Rezime: Interesovanje za proucavanje vrednosti u drustvenim naukama, a posebno u oblasti psihologije, ima veliki teorijski i prakticni znacaj. Jedan od razloga jeste njihova relativna stabilnost, koja omogucava da se buduce ponasanje ljudi i drustvena kretanja predviđaju, cak uspesnije nego na osnovu poznavanja nekih drugih dispozicija i karakteristika licnosti. Drustveno-politicka i ekonomska reforma kroz koju prolazi nase drustvo, ukljucujuci i reforme kroz koje je prosla Vojska, nesumnjivo ostavljajaju traga na vrednosnom sistemu, tako da izucavanje vrednosti cini aktuelan drustveni i saznajni problem koji zahteva naucni odgovor. Polazeci od toga, problem naseg istraživanja fokusira se na tri pitanja: 1. Kakva je postojeca struktura vrednosti, i kojim vrednostima pripadnici Vojske Srbije pridaju najveci znacaj, u uslovima aktuelne reforme Vojske i tranzicije države; 2. Da li su, i u kom stepenu, povezane osobine licnosti pripadnika Vojske Srbije, kao i njihove sociodemografske karakteristike, sa aktuelnim sistemom vrednosti u Vojsci; 3. Da li je, i u kom pravcu, doslo do promene sistema vrednosti pripadnika Vojske Srbije, pod uticajem aktuelnih socijalnih, politickih, bezbednosnih i drugih okolnosti i promena u drustvu, u odnosu na period neposredno pre zapocinjanja procesa reformi. Ovo istraživanje ima karakter terenske eksplorativne studije, zasnovane na modelu preseka (crosssectional model). U okviru analize podataka, pored korelacione i multivarijantne analize za utvrđivanje faktorske strukture vrednosti i njihove povezanosti sa osobinama licnosti, ukljucena je i kvalitativnodeskriptivna i statisticko-komparativna analiza, sa ciljem pracenja promena vrednosti tokom određenog perioda vremena, vezanog za pretranzicioni i tranzicioni period u reformi naseg drustva i vojske. Istraživanje je obavljeno na prigodnom uzorku ispitanika koji je obuhvatao oko 10% populacije iz Vojske Srbije, sto ukupno iznosi 893. Skup nezavisnih varijabli se odnosio na određene osobine licnosti (autoritarnost, konzervativizam, konformizam, ekstraverzija-introverzija, neuroticizam, psihoticizam i dimenzije self-koncepta), kao i na socio-demografske karakteristike (pol, godine starosti, mesto odrastanja, geografsko i socijalno poreklo ispitanika, obrazovanje, dužina staža, status u Vojsci), dok se skup zavisnih varijabli odnosio na sistem vrednosti (31 pojedinacna vrednost). Za ispitivanje nezavisnih varijabli korisceni su sledeci instrumenti: Ajzenkovi upitnici A, C, BESK i EPQ test licnosti, kao i test za ispitivanje dimenzija self- koncepta (Genself-40), dok je za ispitivanje sociodemografskih karakteristika koriscen posebno konstruisan upitnik. Za ispitivanje zavisnih varijabli, tj, sistema vrednosti, koriscena je lista od 31 vrednosti, koja je primenjivana u ranijim istraživanjima sistema vrednosti u vojnoj sredini. Istraživanje je pokazalo, kad je rec o preferencijama realno ispitivanih manifestnih vrednosti, da dominiraju socijalne vrednosti: porodica, pravda, cast, samopostoavanje, bezbednost zemlje, obrazovanje, ljudska prava, odgovornost, sreca i ekonomski napredak države. Struktura ispitivanih manifestnih vrednosti (31 vrednost) može se objasniti pomocu manjeg broja latentnih vrednosti (faktora): 1 – Racionalno-humanisticka vrednosna orijentacija, 2 – Slobodarski duh i patriotizam, 3 – Uspeh i porodicna sigurnost, 4 – Religioznost i tradicionalizam, 5 – Kulturni hedonizam naspram porodicne vezanosti. Analiza povezanosti socio-demografskih karakteristika sa preferencijom vrednosti, kako na nivou latentnih faktora, tako i na nivou manifestnih vrednosti, pokazala je da postoje znacajne razlike među razlicitim grupama ispitanika. U tom pogledu najveci doprinos razlikama u proceni vrednosti daju godine starosti, zatim status u vojsci i godine radnog staža. Osobine licnosti ispitanika znacajno su povezane sa njihovim vrednosnim orijentacijama. Najvecu povezanost ima prvi kanonicki faktor, definisan sa jedne strane sklopom osobina licnosti koji smo oznacili kao autoritarni sklop, koji je pozitivno povezan sa religioznoscu i tradicionalizmom. Religioznost i tradicionalizam su vrednosti koje su se u nasem istraživanju pokazale kao znacajnije nego u ranijem periodu, tako da se može govoriti o nekoj vrsti retradicionalizacije, narocito kod mlađih pripadnika Vojske. Opste vrednosti, kao sto su humanizam i patriotizam, ostaju i dalje stabilne vrednosti kroz vreme, sto ukazuje da se može govoriti o nekim terminalnim vrednostima u Rokicevom smislu. Ove vrednosti su visoko rangovane i prihvacene od strane vecine ispitanika u nasem istraživanju, sto ukazuje na pozitivan humanisticko-patriotski vrednosni profil pripadnika nase Vojske.