Search

Krajem prosinca 2019. svijet je zahvatila velika pandemija pod nazivom COVID-19. Svijet se suočio s novim načinom života, a to je socijalna distanca i boravak kod kuće, strah od nepoznatog, kao i brigom za svoje bližnje, a posljedično je rezultiralo i sjedilačkim načinom života. Svjetska zdravstvena organizacija definira tjelesnu aktivnost kao bilo koji pokret koji proizvode skeletni mišići koji se iskazuje u obliku potrošnje energije koja se najčešće mjeri u kilokalorijama. Cilj ovog istraživanja je prikazati učestalost tjelesne aktivnosti kod mladih za vrijeme trajanja pandemije COVID-19. Za istraživanje je korištena kraća verzija Međunarodnog upitnika tjelesne aktivnosti IPAQ (engl. The International Physical Activity Questionnaries), kojom se kroz sedam pitanja procjenjuje razina tjelesne aktivnosti u tri kategorije. Ovo istraživanje se provelo online putem Google forms obrasca koji je bio podijeljen na društvenim mrežama. U istraživanju je sudjelovalo 286 ispitanika prosječne dobi 21,5 godina. Neovisno o promjenama načina života u doba pandemije, više od polovice ispitanika se počelo baviti nekom vrstom tjelesne aktivnosti, a motivacija je bila jača kod ženskih ispitanica. Zaključno, možemo reći kako se cijeli svijet našao između dvije pandemije: COVID-19 i sjedilačkog načina života. Osvješćivanje mladih o štetnosti sjedilačkog načina života jedan je od primarnih zadataka javnog zdravstva, kako bi se smanjio rizik za razvoj bolesti i očuvalo zdravlje., In late December 2019, the world was hit by a major pandemic called COVID -19. The world was faced with a new way of life consisting of social distance and staying at home, fear of the unknown as well as concern for loved ones, which subsequently led to a sedentary lifestyle. The World Health Organization defines physical activity as any movement produced by skeletal muscles, expressed in terms of energy expenditure, usually measured in kilocalories. The aim of this study is to show the frequency of physical activity among young people during the duration of the pandemic COVID -19. The survey used a shorter version of the International Physical Activity Questionnaires ( IPAQ), which assesses physical activity levels in three categories based on seven questions. The survey was conducted online via a Google Forms form that was shared on social media. 286 people with an average age of 21.5 years participated in the study. Regardless of lifestyle changes during the pandemic, more than half of the respondents started to engage in some form of physical activity, with stronger motivation among female respondents. To sum up, we can say that the whole world is between two pandemics: COVID -19 and a sedentary lifestyle. Making young people aware of the dangers of a sedentary lifestyle is one of the most important public health tasks to reduce the risk of disease and maintain health.

Sportska i tjelesna aktivnost jedne su od iznimno važnih potreba našeg organizma bez kojeg bi se naše tijelo nepravilno razvijalo. Pozitivni učinci bavljenja djece i mladih sportskom aktivnošću pružaju iznimno bitnu psihičku i zdravstvenu dobrobit za pravilan rast i razvoj djeteta. Na pravilan rast i razvoj djeteta utječu genetski i stečeni okolinski čimbenici od genetskih faktora rasta, spola, sezonskih varijacija, ekoloških uvjeta, rase, prehrane, bolesti, sekularnog porasta do društvenog i imovinskog stanja obitelji. Visina i masa djeteta te stupanj zrelosti i biološka dob razvijaju se i mijenjaju tijekom razvojnih dobi djeteta. Motorički razvoj dojenčeta kroz primitivne i posturalne reflekse te kroz elementarne pokrete stabilnosti, kretanja i kontrole šake razvijaju i ostvaruju osnovne pokrete koji su važni za daljnji doticaj s okolinom i razvoj motoričkih sposobnosti od dječje dobi do završetka rasta i razvoja. Odabir sporta i dob uključenja djeteta prvotno ovisi o razvijenim sposobnostima i vještinama te o odabranom sportu i njegovim izazovima. Također, pri odabiru potrebno je u obzir uzeti djetetove želje, interese, osobnosti i potencijale. Osim djeteta, pri uključenju i odabiru sportske aktivnosti, važnu ulogu imaju i roditelji. Najvažnija uloga roditelja je motivacija djeteta te ustrajnost i podrška u odabranoj sportskoj aktivnosti. Sjedilački način života djece i mladih postao je globalni problem. Danas, gotovo sva djeca sportske i tjelesne aktivnosti zamjenjuju dugotrajnim sjedenjem i korištenjem moderne tehnologije. Dugotrajno sjedenje utječe na kralježnicu i posturu te na prekomjernu tjelesnu težinu djece i mladih. Fizioterapija kao dio medicinske znanosti, ima iznimno bitnu ulogu u edukaciji te održavanju i unaprjeđivanju pokretljivosti i zdravstvenih navika. Fizioterapeut kao promotor zdravlja, kroz edukaciju i podizanje svijesti o važnosti aktivnosti utječe na djecu i mlade te ih ujedno educira o štetnosti sjedilačkog načina života. Sports and physical activity are extremely important needs of our organism, without which our body would not develop properly. The positive effects of children and young people playing sports provide extremely important psychological and health benefits for the proper growth and development of the child. The proper growth and development of a child is influenced by genetic and acquired environmental factors, from genetic growth factors, sex, seasonal variations, environmental conditions, race, nutrition, disease, secular growth to the social and property status of the family. The child's height and mass, as well as the degree of maturity and biological age develop and change during the child's developmental years. Motor development of infants through primitive and postural reflexes and through elementary movements of stability, movement and control of the hand develop and realize basic movements that are important for further contact with the environment and the development of motor skills from childhood until the end of growth and development. The choice of sport and the age of the child's involvement primarily depends on the developed abilities and skills, as well as on the chosen sport and its challenges. Also, when choosing, it is necessary to take into account the child's wishes, interests, personality and potential. In addition to the child, parents also play an important role in the inclusion and selection of sports activities. The most important role of the parents is the motivation of the child and perseverance and support in the chosen sports activity. The sedentary lifestyle of children and young people has become a global problem. Today, almost all children replace sports and physical activities with prolonged sitting and the use of modern technology. Long-term sitting affects the spine and posture, as well as the overweight of children and young people. Physiotherapy, as a part of medical science, plays an extremely important role in education and maintaining and improving mobility and health habits. A physiotherapist, as a health promoter, influences children and young people through education and raising awareness of the importance of activity and at the same time educates them about the harmful effects of a sedentary lifestyle.

Cilj ovog istraživanja bio je istražiti razlike između dviju skupina studenata, onih koji dnevno provode do tri sata i onih koji provode više od tri sata u sjedilačkom načinu, u odnosu na vrijednosti krvnog tlaka, frekvenciju srca i indeks tjelesne mase. U ovom istraživanju sudjelovalo je 129 nasumično odabranih studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sjedilački način života procijenjen je na temelju pitanja iz Međunarodnog upitnika o tjelesnoj aktivnosti. Postavljeno je sljedeće pitanje: Unazad 7 dana, koliko ste vremena provodili sjedeći tijekom jednog radnog dana?. Odgovori su razvrstali ispitanike u dvije kategorije sjedilačkog načina života, „do tri sata“ i „više od tri sata“. Krvni tlak (dijastolički i sistolički), kao i broj otkucaja srca mjereni su OMRON-ovim digitalnim tlakomjerom. Studenti koji su izjavili da provode više od tri sata sjedeći statistički su imali veće vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka (p < 0,010), dijastoličkog krvnog tlaka (p < 0,001) i frekvencije otkucaja srca (p < 0,024). Rezultati pokazuju da sjedilački način života utječe na broj otkucaja srca u mirovanju i krvni tlak, što se odražava na druge organske sustave i u konačnici utječe na kvalitetu života i opće zdravlje

Neaktivnost i sjedilački način života jedan su od vodećih zdravstvenih rizika suvremenog društva. Rezultati istraživanja dobiveni na različitim uzorcima pokazuju da je preko 50 % populacije tjelesno neaktivno što povećava proporciju zdravstvenih oboljenja i rizika te snižava radnu produktivnost i povećava troškove. Motivacijske teorije objašnjavaju pozadinu ljudskog ponašanja. Teorija promjene ponašanja, teorija samoefi kasnosti, teorija kognitivne evaluacije i transteorijski model promjene ponašanja prezentirane su kao teorijski okvir za objašnjenje neaktivnog životnog stila. U radu se navode pozitivni predskazatelji i najčešće prepreke zbog kojih ljudi ne vježbaju ili ne ustraju vježbati, kao i opće smjernice na što staviti naglasak u javnozdravstvenim projektima i kampanjama koje se provode s ciljem osvještavanja važnosti tjelesnoga vježbanja te s ciljem motiviranja nevježbača na promjenu životnoga stila., Inactivity and sedentary lifestyle have become the leading health risk factors in contemporary society. Results of different studies obtained on different samples have shown that over 50 % of population is physically inactive, which increases the proportion of health risks and diseases, decreases work capability, and increases expenses. Motivational theories explain the background of human behaviour. The theory of behaviour change, self-effi cacy theory, theory of cognitive evaluation and transtheoretical model of stages of change are presented in this paper as a theoretical background for explaining inactive lifestyles. We explained some positive predictors and common barriers which contribute to non-exercise behaviour. We also provided some directions as to how to proceed in public-health projects and manifestations organised to increase the necessity of physical activity and exercising, as well as some suggestions on how to motivate inactive people to change their lifestyle.

Neaktivnost i sjedilački način života jedan su od vodećih zdravstvenih rizika suvremenog društva. Rezultati istraživanja dobiveni na različitim uzorcima pokazuju da je preko 50 % populacije tjelesno neaktivno što povećava proporciju zdravstvenih oboljenja i rizika te snižava radnu produktivnost i povećava troškove. Motivacijske teorije objašnjavaju pozadinu ljudskog ponašanja. Teorija promjene ponašanja, teorija samoefi kasnosti, teorija kognitivne evaluacije i transteorijski model promjene ponašanja prezentirane su kao teorijski okvir za objašnjenje neaktivnog životnog stila. U radu se navode pozitivni predskazatelji i najčešće prepreke zbog kojih ljudi ne vježbaju ili ne ustraju vježbati, kao i opće smjernice na što staviti naglasak u javnozdravstvenim projektima i kampanjama koje se provode s ciljem osvještavanja važnosti tjelesnoga vježbanja te s ciljem motiviranja nevježbača na promjenu životnoga stila.