i njihovim prerađevinama. U današnje vrijeme zaraza kukcima unutar skladišnih objekata glavni je problem u čuvanju ljudske i životinjske hrane. Skladišni sustavi poput silosa, skladišta, kontejnera savršena su staništa za kukce koji se hrane uskladištenom hranom pošto su zaštićeni od vremenskih ekstrema, imaju neograničen pristup velikim izvorima hrane te dug period žive neometano. Štetnike uskladištenih proizvoda koji se hrane cjelovitim zrnom žitarica i mahunarki nazivamo primarnim štetnicima. Osobito su opasne vrste koje zarazu mogu pričiniti još na polju i potom se unose u skladišta. Cilj ovoga rada bio je utvrditi intenzitet oštećenja koje pričinjavaju žitni (Sitophilus granarius L.) i kukuruzni (Sitophilus zeamais Motsch.) žišci na merkantilnom kukuruzu i kukuruzu kokičaru, kao i njihov biološki potencijal kroz 23 tjedna skladištenja. Tijekom istraživanja mjerila su se fizikalna svojstva zrna kukuruza (težina, hektolitarska masa, vlaga i masa uzorka) kao i promjene u brojnosti žižaka. Rezultati su pokazali različitu osjetljivost hibrida kukuruza na ishranu žižaka. Nisu utvrđene razlike između vrsti žižaka obzirom na oštećenja koja pričinjavaju. Kukuruz kokičar zbog svoje strukture zrna ne pogoduje ishrani žižaka, odnosno pokazuje određenu rezistentnost na žiške što je rezultiralo malim oštećenjima na zrnu te velikom stopom mortaliteta obje vrste žižaka. Za razliku od kokičara, merkantilni kukuruz ima svojstva koja pogoduju ishrani i potencijalu razmnožavanja žižaka što naposljetku dovodi do smanjenja njegove mase i kvalitete te postaje neadekvatan za ishranu ljudi i stoke.

Skladištenje proizvoda krajnji je zahvat u procesu proizvodnje ratarske kulture. Uspjeh dobrog skladištenja očituje se u kvaliteti (fizikalna svojstva zrna) i količini proizvoda nakon skladišnog procesa. Skladišni štetnici svojom ishranom i kontaminacijom mogu uzrokovati velike gubitke. Stoga je bitno pravovremeno otkriti štetnika i zaštiti proizvod. Cilj ovog rada bio je tijekom šest mjeseci (studeni, 2017. – travanj, 2018.) pratiti stanje uskladištenih žitarica te pojavu skladišnih štetnika u skladišnim prostorima pokušališta Šašinovečki Lug. Istraživanje je provedeno na osam vrsta žitarica, te je ukupno analizirano 192 uzorka. Analizirana su fizikalna svojstva (vlaga, hektolitarska masa i težina) zrna žitarica te su provedeni pregledi uzoraka neposredno nakon uzorkovanja te nakon mjesec dana inkubacije. Rezultati fizikalnih svojstava zrna ukazuju na problem vlage u skladišnim objektima, koja dovodi do lošeg stanja zrna te pogoduje razvoju štetnika. Neposredno nakon uzorkovanja ukupno je utvrđeno je 1744 jedinki entomofaune te 2705 jedinki nakon inkubacije. Najbrojnije vrste su: Sitotroga cerealella (Oliv.) (žitni moljac), Oryzaephilus surinamensis (L.) (surinamski brašnar) i Sitophilus granarius (L.) (žitni žižak). S ciljem smanjenja velikog broja prisutnih štetnika te osiguravanja boljih uvjeta skladištenja, potrebno je provesti dezinsekciju skladišnih objekata. Također, nakon prijema robe potrebno je kontinuirano pratiti vlagu i temperaturu proizvoda, te prisutnost štetnika kako bi se na vrijeme moglo reagirati te na taj način izbjeći veći gubici.

Napad kukaca unutar skladišnih objekata glavni je problem u industriji ljudske i životinjske hrane. Infekcije kukcima u skladišnim sustavima mogu dovesti do ekonomskih gubitaka od 9 do 20 %. Prisutnost kukaca i njihovi ostatci u zrnu i drugoj uskladištenoj hrani predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i stoke. Trenutno se štetnike u skladišnim prostorima suzbija kombinacijom različitih mjera, od čišćenja i hlađenja do tretmana uskladištenog materijala s kontaktnim insekticidima ili fumigacijom. Brojnost raspoloživih pesticida za tretiranje zrna i drugih uskladištenih proizvoda smanjuje se, a njihova ekotoksikološka svojstva povećavaju zabrinutost potrošača i društva zbog zaštite okoliša i sigurnosti, naglašavajući potrebu za alternativnim mjerama suzbijanja štetnika. Jedna je od potencijalnih mjera uporaba ozona. Iako mehanizam djelovanja ozona na kukce nije u potpunosti poznat, dišni sustav kukaca ciljano je područje djelovanja. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi učinkovitost ozona u suzbijanju različitih vrsta kukaca. Istraživanje je provedeno na šest različitih vrsta kukaca koji su bili u različitim stadijima razvoja (odrasli: Blatta lateralis, Blaptica dubia, Gryllus campestris; ličinke: Pachnoda sinuata flaviventris, Tenebrio molitor i Zophobas morio). Rezultatima je utvrđeno štetno djelovanje ozona na kukce. Najveća učinkovitost ozoniranja utvrđena je kod kukaca kod kojih su ozonirane odrasle jedinke, a vrlo mala ili nikakva učinkovitost utvrđena je na tretiranim ličinkama. Učinkovitost ozona povećava se s povećanjem trajanja ozoniranja. Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da ozoniranje ima potencijal da postane realan izbor u suzbijanju štetnih organizama u skladišnim sustavima sirovina za ljudsku i životinjsku prehranu ili gotovih proizvoda, samostalno ili kao nadopuna drugim metodama.

Zaraza skladišta štetnim kukcima učestala je pojava te uzrokuje mnogobrojne neželjene posljedice. Svojom ishranom te ekskrementima koje ostavljaju na proizvodima skladišni štetnici smanjuju vrijednost uskladištenog proizvoda. Skladišni štetnici u određenim zemljama dovode do gubitka cjelokupnog uskladištenog proizvoda i do 10 %. Kako bi se na vrijeme uočila zaraza i provele potrebne mjere za saniranje i smanjivane štete, potrebno je pravovremeno provesti metode ustanovljivanja zaraze uskladištenih proizvoda. Cilj ovoga rada bio je provesti pet metoda ustanovljivanja zaraženosti zrna žitarica skladišnim štetnicima, usporediti dobivene rezultate te odrediti koja je od provedenih metoda najučinkovitija i najekonomičnija. Istraživanje je provedeno na 48 uzoraka zrna četiriju vrsta žitarica (jari ječam, kukuruz, pir i pšenica). Provedene i uspoređene metode jesu: vizualni pregled zrna, metoda bojenja kiselim fuksinom, metoda bojenja kalijevim permanganatom, metoda flotacije i kolorimetrijska metoda ustanovljivanja oštećenja na zrnu. Rezultati provedenih metoda dali su uvid u postotak oštećenja pojedinog uzorka. Najveće oštećenje zrna u ovom istraživanju ustanovljeno je u uzorcima pira i jarog ječma. Najbrža i najekonomičnija metoda ustanovljivanja oštećenja na uskladištenom zrnu žitarica bila je metoda flotacije, međutim potrebno je provesti analizu isplivanog zrna da bi se ustanovila priroda oštećenja ili ju nadopuniti nekom od metoda bojenja. Ekonomski najisplativija metoda u ovom istraživanju bila je metoda bojenja kalijevim permanganatom. Svim provedenim metodama ustanovljena su veća oštećenja zrna od onih ustanovljenih vizualnim pregledom. Glavni je zaključak ovoga istraživanja da vizualni pregled uskladištenog zrna nije dostatna metoda za ustanovljivanje zaraze skladišnim štetnicima te treba biti nadopunjena drugim metodama radi pravovremene detekcije zaraze i provedbe zaštite.

Napad kukaca unutar skladišnih objekata glavni je problem u industriji ljudske i životinjske hrane. Infekcije kukcima u skladišnim sustavima mogu dovesti do ekonomskih gubitaka od 9 do 20 %. Prisutnost kukaca i njihovi ostatci u zrnu i drugoj uskladištenoj hrani predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i stoke. Trenutno se štetnike u skladišnim prostorima suzbija kombinacijom različitih mjera, od čišćenja i hlađenja do tretmana uskladištenog materijala s kontaktnim insekticidima ili fumigacijom. Brojnost raspoloživih pesticida za tretiranje zrna i drugih uskladištenih proizvoda smanjuje se, a njihova ekotoksikološka svojstva povećavaju zabrinutost potrošača i društva zbog zaštite okoliša i sigurnosti, naglašavajući potrebu za alternativnim mjerama suzbijanja štetnika. Jedna je od potencijalnih mjera uporaba ozona. Iako mehanizam djelovanja ozona na kukce nije u potpunosti poznat, dišni sustav kukaca ciljano je područje djelovanja. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi učinkovitost ozona u suzbijanju različitih vrsta kukaca. Istraživanje je provedeno na šest različitih vrsta kukaca koji su bili u različitim stadijima razvoja (odrasli: Blatta lateralis, Blaptica dubia, Gryllus campestris ; ličinke: Pachnoda sinuata flaviventris, Tenebrio molitor i Zophobas morio). Rezultatima je utvrđeno štetno djelovanje ozona na kukce. Najveća učinkovitost ozoniranja utvrđena je kod kukaca kod kojih su ozonirane odrasle jedinke, a vrlo mala ili nikakva učinkovitost utvrđena je na tretiranim ličinkama. Učinkovitost ozona povećava se s povećanjem trajanja ozoniranja. Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da ozoniranje ima potencijal da postane realan izbor u suzbijanju štetnih organizama u skladišnim sustavima sirovina za ljudsku i životinjsku prehranu ili gotovih proizvoda, samostalno ili kao nadopuna drugim metodama.

Zaraza kukcima unutar skladišnih objekata glavni je problem u industriji ljudske i životinjske hrane. Infekcije kukcima u skladišnim sustavima mogu dovesti do ekonomskih gubitaka od 9 do 20 %. Prisutnost kukaca i njihovi ostaci u zrnu i drugoj uskladištenoj hrani predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i stoke. Trenutno se štetnike u skladišnim prostorima suzbija kombinacijom različitih metoda, od čišćenja i hlađenja do tretmana uskladištenog materijala s kontaktnim insekticidima ili fumigacijom. Brojnost raspoloživih pesticida za tretiranje zrna i drugih uskladištenih proizvoda iz godine u godinu se smanjuje, a njihova ekotoksikološka svojstva povećavaju zabrinutost potrošača i društva u pogledu zaštite okoliša i sigurnosti, naglašavajući potrebu za alternativnim metodama suzbijanja štetnika. Jedna od potencijalnih metoda je uporaba ozona. Iako mehanizam djelovanja ozona na kukce nije u potpunosti poznat, dišni sustav kukaca ciljano je područje djelovanja. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi učinkovitost ozona u suzbijanju različitih vrsta kukaca. Istraživanje je provedeno u laboratoriju Zavoda za poljoprivrednu zoologiju na sedam različitih vrsta kukaca koji su bili u različitim stadijima razvoja (odrasli: Sitophilus granarius, Blatta lateralis, Blaptica dubia, Gryllus campestris ; ličinke: Pachnoda sinuata flaviventris, Tenebrio molitor i Zophobas morio). Varijante u pokusu bile su različita trajanja izloženosti ozonu. Osim mortaliteta, na žitnom žišku pratio se i utjecaj ozona na pokretljivost i brzinu kukaca. Rezultatima je utvrđeno štetno djelovanje ozona na kukce. Najveća učinkovitost ozoniranja utvrđena je kod kukaca gdje su ozonirane odrasle jedinke, a vrlo mala i nikakva učinkovitost utvrđena je na tretiranim ličinkama. Osim na mortalitet ozoniranje ima negativan utjecaj na pokretljivost i brzinu kukaca. Učinkovitost ozona povećava s povećanjem trajanja ozoniranja. Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da ozoniranje ima potencijal da postane realan izbor u suzbijanju štetnih organizama u skladišnim sustavima sirovina za ljudsku i životinjsku prehranu ili gotovih proizvoda, samo ili kao nadopuna drugim metodama.

Skladištenje ratarskih kultura predstavlja završni cilj u proizvodnji ratarskih kultura. Prilikom skladištenja dolazi do fizioloških procesa, prilikom kojih može doći do značajnih gubitaka uskladištene mase. Gubitci koje ishranom ili kontaminacijom uzrokuju nametnici u skladištima mogu biti izrazito visoki zbog čega je problematika zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda uvijek aktualna. Glavna šteta su mehanička oštećenja zrna koja nemaju sposobnost klijanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi pojavu i brojnost entomofaune na mahunarkama i uljarcama u skladišnim objektima Šašinovečki Lug. Tijekom šest mjeseci (studeni 2017. - travanj 2018.) faunističkim pregledima uskladištenog graška, soje, uljane repice i ogrštice utvrđena je brojnost i vrste štetnih kukaca. Od štetne entomofaune najzastupljeniji su bili kukci iz reda Coleoptera (kornjaši): Sitophilus granarius, Bruchus pisorum, Oryzaephilus surinamensis, Cryptolestes ferrugineus, Gnatocerus cornutus, Tribolium confusum i Tribolium castaneum.

Ljupčac (Levisticum officinale Koch) je višegodišnja aromatična biljka iz porodice Apiaceae. U pokusu je istražen insekticidni i alelopatski potencijal vodenog ekstrakta ljupčaca. Insekticidna učinkovitost ekstrakta ljupčaca testirana je kroz tri koncentracije (2, 6 i 10%) na dvjema vrstama skladišnih kukaca (Rhyzopertha dominica Fab. i Tribolium castaneum Herbst), dvije različite površine (staklo i drvo) i tri ekspozicije (4, 24 i 48 h). Zadovoljavajući mortalitet R. dominica postignut je na staklenoj površini pri svim koncentracijama, dok insekticidni učinak na T. castaneum nije zabilježen. Alelopatski utjecaj ekstrakta ljupčaca u različitim koncentracijama (2, 4, 6, 8 i 10%) istražen je na klijavost i rast klijanaca kelja i sjetvene grbice. Povećanjem koncentracije ekstrakta povećao se i alelopatski učinak te je postignut potpuni inhibitorni učinak svih parametara kod kelja pri koncentraciji od 8% te kod sjetvene grbice pri koncentraciji od 6%.

U sklopu znanstveno istraživačkog projekta (Hrvatska Zaklada za Znanost, IP-11-2013-5570), s ciljem da se smanji uporaba sintetičkih manje sigurnih pesticida, razvijeno je nekoliko različitih formulacija insekticida na bazi dijatomita, silika gela i biljnih ekstrakata. Preliminarnim testovima procijenjena je insekticidna učinkovitost formulacija označenih kao F1P i F3P na žitnom kukuljičaru (Rhyzopertha dominica Fab.) i kestenjastom brašnaru (Tribolium castaneum Herbst). Svaka formulacija je testirana u pet doza, pomiješanih sa 100 g zrna pšenice, te je učinkovitost procijenjena kroz mortalitet odraslih jedinki testiranih vrsta kukaca nakon 7, 14 i 21 dan, kao i kroz brojnost potomstva F1 generacije nakon 63 dana. Svi tretmani su postavljeni u tri repeticije s 25 odraslih jedinki brašnara i kukuljičara, zasebno u svakoj repeticiji. Na žitnom kukuljičaru, bolju insekticidnost je postigla formulacija F3P, sa 100% mortalitetom pri dozi od 250 ppm nakon 14 dana i letalnim dozama LD50 159, 2 ppm te LD90 439, 1 ppm nakon 7 dana. Na kestenjastom brašnaru, obje su formulacije imale slabiji insekticidni učinak, s tim da je formulacija F1P bila djelotvornija, postigavši najveći mortalitet od 73, 3% (650 ppm, nakon 21 dana). F3P je u istraživanim dozama imala vrlo nisku, nezadovoljavajuću efikasnost na odrasle jedinke T. castaneum. Obje formulacije su značajno inhibirale razvoj potomstva i to kod obje vrste tretiranih kukaca. Na kukuljičaru je postotak inhibicije bio u rasponu od 89, 6% do 99, 5% kod F1P, odnosno 99, 9% do 100% kod F3P, a na brašnaru od 71, 6% do 90, 7% kod F1P, odnosno 56, 4% do 85, 3% kod F3P. Prema dobivenim rezultatima, formulacija F1P bi se mogla preporučiti za suzbijanje obje testirane vrste skladišnih štetnika, dok se formulacija F3P može preporučiti samo za suzbijanje žitnog kukuljičara. U nastavku su daljnja testiranja učinkovitosti ovih formulacija i na druge vrste skladišnih štetnika kao i njihov utjecaj na hektolitarsku težinu zrnate robe.

Cilj ovog rada je praćenje stanja uskladištenog merkantilnog kukuruza (vlage, temperature, hektolitarske težine) te prisutnosti štetne entomofaune tijekom siječnja, veljače i ožujka 2015. u tri različita skladišna prostora OPG-a Pažur Anica iz Cerne. Ukupno su analizirana 96 uzoraka iz tri različita skladišta. Prosječna vlaga zrna merkantilnog kukuruza kretala se u rasponu od 12% do 15,1% ovisno o tipu skladišta i sloju uskladištenog kukuruza. Najviše prosječne vrijednosti vlage zrna kukuruza izmjerene su u betonskom silosu, a ovisno o sloju kukuruzne mase najviše vrijednosti vlage zabilježene su pri vrhu i to u sva tri tipa skladišta. Prosječna temperatura zrna merkantilnog kukuruza kretala se u rasponu od 7°C do 18,5°C. Općenito najviše vrijednosti temperature zrna kukuruza zabilježene su na vrhu mase, i to kod sva tri tipa skladišta, a s obzirom na tip skladišta, najviše prosječne vrijednosti izmjerene su u pocinčanom silosu. Analizom na prisutnost štetnika, pronađen je tek sporadičan broj uginulih jedinki vrste S. granarius L. Općenito stanje uskladištenog kukuruza je bilo zadovoljavajuće, s temperaturnim vrijednostima zrna unutar optimalnih skladišnih uvjeta, te blago povišenom vlagom zrna. Potrebno je spuštanje vlage proizvoda prozračivanjem, te nakon toga daljnje redovito praćenje stanja uskladištenog kukuruza na OPG-u Pažur Anica., The aim of this research was monitoring of stored mercantile maize condition (seed moisture, temperature, hectolitre weight) and also number and determination of stored pets during January, February and March 2015 from three different storage types at family farm Pažur Anica from Cerna. There were total 96 samples analyzed from three different storage types. The average grain moisture was in range from 12% to 15.1% depending on the storage type and layer of stored mass. The highest average grain moisture was conducted in concrete silo, and depending on the layer of stored maize, the highest moisture level was on the top and that in all three storage types. The average grain temperature was in the range from 7°C to 18.5°C. In general,the highest grain temperature values were conducted on the top of the stored mass and that at all three storage type, and concerning to storage type, the highest temperature values were recorded in galvanized silo. Analyzing the stored pest presence, only sporadic number of dead units of species Sithopilus granarius L. In general condition of stored corn was satisfied with grain temperature values in optimal stored conditions, and slightly high grain moisture. Further, moisture decreasing is necessary, and after orderly monitoring of stored maize condition at family farm Pažur Anica.

U radu su prikazani rezultati laboratorijskih pokusa na uskladištenoj mekanoj pšenici infestiranoj s dvije vrste skladišnih kukaca: rižin žižak - Sitophilus oryzae L. i kestenjasti brašnar - Tribolium castaneum Herbst., obrađenoj kombinacijama mješavina dijatomejske zemlje (DZ) i piretrina (Diatect V, Diatect II, Bug-B-Gon, Perma-Guard D-20) i DZ bez piretrina (Protect-It, Perma-Guard i DZ iz Hrvatske). Rezultati su pokazali opravdanost mješavina DZ i piretrina, jer su značajno djelotvornije na test kukce u odnosu na DZ bez piretrina. S obzirom na to da Hrvatska ima nalazišta DZ-a i autohtoni buhač, moguće je mješavinom DZ i piretrina razviti ekološko prihvatljiv hrvatski insekticid za domaće potrebe, a, isto tako, i za izvoz u druge zemlje., This study shows results of laboratory experiments on stored soft white wheat infested with two stored pest species: rice weevil - Sitophilus oryzae (L.), and red flour beetle - Tribolium castaneum (Herbst), treated with different mixtures of Diatomaceus earth (DE) and pyrethrins (Diatect V, Diatect II, Bug-B-Gon, Perma-Guard D-20 ), and DE without pyrethrins (Protect-It, Perma-Guard and DE from Croatia). The obtained results confirmed that the mixture of DE and pyrethrin and PBO is useful against test-insects and generated significantly higher effectiveness when compared with the results obtained with DE without pyrethrins. Due to the fact that Croatia has the sources of good DE and indigenous Dalmatian pyrethrum, it is possible to develop and produce safe, natural and ecologically acceptable Croatian insecticide by using mixture of DE and pyrethrins, for domestic market and export.

U ovom radu je obrađena pojava alergijskih bolesti dišnog sustava i kože kod radnika koji poslove obavljaju u prostorima u kojima se skladište poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, predmeti opće uporabe, te muzejski predmeti. Najčešći izvor alergena i najčešći uzrok pojavi alergijskih bolesti u skladišnim prostorima su skladišni štetnici - grinje, insekti i glodavci. U ovom radu dat je pregled štetnika sa poznatim alergogenim djelovanjem u ljudi, epidemiološki podaci o alergijskim bolestima uzrokovanim skladišnim štetnicima u svijetu i u nas, te opis, načini otkrivanja i liječenja tih bolesti.

Narušavanjem povoljnih uvjeta u skladištu, skladišna masa je izložena infestaciji raznim štetnicima, virusima, bakterijama, te postoji opasnost od trajnog narušavanja kvalitete skladištene namirnice, kao i mogućnost nastanka ogromnih ekonomskih šteta. Porastom svijesti o očuvanju okoliša pronalaze se prirodni načini očuvanja skladišnih prostora i robe te se koristi potencijal prirodnog biljnog materijala. Primjena inertnih prašiva i eteričnog ulja biljaka utječe na smanjenje korištenja konvencionalnih preparata. Primjena ovih preparata je sigurna, prvenstveno za ljude, ima produženo djelovanje te ne narušava kvalitetu i vrijednost proizvoda. Rad opisuje laboratorijska testiranja djelotvornosti lavandina (Lavandula x intermedia), u obliku praha cvijeta s listom i praha stabljike, eteričnog ulja te mješavine praha cvijeta i lista s dijatomejskom zemljom u suzbijanju žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica (F.), rižinog žiška Sitophilus oryzae (L.) i kestenjastog brašnara Tribolium castaneum (Herbst) na uskladištenoj pšenici. Rezultati testiranja pokazuju da je maksimalni mortalitet i najbrže djelovanje ostvareno primjenom eteričnog ulja lavandina. Slabiji mortalitet je postignut s mješavinom praha cvijeta s dijatomejskom zemljom, dok je djelovanje samog praha lavandina neznatno utjecalo na mortalitet testiranih vrsta štetnih kukaca. Lavandin(Lavandula x intermedia) pokazuje određeni potencijal čije eterično ulje kao i prah cvijeta u mješavini s dijatomejskom zemljom može poslužiti za razvoj novih formulacija prirodnih insekticida čija bi se primjena mogla naći u zaštiti uskladištenih proizvoda., Disturbing the conditions in the warehouse, storage mass is exposed to infestation from various pests, viruses, bacteria, and there is a risk of permanent violation of the quality of stored food, as well as the possibility of huge economic losses. With increasing awareness of environmental protection, there are natural ways of preserving storage space and using the potencial of natural plant materials. Using inert powders and essential oils of plants helps reduce the use of conventional preparations. The use of these preparations is safe, especially for people, it provides long - term protection and it doesn't distort the quality and value of product. This paper describes the laboratory testing of the effectiveness of lavender (Lavandula x intermedia), in powder form of a flower with a leaf and stem powder, essential oil and powder mixture of lavender flower and leaf with diatomaceous earth in the suppression of lesser grain borer Rhyzopertha dominica (F.), rice weevil Sitophilus oryzae (L.) and red flour beetle Tribolium castaneum (Herbst) in stored wheat. The test results show that the maximum mortality and fastest action is accomplished with usage of the essential oil of the lavender. Lower mortality was achieved with a mixture of flower powder with diatomaceous earth, while the effect of lavender powder marginally affected on the mortality of the tested species of harmful insects. Lavender (Lavandula x intermedia) showed potential whose essential oil and flower powder mixed with diatomaceous earth can be used to develop new formulations of natural insecticides which would be able to find application in the protection of stored products.

Dijatomejska zemlja (DZ) je vjerojatno najdjelotvornije prirodno prašivo koje se rabi kao insekticid. Djeluje pretežito sorpcijom, a donekle i abrazijom, oštećujući voštani sloj na tijelu kukca koji štiti kukca od gubitka vlage iz tijela. Kroz oštećena mjesta kukci gube vlagu iz tijela te nakon određenog vremena, zbog isušivanja, ugibaju. U radi je prikazan insekticidni učinak dva uzorka hrvatske DZ, OP- 4 i D-01, te američke DZ: Celatom® Mn 51, na dvije vrste skladišnih kukaca: rižinog žižka Sitophilus oryzae (Linnaeus) i žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica (Fabricius). Uzorak DZ D-01 je u svim tretmanima pokazao visoko insekticidno djelovanje i to u istom rangu djelotvornosti kao i standard Mn-51. Nakon 14 dana ekspozicije postignut je 100% - tni mortalitet kod S. oryzae, odnosno 57, 75% kod R. dominica. Uzorak DZ OP-4 je pokazao opravdano djelovanje samo za vrstu S. oryzae (mortalitet od 55, 75% nakon 7 dana, odnosno 97, 25% nakon 14 dana ekspozicije), dok je za vrstu R. dominica doza od 500 ppm nedostatna za učinkovito suzbijanje. U svim tretmanima s DZ senzibilnija vrsta je bila S. oryzae. Kod vrste R. dominica, djelotvornost uzoraka D-01 i Mn-51 je smanjena za 1, 8 puta, odnosno za 2, 4 puta, dok je djelotvornost uzorka OP-4 smanjena za čak 28 puta. Svi testirani uzorci DZ značajno su smanjili broj potomstva kod obje vrste kukaca. Ovim rezultatima pokusa dokazano je da u Hrvatskoj postoje nalazišta DZ s povoljnim insekticidnim svojstvima i da je moguće razviti našu učinkovitu, prirodnu i ekološki prihvatljivu formulaciju dijatomejske zemlje.

Proces skladištenja ratarskih proizvoda predstavlja složen posao u kojem je čovjek glavni faktor, te svojim odlukama utječe na pravilno i uspješno čuvanje proizvoda. U samom procesu uskladištenja proizvoda prethodno treba poduzeti mjere predostrožnosti da uskladištena roba ne bi došla pod utjecaj skladišnih štetnika što dovodi do gubitaka uskladištene mase i njene kvalitete. Ovim istraživanjem praćeno je stanje (vlaga, temperatura i hektolitarska težina) i prisutnost štetnika, pet kultura (pšenica, ječam, kukuruz, soja i suncokret) kroz tri mjeseca u silosima ''Croatiakontrola'' d.o.o. Vukovar. Pregledom uzoraka ustanovljeno je da su analizirane kulture djelomično čuvane u sigurnim skladišnim uvjetima, jedino je temperatura zrna kod svih analiziranih kultura bila povišena. Zamijećena je tek sporadična prisutnost skladišnih štetnika. Obzirom na povišenu temperaturu daje se preporuka za prozračivanjem robe te kontinuirano uzimanje uzoraka robe kako bi se izbjegli eventualni gubici u kvaliteti i kvantiteti uskladištenih kultura

Intenziviranje proizvodnje žitarica i drugih poljoprivrednih kultura nameće potrebu za njihovim kraćim ili duljim čuvanjem (uskladištenjem). Gubitci koje ishranom ili kontaminacijom prouzrokuju nametnici u skladištima mogu biti izrazito visoki zbog čega je problematika zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda uvijek aktualna. Na području BiH poznato je preko 150 vrsta skladišnih štetnika od kojih će u radu detaljnije biti opisane one najvažnije., Intensification of production of grains and other agricultural crops imposes the need for their shorter or longer storage.Losses that parasites cause by ingestion and contamination in warehouses can be extremely high, so the issue of harmonized protection of agricultural products is always current. In the territory of Bosnia and Herzegovina are known more than 150 species of stored product pests of which will be detailed described in the work most important ones.

Posljedice klimatskih promjena sve više se uočavaju kako tijekom vegetacije i uzgoja žitarica i uljarica, tako i tijekom njihova skladištenja. Povišene ljetne temperature zraka i na našem području direktno uvjetuju pomicanje rokova žetve, te porast temperature zrnene mase. S jedne strane, smanjuju su troškovi sušenja i dosušivanja, dok s druge strane, povećava se potreba za ulaganjem u sisteme umjetnog hlađenja zrna. Ovako topla uskladištena zrnena masa lako je podložna intenziviranju negativnih fizioloških procesa, te predstavlja idealan medij za razvoj skladišnih štetnika, što direktno uvjetuje veće troškove u zaštiti uskladištenih proizvoda. Cilj ovog rada je prikazati rezultate faunističkih pregleda uzoraka pšenice, kukuruza, ječma, soje i suncokreta iz skladišnih objekata s područja Slavonije i Baranje na prisutnost štetnika u ovisnosti o klimatskom promjenama. Ukupno je analizirano 234 uzorka pšenice, 167 uzoraka kukuruza, 90 uzoraka ječma, 90 uzoraka soje i 104 uzorka suncokreta. U pšenici dominiraju prašne uši - Liposcelis spp. (37, 92%), a iz reda Coleoptera hrđasti brašnar – Cryptolestes ferrugineus (Steph.) (23, 11%). U ječmu su najzastupljenije prašne uši - Liposcelis spp. (48, 21%) te grinje - Acarina (39, 83%)., a iz reda Coleoptera, rižin žižak - Sitophilus oryzae (L.) (10, 48%). U kukuruzu dominira hrđasti brašnar – C. ferrugineus (Steph.) (25, 8%) te kukuruzni žižak - Sitophilus zeamays (Motsch.) (23, 22%). U soji su determinirani bakrenasti moljac - Plodia interpunctella (Hübn.) (44, 44%) i rižin žižak - S. oryzae (L.) (33, 33%), dok su najzastupljenije vrste u suncokretu kestenjasti brašnar – Tribolium castaneum (Herbst) (29, 51%) te surinamski brašnar – Oryzaephilus surinamensis (L.) (22, 43%). Determinirane vrste skaldišnih štetnika ubrajaju se u najznačajnije gospodarske štetnike uskladištenih poljoprivrednih proizvoda, te predstavljaju glavne uzročnike gubitaka kakvoće i količine uskladištenih žitarica i uljarica. O tome, koliko budemo bili stručni i spremni, te voljni uložiti i investirati u nove načine sigurnijeg skladištenja, ovisit će i uspješnost čuvanja i kvaliteta hrane.

U ovom radu opisano je ispitivanje prisutnosti skladišnih štetnika u uskladištenim uzorcima pšenice iz PC mlina „Belje“ d.d. Beli Manastir tijekom tri analize u svibnju i lipnju 2012. godine. Osim determinacije skladišnih štetnika, određena je temperatura zrna, vlažnost zrna i hektolitarska masa. Sve vrijednosti bile su u okviru optimalnih. U 48 uzoraka pšenice utvđene su sljedeće štetne vrste: Sitophilus granarius L. (žitni žižak)- deset uginulih imaga, Tribolium castaneum Herbst. (kestenjasti brašnar)- tri uginula imaga i Cryptolestes ferrugineus Steph. (hrđasti žitar)- samo jedan uginuli imago. S obzirom da nije utvrđen niti jedan živi štetnik, a dezinsekcija uskladištene pšenice je vršena od 28. studenog-do 22. prosinca 2011. godine i s obzirom da će sva uskladištena pšenica roda 2011.godine ići u daljnju proizvodnju prije uskladištenja pšenice roda 2012. godine kurativne mjere zaštite ne bi bile opravdane.

Skladištenje je složen posao u kojemu čovjek kao glavni faktor utječe svojim odlukama na pravilno i uspješno čuvanje proizvoda. Cilj ovoga rada je praćenje prisutnosti štetnika, praćenje vlage, temperature i hektolitarske mase u uskladištenoj pšenici i kukuruzu tijekom tri mjeseca: veljače, ožujka i travnja u 2012. godini. Mjesečno je uziman jedan uzorak mase 1kg po kulturi. Prilikom analiziranja uzoraka, svaki uzorak od 1kg podijeljen je na 250 grama. Svakom uzorku od 250 grama analizom je određena vlaga, temperatura i hektolitarska masa pomoću uređaja DICKEY JOHN GAC 2100. Nakon čega je vršeno automatsko prosijavanje kroz sita, te su izdvojeni prisutni štetnici, prebrojeni i determinirani do vrste. U uzorcima su izdvojene slijedeće vrste štetnika: Sitophilus granarius (L.) – žitni žižak i Sitophilus oryzae (L.) – rižin žižak. Na temelju sve tri analize uzoraka na prisutnost štetnika može se zaključiti: Brojnost populacija determiniranih vrsta štetnika razlikovala se između provedenih analiza. Da je stanje uskladištenih proizvoda zadovoljavajuće, obzirom da je utvrđen tek manji broj uginulih štetnika. Na temelju izračunatih vrijednosti vlage, temperature i hektolitarske mase, može se zaključiti da je kvaliteta robe zadovoljavajuća, te da je roba čuvana u sigurnim skladišnim uvjetima

Proces skladištenja ratarskih proizvoda predstavlja složen posao u kojem čovjek kao glavni faktor utječe svojim odlukama na pravilno i uspješno čuvanje proizvoda. Nije dovoljno samo uskladištiti proizvode nego prethodno treba poduzeti sve mjere predostrožnosti da uskladištena roba ni u jednom trenutku čuvanja ne bude podložna utjecaju skladišnih štetnika što dovodi do gubitka uskladištene mase. Našim istraživanjem pratili smo stanje i broj štetnika na uskladištenoj pšenici u silosima „Žito“d.o.o. Osijek, „Silos mlin sjemenarstvo“ Đakovo u vremenskom razdoblju od ožujka do svibnja 2012. godine. Pregledom uzoraka nije utvrđena prisutnost skladišnih štetnika. Može se zaključiti kako se u silosima "Silos mlin sjemenarstvo“ Đakovo pristupilo pravovremenoj zaštiti uskladištene mase. Za daljnje sigurno čuvanje pšenice potrebno je konstantno praćenje stanja robe.

Cjeloupni proces skladištenja ratarskih kultura predstavlja složen i zahtjevan posao. Ovim istraživanjem pratili smo stanje i broj štetnika od 03. svibnja do 21. lipnja 2012. godine u silosima PIK Vinkovci d.d. Tijekom nadzora nismo uspjeli utvrditi niti jednog štetnika, što upućuje na veoma kvalitetan nadzor od strane PIK-a Vinkovci d.d. koji dobro provode preventivne mjere suzbijanja kako se ne bi pojavili štetnici i načinili određene gubitke.

Proces uspješnog čuvanja ili skladištenja svih ratarskih proizvoda, pa tako i kukuruza, vrlo je zahtjevan i složen posao. Glavni čimbenik u tom složenom procesu je svakako čovjek koji svojim odlukama utječe na pravilno i uspješno čuvanje ratarskih proizvoda. Prije samog prijema robe, potrebno je u skladištima poduzeti sve preventivne mjere koje razumijevaju pripremanje skladišta, kontrolu robe i pravilno uskladištenje. Kukuruz, kao i sve ostale žitarice i druge kulture koje se skladište, je podložan napadu raznih štetnika i mikroorganizama. Ukoliko se ne skladišti pravilno i ne kontrolira redovno, može doći i do procesa samozagrijavanja i proklijavanja. Istraživanjem smo vršili kontrolu i praćenje skladišnih štetnika kukuruza u „Žito“ d.o.o. Osijek, „Silosi Osijek“ tijekom mjeseca ožujka, travnja i svibnja u 2012. godini. Pronađene su i determinirane sljedeće vrste štetnika: Sitophilus zeamais (Motsch) – kukuruzni žižak, Tribolium castaneum (Herbst) – kestenjasti brašnar, Cryptolestes ferrugineus (Steph) – rđasti brašnar i Psocoptera spp. – prašne uši. Rezultati istraživanja pokazuju na prisutnost skladišnih štetnika, te ukazuju na potrebu stalnog nadzora i kontrole skladištene robe, kako bi se spriječilo širenje štetnika, a roba zadržala dobru kvalitetu.

Proces skladištenja ratarskih proizvoda predstavlja složen posao u kojem čovjek kao glavni faktor utječe svojim odlukama na pravilno i uspješno čuvanje proizvoda. Nije dovoljno samo uskladištiti proizvode nego prethodno treba poduzeti sve mjere predostrožnosti da uskladištena roba niti u jednom trenutku čuvanja ne bude podložna utjecaju skladišnih štetnika što dovodi do gubitka uskladištene mase. Našim istraživanjem pratili smo stanje i broj štetnika na uskladištenom kukuruzu u silosima ''Žito'' d.o.o. Osijek u vremenskom razdoblju od veljače do travnja 2011. godine. Pregledom uzoraka nije utvrđena prisutnost skladišnih štetnika, osim plijesni koja je pronađena analizom drugog uzorka. Može se zaključiti kako se u silosima ''Žito'' d.o.o. Osijek pristupilo pravovremenoj zaštiti uskladištene mase. Za daljnje sigurno čuvanje kukuruza potrebno je konstantno praćenje stanja robe

Ovim analizama pratili smo stanje i brojnost štetnika, te temperaturu, vlagu i hektolitarsku masu zrna u uskladištenoj pšenici, kukuruzu i soji na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu "Petričević" d.o.o. iz Starih mikanovaca. analize su obavljene tijekom tri mjeseca 8veljača, ožujak, travanj) 2011.godine. temperatura, vlaga i hektolitarska masa su se postupno mijenjale tijekom tri mjeseca, bez većih značajnih razlika. Od skladišnih štetnika pronađena su dva uginula imaga vrste Sitophilus granarius L. - žitni žižak i dva uginula imaga i jedna uginula kukuljica vrste Sitophilus oryzae L. - rižin žižak. Obje vrste štetnika pronađene su u pšenici. U soji je pronađen izmet glodavca Mus musculus L. - kućni miš, dok u kukuruzu nije pronađen niti jedan štetnik. Analize su pokazale da je fumigacija pšenice i kukuruza koji se nalazi u silosima usplješno obavljena "Phostoxin" peletama, dok je u skladišnim objektima u kojima se nalazi soja uspješno provedena deratizacija preparatom "Effect rodent" - meki mamac. Analize također ukazuju da je i dalje potreban nadzor uskladištene robe i da pravovremeno treba provoditi odgovarajuću zaštitu kako bi se spriječila infestacija uskladištene robe.

Štetni insekti i grinje predstavljaju konstantnu prijetnju tijekom čuvanja proizvoda u skladišnim i silo objektima. Otkrivanje njihovih populacija u masi proizvoda nije uvijek ni jednostavan zadatak, jer se najčešće radi o vrlo sitnim organizmima čije prisustvo uočimo tek ako se masovno razmnože, a štete na uskladištenim proizvodima su već učinjene. Stoga je nužno znati na vrijeme prepoznati pojavu skladišnih štetnika kako bi se zaustavio njihov razvoj i smanjile moguće štete na uskladištenim proizvodima. Procjenjuje se da štete uzrokovane skladišnim štetnicima na žitaricama iznose od 5-10% u umjerenoj klimi, dok u tropskoj klimi mogu doseći i 20-30%.

Cilj istraživanja je praćenje brojnosti štetnika u uskladištenom zrnu pšenice, kukuruza i ječma tijekom tri mjeseca: rujna , listopada i studenog 2009. godine uskladištenih u silosima «Papuk» d.d.

Za pravilno provođenje i nadzor nad mogućom pojavom štetnih kukaca u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane, te u domaćinstvima, neophodno je obavljati kontinuirani pregled objekata kao i uzorkovanje uskladištene robe svaka dva tjedna. Time se otkriva moguća prisutnost populacije štetnika, što znači da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati kako uzorkovati, čime će uzorkovati, koliko će uzoraka treba uzeti, kako će analizirati uzorke, te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti reprezentativni za cijeli skladišni objekt. Iz pravilno uzetih uzoraka robe može se odrediti vrsta štetnika, gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u objektu, prostorna i vremenska distribucija štetnika, promjene u dužini razvojnog ciklusa štetnih vrsta, brojnost vrsta štetnika, postotak zaraženog uskladištenog proizvoda, te potrebitost provođenja zaštitnih mjera.

Dijatomejska zemlja (DZ) je silicijska sedimentna stijena koju izgrađuju fosilizirani ostatci jednostaničnih biljnih organizama, dijatoma, srodnih algama. Fosilni ostatci (frustule) izgrađeni su gotovo potpuno od amorfnog silicijskog dioksida vrlo male i zanemarujuće otrovnosti za sisavce. U brojnim zemljama amorfni silicijski dioksid je dozvoljen dodatak u ljudskoj i stočnoj hrani. DZ je vjerojatno najdjelotvornije prirodno prašivo koje se već, osim različitih i brojnih upotreba, desetljećima rabi i kao insekticid u zaštiti uskladištene zrnene robe. Uporaba DZ je veoma sigurna, gotovo zanemarujuće opasnosti i osigurava dugotrajnu zaštitu od infestacije insektima, ne mijenja kakvoću finalnih proizvoda žitarica i donekle je usporediva u troškovima zaštite zrnene robe s drugim znatno otrovnijim i opasnijim insekticidima. Svjesni brojnih korisnih uporaba DZ, a posebice u sigurnom i ekološki prihvatljvom suzbijanju brojnih nametnika, za čovjeka i domaće životinje, počeli smo istraživati mogućnosti iskorištavanja poznatih postojećih nalazišta i otkrivanja novih nalazišta DZ u Hrvatskoj. Do sad iz poznatih nalazišta DZ s lokaliteta Markuševec (Medvednica) i lokaliteta Podsusedsko Dolje (Medvednica) sakupili smo dva uzorka DZ i obavili određene analize. Laboratorijskim pokusima utvrdili smo potencijalnu insekticidnu učinkovitost na štetne skladišne insekte rižinog žiška - Sitophilus oryzae (L.), žitnog kukuljičara - Rhyzopertha dominica (F.) i rđastog brašnara - Tribolium castaneum (Herbst). Kao standardni uzorci DZ u istraživanjima za usporedbu aktivnosti testiranih hrvatskih uzoraka korišteni su: SilicoSec, njemačka slatkovodna DZ te dvije DZ iz SAD ; morska DZ Celite 209 i slatkovodna DZ Celatom MN. Sve tri formulacije DZ registrirani su insekticidi i pripadaju u grupu najučinkovitijih DZ u svijetu. Jedan hrvatski uzorak, koji se sastojao od čestica veličine do 45 mikrona, pokazao je samo neznatno manju učinkovitost u usporedni sa standardnim formulacijama DZ. Nakon izloženosti test insekata pšenici zaprašenoj sa 600 mg/kg tijekom 18 dana, sve tri standardne formulacije izazvale su 100% smrtnost insekata, dok je hrvatska DZ izazvala 100%-tnu smrtost rižinog žiška, 99%-tnu smrtnost žitnog kukuljičara i 82%-tnu smrtnost rđastog brašnara. Medutim, učinkovitost hrvatske DZ na potomstvo bila je znato niža u odnosu na učinkovitost standardnih formulacija. Na temelju nekih geoloških pokazatelja i naših vlastitih istraživanja pretpostavljamo da Hrvatska ima i druge potencijalna nalazišta DZ za proizvodnju ekološki prihvatljivih i učinkovitih insekticida. Stoga je potrebno nastaviti daljnja istraživanja s ciljem otkrivanja drugih nalazišta DZ koje su učinkovitije od do sad analiziranih uzoraka. To bi mogao biti novi hrvatski prirodni, ekološki prihvatljiv proizvod za domaće potrebe, a isto tako i za izvoz u druge zemlje.

Dijatomejska zemlja (DZ) je geološki sediment prirodnog praha fosiliziranih ostataka tijela jednostaničnih algi (dijatoma). Ova istraživanja imala su za cilj odrediti potencijalnu insekticidnu učinkovitost hrvatske DZ za suzbijanje skladišnih štetnika, te usporediti njenu učinkovitost s uzorcima DZ iz Grčke i Srbije. Ispitivana su dva uzorka hrvatske DZ: 1.uzorak M-6, 9 s lokaliteta Markuševec (Medvednica) i 2. uzorak PD-2 s lokaliteta Podsusedsko dolje (Medvednica). Uzorci se razlikuju po boji ; M-6, 9 je zelen, a uzorak PD-2 je žute boje. Ovi uzorci do sada nisu primjenjivani kao insekticidi nigdje u svijetu. Kao standardni DZ uzorci u istraživanjima za usporedbu aktivnosti testiranih hrvatskih uzoraka DZ korišteni su: SilicoSec, njemačka riječna DZ registrirana kao insekticid za zrno ; američka morska DZ Celite 209 i Celatom MN 23. SilicoSec, Celite 209 i Celatom MN 23 pripadaju u grupu najučinkovitijih DZ u svijetu. Hrvatski 1. uzorak M-6, 9 veličine ţestica < 45 mikrona, pokazao je vrlo dobru insekticidnu učinkovitost protiv skladišnih štetnika. Glavni zaključak je, da Hrvatska ima potencijalne izvore DZ za vlastitu proizvodnju ekološki prihvatljivih insekticida, stoga je važno otkriti nova nalazišta s boljim izvorima DZ. To bi mogao biti novi hrvatski proizvod.

Ratarski proizvodi tijekom čuvanja podliježu napadu mikroorganizama, insekata, bolesti, a nekada i napada ptica, glodavaca, što ovisi o kvaliteti silosa gdje se ratarski proizvodi uskladišteni. Važnu ulogu pri uskladištenju proizvoda ima i kontrola uskladištene robe. Ako se ne prati i kontrolira uskladištena roba može doći do proklijavanja, samozagrijavanja, napada mikroorganizama i drugo. Cilj ovih istraživanja je bio praćenje broja štetnika u uskladištenoj pšenici (sorte Renan i Divana), ječmu i kukuruzu tijekom tri mjeseca istraživanja u silosima PIK Vinkovci d.d. tijekom ožujka, travnja i svibnja 2009. godine. Štetnu entomofaunu u PC Silos „PIK Vinkovci“ d.d. u razdoblju od 11. ožujka 2009. do 10. svibnja 2009. čine slijedeće vrste skladišnih štetnika: Tribolium castaneum (Herbst) – kestenjasti brašnar, Rhyzopertha dominica (Fab.) – žitni kukuljičar, Chryptolestes ferrugineus (Steph.) – rđasti brašnar i Liposcelis spp. – prašne uši. Ovakova istraživanja i praćenja štetne entomofaune uskladištene robe trebaju se provoditi tijekom cijelog razdoblja skladištenja, kako bi se na vrijeme ukazalo na bilo koji oblik negativnih fizioloških i bioloških promjena u zrnenoj masi i smanjila primjena kemijskih kurativnih mjera zaštite u skladištima.

U radu je opisan način čuvanja i skladištenja merkantilne pšenice, kukuruza i soje u skladišnim objektima RJ SILOS" Jasinje d.d. u 2008. godini s posebnim osvrtom na praćenje infestacije skladišnim štetnicima te provođenja preventivnih i kurativnih mjera zaštite.

Na temelju praćenja štetne entomofaune na sortama uskladištene pšenice « ; ; Sana» ; ; i « ; ; Srpanjka» ; ; , koje je provedeno od 15.10.2007. do 22.01.2008 u silosu PC Mlin "Belje" d.d. ustanovljeno je da prevladavaju sekundarne vrste skladišnih štetnika (C. ferrugineus i T. confusum) s 65, 59%, u odnosu na primarne vrste (R. dominica, S. oryzae i S. zeamais) s ukupnom brojnošću od 20, 86% te ostale vrsta (A. calandrae i Psocoptera sp.) s 9, 55%, što ukazuje da se u uskladištenoj pšenici nalazila veća količina primjesa u obliku loma zrna koja pogoduje njihovom razvoju. Ovakova istraživanja i praćenja štetne entomofaune u uskladištenoj zrnenoj masi, trebala bi se provoditi tijekom cijelog razdoblja skladištenja, kako bi se preventivno i na vrijeme primjetile bilo kakve negativne promjene vezane za kvalitetu robe, te se na taj način smanjila uporaba kurativnih (kemijskih) mjera zaštite.

Posljedice klimatskih promjena sve više se uočavaju kako tijekom vegetacije i uzgoja poljoprivrednih proizvoda, tako i tijekom čuvanja uroda. U ovom radu opisano je kako klimatske promjene utječu na dosadašnje načine čuvanja uskladištenih proizvoda. Istraživanje je provedeno u sklopu „ Belja“ d.d, PC Mlin (koncern „ Agrokor“ ), Beli Manastir. Analizirani su podaci za 2005., 2006. i 2007. tijekom žetve, prijema i skladištenja pšenice. Uspoređivana je količina zaprimljene pšenice, odnos prirodno suhe i dosušivane pšenice, vremensko razdoblje prijema i čišćenja pšenice, dosušivanje pšenice, te temperature zrna pšenice od žetve do poslije fumigacije. Povišene ljetne temperature zraka i na našem području, mogle bi biti posljedica globalnog zatopljenja, što direktno uvjetuje pomicanje rokova žetve, te porast temperature pšeničnog zrna. S jedne strane, smanjuju su troškovi sušenja i dosušivanja, dok s druge strane, povećava se potreba za ulaganjem u sisteme umjetnog hlađenja zrna. Ovako topla uskladištena pšenica lako je podložna intenziviranju negativnih fizioloških procesa u zrnu, te predstavlja idealan medij za razvoj termofilnih skladišnih štetnika, što direktno uvjetuje veće troškove u zaštiti uskladištenih proizvoda, odnosno fumigacije.

U radu je opisano zdravstveno stanje uskladištene merkantilne pšenice, ječma i kukuruza u silosu "Papuk" d.d. Našice tijekom 2008. godine. Pratila se pojava skladišnih štetnika, te način primjenjenih preventivnih i kurativnih mjera zaštite uskladištenih žitarica.

Štete i gubitci koje uzrokuju štetnici na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima jednako su važni kao i gubitci izazvani napadom štetnika za vrijeme vegetacije. Osnovni problemi suzbijanja skladišnih štetnika su vezani za rezidualno djelovanje samih pripravaka i njihovu karencu. Jedan od novijih postupaka pri pripremi formulacija je mikroinkapsuliranje, koje može produžiti djelovanje pripravka. Laboratorijski pokus imao je za cilj usporediti rezidualno djelovanje dvije djelatne tvari (klorpirifos- etil i pirimifos metil) formuliranih kao EC i MC formulacije na vrste Tribolium confusum DuVal i Sitophylus zeamays Motsch. Nakon što su staklene ploče poprskane insekticidima na njih su u 4 navrata postavljani test kukci. Pokus se odvijao u 4 ciklusa, nakon tretiranja, 2 tjedna, 5 tjedana i 9 tjedana nakon tretiranja. U 1. i 3. ciklusu kukci su bili izloženi djelovanju pripravaka 3, u 2. ciklusu 6, a u posljednjem 10 dana. Tijekom svakog ciklusa svaka 24 sata utvrđen je % mortaliteta. Iz dobivenih podataka izračunata je učinkovitost po formuli Schneider Orelli, koja je zatim statistički obrađena analizom varijance. Vrsta T. confusum podjednako reagira na MC i EC formulacije u prva 2 ciklusa (15 dana nakon tretiranja). Za postizanje pune djelotvornosti EC formulacije klorpirifos-etila u 2. ciklusu neophodno je bilo duže izlaganje kukaca. U 3. ciklusu (34 dana nakon tretiranja) jedino mikroinkapsulirana formulacija Empire 20 postiže zadovoljavajući učinak. Djelotvornost svih istraživanih pripravaka u 4. ciklusu (63 dana nakon tretiranja) bila je ispod 70% što se smatra nedovoljnim. Zadovoljavajuća djelotvornost na vrstu S. zeamays u 1. ciklusu postignuta je svim pripravcima osim starom zalihom MC formulacije klorpirifos-etila. U 2. ciklusu učinkovitost svih istraživanih pripravaka je zadovoljavajuća. U 3. ciklusu (34 dana nakon tretiranja) samo su MC formulacije klorpirifos-etila, Empire 20 i Master 25CS, stara zaliha postigle zadovoljavajuću djelotvornost. U 4. ciklusu (63-84 dan nakon tretiranja) samo je EC formulacija pirimifos-metila postigla zadovoljavajuće djelovanje.

Čovjek je kontrolirao ili pokušavao kontrolirati štetočinje (insekte, uzročnike biljnih bolesti, korove, glodavce) još prije više tisuća godina. Međutim, tek je u zadnjih 50 godina postignut veći uspjeh u suzbijanju štetočinja. Ovako znančajan uspjeh, rezultat je primjene sintetičkih pesticida (uključujući insekticide, rodenticide, fungicide, herbicide i dr.) u kontroli štetnika. Već tada, može se reći, s prvim primijenama ovih sredstava, započela je bitka sa rezistentnošću štetočinja.

Štetnu entomofaunu u silosu i mlinu „ Belje“ d.d. u razdoblju od 27. 09. 2006. do 12. 01. 2007. čine slijedeće vrste skladišnih štetnika: R. dominica – 48% ; C. Ferrugineus -43% ; S. granarius – 4% ; T. confusum – 3% i S. oryzae – 2%. v Odnos je skoro izjednačen, premda ipak prevladavaju primarne i ekonomski značajnije vrste kao što su R. dominica, S. oryzae i S. grnarius (ukupni udio 54%) u odnosu na sekundarne vrste kao što su C. ferrugineus i T. confusum (ukupni udio 46%). Ovakova istraživanja i praćenja štetne entomofaune uskladištene robe trebaju se provoditi tijekom cijelog razdoblja skladištenja, kako bi se na vrijeme ukazalo na bilo koji oblik negativnih fizioloških i bioloških promjena u zrnenoj masi i smanjila primjena kemijskih preparata. To ujedno i potvrđije da treba što bilje provoditi preventivne mjere zaštite, kako bi se sačuvao čovjekov okoliš i sigurnost hrane.

Štete uzrokovane skladišnim štetnicima na žitaricama iznose od 5-10% u umjerenoj, te 20-30% u tropskoj klimi.Nužno je znati na vrijeme prepoznati pojavu štetnika kako bi se smanjili mogući gubitci.

Cilj ovog rada je prikaz praćenja brojnosti populacija skladišnih štetnika u uskladištenoj pšenici, kukuruzu i soji u silosima "Papuk"d.d. tijekom tri mjeseca, studenog i prosinca 2004. godine i siječnja 2005. godine.

Višegodišnja istraživanja alternativnih metoda u zaštiti uskladištenih proizvoda protiv skladišnih štetnika imala su za cilj pronaći nove aktivne tvari ekstrahirane iz mediteranskog aromatičnog bilja. Pojedina eterična ulja i njihove komponente pokazala su fumigantnu toksičnost. Plinskom kromatografijom eteričnih ulja lavande, lovora, ružmarina i timijana izdvojeno je devet komponenti: 1, 8- cineol, kamfor, eugenol, linalool, karvakrol, timol, borneol, bornil acetat, linalil acetat. Ovi izolati su testirani u laboratoriju na vrsti Sitophilus granarius. Ovakova istraživanja omogućuju u skoroj budućnosti iznalaženje novih preparata manje opasnih po čovjeka i njegov okoliš.

Štetni kukci, grinje te glodavci predstavljaju konstantnu prijetnju tijekom čuvanja proizvoda u skladišnim i silo objektima. Otkrivanje njihovih populacija u masi proizvoda nije uvijek ni jednostavan zadatak, jer se najčešće radi o vrlo sitnim organizmima (kukci, grinje), čije prisustvo uočimo tek ako se masovno razmnože, a štete na uskladištenim proizvodima su već učinjene. Stoga je nužno znati na vrijeme prepoznati pojavu skladišnih štetnika kako bi se zaustavio njihov razvoj i smanjile moguće štete na uskladištenim proizvodima. Procjenjuje se da štete uzrokovane skladišnim štetnicima na žitaricama iznose od 5-10% u umjerenoj klimi, dok u tropskoj klimi mogu doseći i 20-30%.

Rad prikazuje praćenje brojnosti populacija skladišnih štetnika u mlinu i pekari obiteljskog pekarskog obrta u Bapskoj.

Sustavni nadzor štetnika predstavlja konstantno praćenje pojave štetnika u uskladištenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja čuvanja, kao jedna dobra preventiva u zaštiti uskladištenih proizvoda i hrane.

Monitoring štetnika predstavlja konstantno praćenje pojave štetnika u uskladištenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja čuvanja, odnosno, konstantan nadzor kao jednu dobru preventivu u zaštiti uskladištenih proizvoda. U ovom radu sažeto je opisana mogućnost praktične primjene nadzora skladišnih štetnika na terenu. Potrebito bi bilo da primjena ovih metoda postane dobra praksa skladištenja i u našoj zemlji.

U unutarnjim prostorima u kojima se skladište poljoprivredni i prehrambeni proizvodi prisutni su brojni alergeni koji u osjetljivih osoba mogu izazvati pojavu alergije i alergijskih bolesti. Najčešći izvori alergena skladišnih prostora su skladišni štetnici – grinje iz porodica Glycyphagidae i Acaridae (tzv. skladišne grinje), žohari (Blattellidae), te glodavci i druge životinje (naročito mačka). Izvor alergena mogu biti i dijelovi uskladištenih proizvoda kao što su peludi trava, korova i žitarica, plodovi žitarica, brašno, plijesni koje kontaminiraju skladišni prostor, a vrlo rijetko neki pesticidi (piretroidi i karbamati). U Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu obavlja se mikroskopska identifikacija medicinski značajnih vrsti grinja (Pyroglyphidae, Glycyphagidae, Acaridae) u uzorcima prašina iz različitih unutarnjih prostora. U istim uzorcima određuju se razine glavnih alergena grinja porodice Pyroglyphidae, roda Dermatophagoides (alergeni Der p 1, Der f 1) i žohara vrste Blattella germanica (alergen Bla g 2) imunoenzimatskom metodom. Provedena su i istraživanja učestalosti alergije na grinje, smeđeg žohara i štakora u općoj i radnoj odrasloj populaciji Hrvatske prick kožnim testiranjem i određivanjem specifičnih IgE protutijela. U ovom predavanju biti će prikazani rezultati provedenih istraživanja. Akarološkom analizom kućnih prašina kontinentalnog (Zagreb i okolica) i priobalnog (Zadar i okolica) područja Hrvatske utvrdili smo značajnu prisutnost skladišnih grinja u kućnim prašinama obje regije što ukazuje da ove grinje mogu biti izvor alergena u stanovima i drugim općim unutarnjim prostorima. U kontinentalnoj regiji one čine 15% identificiranih grinja sa najzastupljenijim rodovima Acarus, Lepidoglyphus i Tarsonemus, dok u mediteranskoj regiji čine 20% identificiranih grinja sa najzastupljenijim rodovima Lepidoglyphus, Blomia i Glycyphagus. Ispitivanjem učestalosti alergije na grinje utvrdili smo u općoj odrasloj populaciji kontinentalne regije 6-10% osoba alergičnih na skladišne grinje, a u priobalnoj regiji 0, 5-3%. U uzorcima kućnih prašina iz kontinentalne regije nije utvrđena izloženost alergenu smeđeg žohara. U skladu s time, alergija na smeđeg žohara vrlo je rijetka u odrasloj populaciji kontinentalne regije. Preliminarni podaci na uzorku od 31 laboratorijskog radnika koji obavljaju poslove vezane uz manipulaciju sa laboratorijskim štakorima, govore o 22, 6% radnika sa klinički manifestnom senzibilizacijom na urin štakora.

U radu se opisuje praćenje pojave i brojnosti skladišnih štetnika na uskladištenom suncokretu u silosima IPK Croatia d.o.o. tijekom siječnja i veljače 2004. godine.