Search

U ovome se radu analiziraju i uspoređuju principi jezične kategorizacije kvantifikatora koji označuju skupove životinja u hrvatskome i ruskome jeziku. Budući da u jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima hrvatskoga i ruskoga jezika nisu iscrpno zabilježena ograničenja ni kriteriji upotrebe imenica koje označuju životinje uz pojedine kvantifikatore, provedeno je korpusno istraživanje leksičke spojivosti kvantifikatora koje je imalo cilj točnije utvrditi na koji način kvantifikatori klasificiraju skupine životinja u proučavanim jezicima. Ukupno je u radu analizirana upotreba 10 hrvatskih i 10 ruskih kvantifikatora putem alata Sketch Engine u korpusu hrvatskoga jezika hrWaC te korpusu ruskoga jezika ruTenTen11. Uzorak je dobiven ekscerpiranjem jednojezičnih rječnika ruskoga i hrvatskoga jezika. Sličnosti i razlike klasifikacije kategorija životinja i kvantifikatora koji se s njima koriste shematski su prikazani pomoću četiriju tablica koje mogu poslužiti kao pomoć pri prevođenju s jednoga jezika na drugi. Rezultati analize pokazali su da kvantifikatori ne kategoriziraju sve skupine životinja, već one koje su u bliskoj interakciji s ljudima. U radu su korišteni etimološki i povijesni leksikografski izvori kako bi se utvrdilo na koji se način mijenjala leksička spojivost kvantifikatora u značenju skupova životinja te kako bi se odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri značenje leksema utječe na principe klasifikacije. Izdvojena su tri modela imenovanja kvantifikatora u značenju skupova životinja, a to su: metonimijski pomak, način kretanja životinja i oblik koji poprima skupina životinja u pokretu. Neki od modela imenovanja ujedno su i klasifikacijski kriteriji po kojima se dijele životinje. Kvantifikatori koji označuju skupove životinja klasificiraju životinjski svijet u oba proučavana jezika prema tome jesu li životinje odrasle ili mlade, po načinu kretanja, pripadnosti pojedinome (nad)razredu životinja, a neki kvantifikatori obuhvaćaju samo jednu vrstu životinja. Kategorije životinjskih vrsta na različit su način obuhvaćene kvantifikatorima u ruskome i hrvatskome jeziku, ali su principi organizacije kategorija veoma slični., This paper analyses and compares the principles of linguistic categorisation of terms of venery in the Croatian and Russian languages. Since the monolingual and bilingual dictionaries of the Croatian and Russian languages do not exhaustively describe restrictions or criteria for the use of nouns that denote animals with terms of venery, a corpus study was conducted on the collocations of terms of venery, which aimed to determine more precisely how terms of venery classify groups of animals in the examined languages. In total, the paper analysed the use of 10 Croatian and 10 Russian terms of venery in the corpus of the Croatian language hrWaC and the corpus of the Russian language ruTenTen11 using the Sketch Engine tool. The sample was obtained by excerpting monolingual dictionaries of the Russian and Croatian languages. The similarities and differences in the classification of animal classes and the terms of venery used with each are schematically represented by four tables in the paper, which can serve as an aid when translating from one language to the other. The analysis showed that terms of venery do not categorise all groups of animals, but those that interact closely with humans. Etymological and historical lexicographical sources were used in the paper, with the goal of determining how the lexical combination of venery terms changed and to what extent the meaning of lexemes affects the principles of classification. Three naming models of terms of venery were singled out, namely: metonymic shift, types of animal movement, and the shape formed by a group of animals in motion. Some naming models are also classification criteria by which animals are divided. Terms of venery classify the animal world in both studied languages according to whether the animals are adults or young, according to the manner of moving, belonging to a particular (super)class of animals, and some quantifiers cover only one type of animal. Terms of venery cover the analysed categories of animal species in different ways in the Russian and Croatian languages, but the principles of organisation for the categories are very similar.

Ovaj je rad posvećen pitanju uloge prefiksa u semantici prefigiranih glagola na korpusu ruskog, hrvatskog i njemačkog jezika. Cilj je rada poredbenom metodom utvrditi utjecaj prefiksa na značenje glagola i ustanoviti podudarnosti i razlike između triju indoeuropskih jezika. Prvi dio rada čini pregled teorije važne za razumijevanje glagolskog prefiksa i njegovog značenja, uključujući afiksaciju i značenja afikasa, porijeklo i razvoj prefikasa, tvorbu glagola, prefiksaciju, semantiku tvorenica i rječotvornu analizu. Drugi dio rada čini poredbena analiza, koja polazi od primjera iz ruskog jezika te proučava njihove ekvivalente na hrvatskom i njemačkom jeziku, uspoređujući prvo značenja prefigiranog i osnovnog glagola u svakom jeziku zasebno, a potom i međusobno. Analiza je pokazala da je od triju jezika ruski najskloniji prefiksaciji, iako se u većini slučajeva semantika koja se izražava prefiksom u jednom jeziku također i u drugim dvama jezicima izražava prefigiranim glagolom, te da, unatoč slabijoj srodnosti u odnosu na slavenske jezike, hrvatski i njemački pokazuju uočljive sličnosti u rječotvornoj logici.

Period pandemije koronavirusa od 2020. do 2022. obilježile su velike društvene promjene, a te su se promjene snažno odrazile na jezične procese, prvenstveno na aktivnost procesa tvorbe novih riječi. Snaga tih promjena rezultirala je formiranjem korona-jezika, dijela jezika koji se našao pod utjecajem pandemije i koji predstavlja naš predmet istraživanja. U ovom diplomskom radu analizira se povezanost pandemije sa procesima u ruskome jeziku, te su predstavljene najvažnije karakteristike ruskoga pandemijskog jezika, poput medikalizacije jezika i česte upotrebe vojnih metafora. Ipak, najveći naglasak stavljen je na aktivnost procesa tvorbe riječi i analizu kovid-neologizama, kao dominantne karakteristike korona-jezika

Ovaj se diplomski rad bavi analizom posuđenica iz engleskog jezika u sportskoj terminologiji u ruskom jeziku. Kako bi se pojasnila poveznica posuđivanja i sporta obrađuje se samo jezično posuđivanje, njegova definicija i vrste te razlozi i uvjeti koji dovode do posuđivanja. Potom se obrađuje jezično posuđivanje u ruskom jeziku na temelju porijekla posuđenica te razdoblja tijekom kojeg su ušle u ruski jezik. Kako bi se to povezalo sa sportom i anglizmima u ruskoj sportskoj terminologiji, razmatra se u ovom radu povijest sporta u Europi, njegov „nastanak“ u Velikoj Britaniji te povijesni uvjeti koji su doprinijeli širenju upravo engleskih sportskih termina u Rusiju. Zatim se rad okreće analizi anglizama povezanih uz nogomet i boks, dva sporta koja su vrlo popularna u svijetu. Analizira se prilagodba anglizama u ruskom jeziku na semantičkoj razini, a rezultati pokazuju kako je većina analiziranih posuđenica u ruskom jeziku prošla tek primarnu adaptaciju, tj. nisu u jeziku dovoljno dugo kako bi došlo do sekundarne semantičke adaptacije. This paper deals with the analysis of English loanwords in Russian sports terminology. In order to clarify the link between linguistic borrowing and sports, borrowing itself, its definition and types, and the reasons and conditions that lead to it are discussed. Linguistic borrowing in Russian is then considered based on the origin of the borrowed words and the period during which they entered the Russian language. In order to link this with sport and anglicisms in Russian sports terminology, this paper examines the history of sport in Europe, its "origin" in Great Britain, and the historical conditions that contributed to the spread of English sports terms in Russia. Then the paper turns to the analysis of anglicisms associated with football and boxing, two very popular types of sports. The adaptation of anglicisms in the Russian language is analyzed at the semantic level, and the results show that most of the analyzed loanwords have only undergone primary adaptation, i.e. they have not been in the language long enough for secondary semantic adaptation to occur.

Rad se bavi morfologijom i posebnostima genitiva u ruskom i hrvatskom jeziku. Objašnjene su osnovne karakteristike genitiva kao padeža, poput činjenice da se koristi kao direktni objekt negiranih rečenica, ili potvrdnih, ako je riječ o živim bićima. Navode se sklonidbe staroslavenskog jezika, s kojima se uspoređuju sklonidbe suvremenog književnog ruskog i hrvatskog jezika. Također se uspoređuje upotreba genitiva u partitivnom i posvojnom značenju. Dolazi se do zaključka da, iako postoje podudarnosti u morfologiji, hrvatski se genitiv puno više razlikuje od zajedničke slavenske osnove. Ruski je konzervativniji po u vezi s nastavcima, dok hrvatski uvodi neke inovacije.

Ubrzani tehnološki napredak te pojava i aktivno korištenje Interneta uzrok je nastanka, oblikovanja i adaptiranja velikog broja novih riječi, uglavnom računalnih i mrežnih termina, koje se u pravilu prvo pojavljuju u engleskom jeziku, a zatim se počinju upotrebljavati i prilagođavati se u drugim jezicima svijeta. Rad se bavi računalnim nazivima u ruskome jeziku, odnosno riječima vezanim za građu i upotrebu računala te korištenje Interneta. Opisuje se sama pojava i proces posuđivanja računalnih termina iz engleskoga jezika te različiti načini njihove ortografske, fonetske i morfološke prilagodbe u ruskom standardnom i razgovornom jeziku. Na kraju se za izabrane primjere posuđenica iz engleskoga jezika navodi način prilagodbe u ruskome jeziku i primjeri njihove upotrebe u rečenicama preuzetim iz ruskih časopisa.

Ovaj se diplomski rad bavi frazemima u ruskome i hrvatskome jeziku koji sadržavaju zoonimsku komponentu. Rad se sastoji od dva dijela, teorijskoga i praktičnoga. U prvom se dijelu definira teorija frazeologije, frazema i ekvivalencije koja služi kao podloga za analizu frazema na semantičkoj i strukturnoj razini u praktičnom dijelu rada. Teorijski dio sadrži i poglavlje koje ilustrira stereotipe o životinjama jer je cilj rada utvrđivanje kako jezičnih, tako i kulturnih sličnosti i razlika u frazeologiji ovih dvaju jezika. Praktični dio rada posvećen je analizi ruskih frazema i hrvatskim prijevodnim ekvivalentima kojima smo odredili stupanj ekvivalencije (potpuna, djelomična, samo semantička ili nulta ekvivalencija). Pozornost se obratila i na podrijetlo frazema i njihovu motivaciju značenja u svrhu otkrivanja kulturoloških stereotipa o životinjama.

Morphological attrition has received considerable attention in bilingualism and attrition studies. It has been confirmed by a number of studies that attrition weakens the grammatical coherence in the mind of the speaker and that monolingual controls usually outperform attriters in grammatical judgment tasks. However, to what extent extralinguistic variables can justify this difference remains a question. The present study focuses on the first language attrition of Russians living in Hungary, focusing on grammatical judgment. All participants (N = 50) have spent more than seven years in Hungary, and their age ranges from 22 to 72 years old. The study’s main aim was to investigate the degree of extralinguistic variables, such as age, language choice, contact and attitude, frequency of use, length of residence, interacting with L1 of individuals on their grammatical judgment. The future tense formation task was developed to elicit data on morphological attrition. Together, these results provide vital understanding of how attriters’ language production differs from monolinguals’ and the main factors contributing to language attrition. The present study’s findings correspond to the previous studies that the immigrant group did significantly worse in comparison with the control group. However, the current study failed to find the link between extralinguistic variables and morphological attrition in L1., Morfološko nazadovanje česta je tema u istraživanjima o dvojezičnosti i jezičnom nazadovanju. Brojna istraživanja potvrdila su da nazadovanje slabi gramatičku koherenciju u umu govornika i da jednojezična kontrolna skupina obično nadmašuje one ispitanike koji pokazuju znakove nazadovanja u zadacima prosudbe gramatičke prihvatljivosti.Međutim, pitanje je u kojoj mjeri izvanjezične varijable mogu opravdati tu razliku. Ovaj se rad usredotočuje na slabljenje J1 Rusa koji žive u Mađarskoj, s fokusom na prosudbu gramatičke prihvatljivosti. Svi sudionici (N = 50) proveli su više od sedam godina u Mađarskoj, a njihova dob se kreće od 22 do 72 godine. Glavni cilj istraživanja bio je istražiti stupanj utjecaja izvanjezičnih varijabli, kao što su dob, izbor jezika, kontakt i stav, učestalost upotrebe, duljina boravka, interakcija s J1 pojedinaca na njihovu gramatičku prosudbu. Osmišljen je zadatak o tvorbi budućeg vremena kako bi se dobili podaci o morfološkom nazadovanju. Rezultati bitno doprinose razumijevanju o tome kako se jezična proizvodnja osoba koje pokazuju znakove nazadovanja razlikuje od proizvodnje jednojezičnih govornika, kao i glavnih čimbenika koji doprinose jezičnom nazadovanju. Rezultati ovog istraživanja odgovaraju prethodno provedenima jer imigrantska skupina ispitanika jest podbacila u odnosu na kontrolnu. Međutim, ovo istraživanje nije uspostavilo poveznicu između izvanjezičnih varijabli i morfološkog nazadovanja u J1.

U članku se obrađuju poslovice i neki frazemi s leksemom kiselj koji označava tradicionalnu rusku namirnicu sve popularniju u novije vrijeme. Kiselj se ponekad doživljava kao napitak, a ponekad kao jelo. Cilj ovog rada je predstaviti percepciju kiselja u ruskoj kulturi kroz prizmu paremiološke slike svijeta te ponuditi značenja poslovica i kontekst njihove upotrebe; zadatak je otežan zbog izraženog civilizacijskog sadržaja koje nose navedene paremije.U zaključku se pokazuje da je većina poslovica s leksemom kiselj nacionalnog i regionalnog porijekla te da je njegova konzumacija vezana uz obrede prijelaza i religijske blagdane. Priprema tradicionalnog kiselja i suvremene inačice se razlikuje u vrsti namirnica i načinu spravljanja što utječe na boju i strukturu finalnog proizvoda te ga određuje kao jelo ili piće., The article deals with proverbs and some idioms with the lexeme kissel, which denotes a traditional Russian product that has become increasingly popular in recent years. Kissel is sometimes experienced as a beverage and sometimes as a dish. The aim of this paper is to present the perception of kissel in Russian culture through the prism of the paremiological picture of the world. We tried to give an interpretation of the use and context of proverbs – a difficult task due to the pronounced civilizational content of these proverbs. It is shown, in the conclusion, that most proverbs with lexeme kisselhave national and regional origin and that its consumption is related to the rites of passage and religious holidays. The preparation of traditional and modern variants of kissel differs in the type and the method of preparation, which affects the colour and structure of the final product which determines it either as a dish or as a beverage.

Ovaj se diplomski rad bavi didaktičko-metodičkom analizom udžbenika ruskoga kao stranog jezika. U Republici Hrvatskoj je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja odobren samo jedan udžbenik za nastavu ruskoga jezika u srednjim školama, a to je Sputnik autorice Vere Hruš. Analiza se fokusira na sadržaje te oblikovanje cjelina i instrumentarija, s posebnim naglaskom na zadatke i sadržaje tekstova. Cilj je diplomskog rada osvijestiti buduće i sadašnje nastavnike o važnosti didaktičko-metodičke analize udžbenika (stranih) jezika općenito, te dati smjernice za daljnje analize udžbenika i njihov odabir u nastavi. Tako je, u svrhu pisanja diplomskog, kao teorijska baza za analizu korišteno sedam smjernica vezanih za didaktičko-metodičku analizu. Provedenom se analizom došlo do zaključka kako udžbenik oblikovanjem svojih tekstova, cjelina i drugih izvora, te njihovim sadržajem nije u potpunosti prilagođen sposobnostima i mogućnostima učenika ruskoga kao stranog jezika na početnom stupnju njegova učenja. Premda zadaci u udžbeniku nisu prilagođeni određenoj temi, oni potiču sve kognitivne domene znanja prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji. This graduate thesis deals with the didactic-methodological analysis of the Russian language textbook. In the Republic of Croatia, the Ministry of Science and Education has approved only one textbook for teaching the Russian language in secondary schools, and that is Sputnik by Vera Hruš. The analysis focuses on contents and the formation of the units and instruments of which the textbook consists, with a special emphasis on the tasks and contents of the texts. The aim of the thesis is to raise awareness of the importance of didactic-methodological analysis of (foreign) language textbooks in general, and to provide guidelines for further analysis of textbooks and their selection in teaching. Thus, for the purpose of writing the thesis, seven guidelines related to didactic-methodological analysis were used as the theoretical basis for the analysis. The analysis led to the conclusion that the textbook, in the form of its texts, units and other sources, and their content, was not fully adapted to the abilities and capabilities of students of Russian as a foreign language at the initial stage of their learning. Although the tasks in the textbook are not adapted to a specific topic, they encourage all cognitive domains of knowledge according to the revised Bloom's Taxonomy. Данная дипломная работа посвящена дидактико-методическому анализу учебника русского языка как иностранного. В Республике Хорватии Министерство науки и образования утвердило только один учебник для преподавания русского языка в средних школах. Речь идет об учебнике под названием «Спутник» хорватского автора Веры Груш. Анализ сосредоточен на содержании и формировании единиц и инструментов, с особым акцентом на заданиях и содержании текстов. Цель дипломной работы повысить осведомленность будущих и настоящих учителей о важности дидактико-методического анализа учебников (иностранного) языка в целом и дать рекомендации для дальнейшего анализа учебников и их выбора в обучении. Таким образом, при написании дипломной работы в качестве теоретической основы анализа были использованы семь указаний, относящихся к дидактико-методическому анализу. Проведённый анализ позволил сделать вывод о том, что учебник по форме своих текстов, блоков и других источников, а также и содержания не в полной мере адаптирован к способностям и возможностям учащихся, изучающих русский язык как иностранный на начальном этапе обучения. Хотя задания в учебнике не адаптированы к конкретной теме, они поощряют все познавательные области знаний в соответствии с пересмотренной таксономией Блума.

Crna je boja jedna od osnovnih u kognitivnom procesu stvaranja slike svijeta. Njena važnost odražava se u jeziku, pa tako i u frazemima ruskog jezika. Cilj ovog završnog rada bio je uspostaviti teorijski okvir u kojem se odražavanje boje u jeziku može proučavati i pokazati na primjeru odabranog korpusa ruskih frazema s komponentom crne boje kako ona izgrađuje frazeološko značenje te koje asocijacije nosi. Analizom je utvrđeno da ona u većini slučajeva unosi izrazito negativne konotacije, što se može objasniti time što je njen univerzalni prototip noć, koju čovjek instinktivno doživljava kao opasni i tajnoviti dio dana.

U zadnjih su nekoliko desetljeća tehnološkog napretka osnovne funkcije medija - informiranje, educiranje i zabavljanje, obuhvatile naš svakodnevni društveni, politički i ekonomski život u kojem oblikuju nove stvarnosti. Subliminalne poruke kojima smo konstantno izloženi utječu na našu percepciju svijeta i upotrebu jezika. Globalizacija je rezultirala neospornom dominacijom engleskog jezika u cijelom svijetu, a jezično posuđivanje i integracija anglicizama u druge jezike postali su jednim od glavnih polja interesa mnogim lingvistima. Svjedočimo posljedicama prelaska i kopiranja brojnih engleskih, većinom američkih, medijskih industrija u druge kulture. Ovaj se rad bavi analizom 40 anglicizama iz nove ruske serije Руммейт na trima razinama – ortografskoj, fonološkoj i morfološkoj razini. Ovom sam analizom htjela dobiti u uvid u anglicizme koji se trenutno koriste u ruskom jeziku. U radu sam se koristila teoretskim i praktičnim okvirom kojeg je postavio hrvatski lingvist, jedan od pionira u polju kontaktne lingvistike u Hrvatskoj – Rudolf Filipović. Analiza je pokazala da broj anglicizama u ruskom s godinama raste te da se najviše posuđuju imenice zbog potrebe za imenovanjem novih stvari i pojava. S obzirom na to da danas veliki uzrok jezičnog posuđivanja leži u pomodnosti, a moda je prolazni trend, samo nam vrijeme može pokazati koji će anglicizmi postati dio suvremenog ruskog jezika. In the last few decades of technological development the core functions of mass media – informing, educating, entertaining, have encompassed our everyday social, political and economic spheres of life in which they shape new realities. Subliminal messages that we are constantly exposed to influence our perception of the world and our use of language. We witness the consequences of copying and translating numerous English, mostly American, broadcasting industries into other cultures. This thesis deals with the analysis of 40 Anglicisms from a new Russian series Руммейт on orthographic, phonological and morphological levels. I wanted to get an insight into the most recent Anglicisms used in Russian. In my thesis I have followed the work of Rudolf Filipović, who was one of the pioneers in the field of contact linguistics in Croatia. The analysis has shown that there is an increase in the number of Anglicisms in Russian and that nouns are most frequently borrowed due to the need to name new things and concepts. Since many English words today are borrowed due to transient fashions being followed, only time can tell which loanwords will become a part of the contemporary Russian language.

Cilj ovog rada je razmotriti dva prijevoda Slova o Vojni Igorevoj, jednog od najvažnijih djela ruske srednjevjekovne književnosti. Prvi i prvi uopće hrvatski prijevod Slova o Vojni Igorevoj Josipa Badalića iz 1957. godine, i drugi, Marka Grčića, objavljen 1999. godine. Fokus ovog rada je na specifičnijim usporedbama dvaju prijevoda, leksičkoj analizi, tj. analiza najzanimljivijih mjesta i sintagmi te pokušaj objašnjenja izbora prijevodnih termina od strane dvaju prevoditelja.

Ovaj završni rad bavi se tematikom posuđenica u suvremenom ruskom jeziku, točnije anglizmima koji se koriste na društvenim mrežama. Rad je podijeljen u više dijelova. U prvome se dijelu rada navode teorijski podaci i definicije pojmova. U drugome se dijelu razmatraju razlozi posuđivanja iz engleskog jezika i daje se kratki povijesni pregled pojave anglizama u ruskome jeziku. Treći je dio posvećen načinima jezične adaptacije anglizama u ruski jezik na ortografskoj, fonetskoj, gramatičkoj i semantičkoj razini. Četvrti dio rada bavi se analizom odabranih često korištenih anglizama iz područja društvenih mreža koji su se ukorijenili u svakodnevni govor korisnika društvenih mreža s ruskog govornog područja. Svi se anglizmi analiziraju s ortografske, fonetske, gramatičke, odnosno morfološke, i semantičke razine. Ciljevi ovog završnog rada su sljedeći: 1) objasniti osnovne pojmove, 2) razmotriti razloge jezičnog posuđivanja iz engleskog jezika, 3) detaljnije se upoznati s načinima jezične adaptacije anglizama u ruski jezik te 4) prikazati navedene načine adaptacije kroz analizu odabranih anglizama. This work deals with loanwords in modern Russian language, more precisely English loanwords used on social networks. The work is divided into multiple parts. The first part gives theoretical data and definitions. The second part considers the reasons for word borrowing from English and gives a short historical overview of the phenomenon. The third part deals with ways in which English loanwords adapt to the Russian system at the orthographic, phonetic, grammatical and semantic levels. The fourth part presents the analysis of chosen English loanwords frequently used on social networks which are rooted into Russian speakers' everyday speech. All examples are analyzed from the orthographic, phonetic, grammatical, i.e. morphological, and semantic points of view. The goals of this work are: 1) to explain the basic concepts, 2) to look at the reasons for word borrowing from the English language, 3) to consider the ways in which English loanwords adapt to the Russian language and 4) to show adaptation through the analysis of chosen English loanwords.

U članku se analizira priručnik Kako ćemo se naučiti ruski?, koji je Stjepan Radić tiskao u Zagrebu 1905., kako bi se došlo do odgovora na pitanje kakav je Radić bio kao metodičar i pedagog te koja je njegova uloga u povijesti nastave stranih jezika (poglavito ruskoga jezika) u Hrvatskoj. U radu se dolazi do zaključka da je Radić za svoje vrijeme bio vrstan pedagog s odličnim poznavanjem ruskoga jezika i njegove gramatike te da se rukovodio željom da načela učenja pojednostavi i da približi ruski jezik i rusku kulturu govornicima hrvatskoga jezika svih triju narječja (ali i srpskoga jezika). Stoga se njegov priručnik, za vrijeme u kojem je nastao, može nazvati izuzetno modernim., В статье анализируется пособие Как мы можем выучить русский?, которoe Степан Радич напечатал в Загребе, что дает ответ на вопрос о Радиче как методисте и педагоге и о том, какова была его роль в истории преподавания иностранных языков (в особенности русского языка) в Хорватии. В работе вы- водится заключение, что Радич для своего времени был отличным педагогом и обладал oтличным знанием русского языка и его грамматики, что им руководило стремление упростить принципы изучения русского языка и приблизить русский язык и культуру носителям хорватского языка всех трех наречий, а также и носителям сербского языка.

С внедрением технологии в образовательную сферу предполагается, что новые задачи и роли появились перед самыми определяющими его субъектами учебного процесса, точнее преподавателем и учащимися. В связи с этим, в дипломной работе рассматривается, каким способом переход на дистанционные формы обучения повлиял на занятия русского языка как иностранного (РКИ), вернее на взаимодействие на занятиях РКИ. В первой части данной дипломной работы определяются главные принципы современной методики преподавания иностранных языков, рассматривается традиционная роль преподавателя через призму разных методов обучения, появившихся в течение истории образования, и сравнивается с современной ролью преподавателя на занятиях РКИ. В работе определяется, что такое взаимодействие на уроке, и каким способом оно должно осуществляться преподавателем в современном образовательном процессе. Во второй части работы представлено исследование взаимодействия преподавателя и учащихся на онлайн-уроках русского языка как иностранного, проведенное между студентами второго курса Философского факультета в Загребе и в конце обсуждаются результаты исследования. Interakcija nastavnika i učenika na nastavi ruskog jezika kao stranog predstavlja temelj procesa učenja stranog jezika. Kroz čitavu povijest obrazovanja, nastavnik i učenici glavni su sudionici nastavnog procesa. Njihove su se uloge mijenjale, pogotovo uloga učenika koji je iz pasivnog sudionika postao aktivan, s nastavnikom kao organizatorom i voditeljem nastave. Međutim, upravo se međusobnom komunikacijom razvijaju i komunikacijske vještine učenika na stranom jeziku, stoga je zanimljivo proučiti na koji se način interakcija između nastavnika i učenika mijenja u uvjetima online nastave. Štoviše, online nastava stranog jezika relativno je nova pojava u svijetu, koja je u proljeće 2020. godinе postala jedini način održavanja nastave zbog izbijanja pandemije koronavirusa. U prvom se dijelu rada obrađuju osnovni pojmovi, poput same interakcije, pruža se povijesni pregled uloge nastavnika kao upravitelja procesa nastave i razmatra se kako su se uloge nastavnika i učenika mijenjale kroz povijest. Drugi dio rada posvećen je kvalitativnom istraživanju interakcije nastavnika i studenata na nastavi ruskog jezika kao stranog među hrvatskim studentima Filozofskog fakulteta. Korištena je istraživačka strategija promatranja kako bi se mogli skupiti svi relevantni podaci o online nastavi i interakciji na njoj. Na temelju analize istih došli smo do rezultata da online nastava zahvaljujući trudu i radu nastavnika uvelike nalikuje tradicionalnoj nastavi u predavaonici. Razlika je u neverbalnoj komunikaciji, koja se na online nastavi ne koristi, a verbalna komunikacija postaje složenijom zbog novog, trećeg sudionika u nastavnom procesu – tehnologije.

В дипломной работе рассматриваются русские фразеологизмы, содержащие соматический компонент «голова». Работа разделена на две части: теоретическую и практическую. Первая часть содержит основные характеристики фразеологии как лингвистической дисциплины и дает представление о предмете ее изучения ‒ фразеологических единицах. Выделяются основные особенности стуктуры, семантики и происхождения фразеологизмов, а также подчеркивается неразрывная связь фразеологии с культурой. В практической части представлен семантический и структурный анализ, включающий разделение фразеологизмов с соматическим компонентом «голова» на группы и подгруппы в соответствии с их значением. Ovaj rad se bavi ruskim frazemima koji u sebi sadrže somatsku sastavnicu „glava“. Rad je podijeljen na dva dijela, na teorijski i praktični dio. U prvom dijelu navedene su osnovne karakteristike frazeologije kao jezikoslovne discipline te je dan uvid u njezin predmet proučavanja ‒ frazem. Također istaknuta su glavna obilježja frazema, njihovo podrijetlo, te je navedena njihova neraskidiva veza s kulturom. U praktičnom dijelu predstavljena je semantička i strukturna analiza koja obuhvaća klasifikaciju frazeoloških jedinica sa somatskom komponentom u skupine i podskupine s obzirom na njihovo značenje. This paper addresses Russian phrases that contain the somatic component "head". The paper is divided into two parts, the theoretical and the practical part. The first part lists the basic characteristics of phraseology as a linguistic discipline and provides an insight into its main subject of study - phrase. Also, the main features of the phrases, for example their origin, are highlighted, and their inseparable connection with culture is affirmed. In the practical part, the paper presents a semantic and structural analysis, which includes the classification of phraseological units with a somatic component into groups and subgroups, regarding their meaning.

Većina svjetskih jezika dolaze u kontakt jedni s drugima te se na taj način uspostavljaju jezični kontakti. Proces posuđivanja riječi iz jednog jezika u drugi prirodna je i potrebna pojava u svakom jeziku. Ovaj je rad posvećen proučavanju francuskih posuđenica, tj. galicizama u ruskom jeziku. Naš je cilj ispitati učestalost galicizama i stupanj prisutnosti francuskih posuđenica u suvremenom ruskom jeziku, kako u svakodnevnom, tako i u znanstvenom, publicističkom i književnom stilu jezika. Pored detaljnijeg objašnjenja procesa posuđivanja galicizama u ruskom jeziku, pokazali smo i kako se posuđenice prilagođavaju u jeziku na različitim jezičnim razinama: fonološkoj, ortografskoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Na konkretnim smo primjerima pokazali adaptiranje riječi na svim razinama i na taj način došli do općenitih obilježja francuskih posuđenica u ruskom jeziku. Zahvaljujući galicizmima, ali i drugim posuđenicama ruski se jezik dodatno leksički obogatio, a velik je broj posuđenica svojom fonološkom, morfološkom i semantičkom prilagodbom postao neizbježan dio suvremenog ruskog jezičnog sustava. Most of the world's languages come into contact with each other, thus establishing linguistic contacts. The process of borrowing words from one language to another is a natural and necessary phenomenon in every language. This gradute thesis is devoted to the study of French loanwords, i.e., Galicianisms in the Russian language. Our aim is to examine the frequency of Galicianisms and the degree of presence of French loanwords in contemporary Russian, both in everyday and in the scientific, journalistic, and literary style of the language. In addition to a more detailed explanation of the process of borrowing Galicianisms in the Russian language, we also showed how loanwords adapt to the language at different language levels: phonological, orthographic, morphological and semantic level. On concrete examples we have shown the adaptation of words at all levels and thus come to the general features of French loanwords in the Russian language. Thanks to Galicianisms, but also to other loanwords, the Russian language was additionally lexically enriched, and a large number of loanwords became an inevitable part of the modern Russian language system with their phonological, morphological and semantic adaptation.

U ovome radu analizira se suodnos internacionalizama i domaćih riječi u traduktološkome nazivlju hrvatskoga i ruskoga jezika. S obzirom na to da je u sklopu projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (JENA) obrađeno, među ostalim, i traduktološko nazivlje te da su doneseni nazivi na hrvatskome s definicijama i njihove ruske istovrijednice, zanimao nas je odnos tih dvaju jezika prema internacionalizmima i domaćim riječima, odnosno kako su se u njima terminologizirali traduktološki nazivi. Na korpusu od 150 naziva provedena je poredbena analiza kojom ćemo pokazati postoje li među tim dvama jezicima sličnosti i razlike pri stvaranju naziva te daje li se prednost uporabi internacionalizama ili domaćih riječi. Istraživački interes usmjerili smo i na sustavnost uporabe te utvrdili koliko se i u kojim segmentima razlikuje hrvatska i ruska terminološka praksa., In this paper, the author examines the correlation between internationalisms and native terms used in the translation studies terminology of the Croatian and Russian languages. The analysis comprises approximately a hundred and fifty terms, available within the Croatian Linguistic Terminology project (JENA), and compares Croatian terms and their Russian equivalents to determine whether there are similarities and differences in term formation between the two languages and whether the preferred term is an internationalism or a native term. Based on the research results, the author offers conclusions about the extent and segments in which the Croatian and Russian terminological practices differ.

Цель настоящей дипломной работы – изучить научную литературу и исследования, посвященные теме устаревшей лексики в русском языке и анализировать устаревшие слова, использованные в фильме «Иван Васильевич меняет профессию». Рассматриваются основные исторические процессы в словарном составе русского языка и приводятся определения основныx терминов, связанных с данной темой. Указывается на культурно-историческую и художественную ценность устаревших слов, их значимость, роль в современном языке и важность их изучения. Приводятся основные классификации и рассматриваются группы устаревших слов. Обясняются их основные функции и анализируется их использование в художественной литературе и вне художественного стиля. Рассказывается и об ошибках в использовании устаревшей лексики и о важности ее использования в процессе обучения русскому языку. В анализе устаревшей лексики, использованной в фильме, выделяются историзмы и архаизмы, определяются их значения и типы и выявляются цели их использования. Cilj je ovog diplomskog rada proučiti znanstvenu literaturu i istraživanja na temu zastarjelog leksika ruskog jezika te analizirati zastarjele riječi korištene u filmu „Ivan Vasiljevič mijenja profesiju“. Razmatraju se glavni povijesni procesi u rječniku ruskog jezika i daju definicije osnovnih pojmova koji se odnose na ovu temu. Ukazuje se na kulturnu, povijesnu i umjetničku vrijednost zastarjelih riječi, njihov značaj i ulogu te važnost njihovog proučavanja. Predstavljaju se osnovne klasifikacije i razmatraju grupe zastarjelih riječi. Objašnjavaju se njihove glavne funkcije i sagledava se njihova upotreba u književnosti i izvan umjetničkog stila. Govori se o pogreškama u korištenju zastarjelog vokabulara i važnosti njegove uporabe u procesu poučavanja ruskog jezika. U analizi zastarjelog vokabulara korištenog u filmu navode se historizmi i arhaizmi, određuju njihova značenja i vrste te se identificiraju svrhe njihove uporabe. The purpose of this thesis is to study the scientific literature and research on the topic of outdated vocabulary in Russian language and to analyze outdated words used in the film “Ivan Vasilyevich changes his profession”. The main historical processes in the dictionary of the Russian language are considered and the main definitions of terms related to this topic are given. Paper points to the cultural, historical and artistic value of obsolete words, their significance and role, and the importance of their study. The main classifications are presented and groups of obsolete words are discussed. Their main functions are explained and their use in literature and outside the artistic style is considered. Mistakes in the use of outdated vocabulary are reviewed and the importance of its use in the process of teaching the Russian language is considered. In the analysis of the outdated vocabulary used in the film, historicisms and archaisms are distinguished, their meanings and types are determined, and the purposes of their use are identified.

Люди верят в концепт два пола – две культуры. Картина мира создана именно на этом концепте. Повседневная коммуникация, воспитание детей, образование, деловая жизнь – все окрашено в гендерный цвет. В настоящей дипломной работе рассматривается сказанный факт, а главной целью является анализ женской и мужской речи в одном из средств массовой информации – фильме. В фильме Нелюбовь выражается стереотипное речевое поведение женщин и мужчин (женщины используют эмоционально окрашенную лексику, мужчины говорят меньше, чем женщины, и т.д.) и их стереотипные роли в обществе (женщина – мать, мужчина ‒ добытчик). Тем самым, фильм Нелюбовь указывает на яркую гендерную окраску современного общества. Ljudi vjeruju u koncept dva spola – dvije kulture. Pogled na svijet temelji se upravo na tom konceptu. Svakodnevna komunikacija, odgoj djece, obrazovanje, poslovni svijet - sve je obojeno u nijansu spolnih obrazaca. U ovom diplomskom radu obrađuje se navedena činjenica, a glavni je cilj rada analiza ženskog i muškog govora u filmu, kao jednom od medija. U filmu Bez ljubavi do izražaja dolaze stereotipne karakteristike ženskog i muškog govora (žene koriste emotivno obojene riječi, muškarci govore manje od žena, itd.) i stereotipne uloge žena i muškaraca u društvu (žena – majka, muškarac - hranitelj). Sukladno navedenom, film Bez ljubavi ukazuje na jarku nijansu spolnih obrazaca u suvremenom društvu. People believe in the concept of "two genders – two cultures". A view of the world is based on that concept. Day-to-day communications, upbringing of children, education, professional life – everything has a gender profile to it. In this thesis, we'll talk about previously mentioned fact, but its main objective is to analyze woman's and man's language in one of the mass media – in the movie. The movie Loveless reflects stereotypical verbal behavior of women and men (women use emotional-colored vocabulary, man talk less, than women, etc.) and their stereotypical role in society (woman – mother, man ‒ earner). Therefore, the movie Loveless emphasizes the vivid gender profile of our modern society.

U radu se definiraju procesi i pojmovi koji dovode do jezičnog posuđivanja te pruža povijesni pregled važnijih promjena i rezultata istraživanja unutar jezične discipline koju danas nazivamo kontaktna lingvistika. Objašnjava se sam proces jezičnog posuđivanja te navode značajke prilagođavanja posuđenica na različitim jezičnim razinama. Budući da je ruski jezik primatelj u ovome radu, imenuje se podjela posuđenica u ruskom jeziku uz primjere posuđenica iz različitih jezika koje su pristigle u ruski jezik. Polazeći od jezičnih dodira kao početne točke procesa jezičnog posuđivanja, u radu su navode talijansko-ruski jezični kontakti kroz povijest i danas koji su utjecali na popularnost i širenje talijanskog jezika u Rusiji. Cilj je rada proučiti zastupljenost talijanskog jezika u ruskoj gastronomiji s jezičnog stajališta, navesti primjere popularnih gastronomskih talijanizama i ustanoviti značajke jezične adaptacije talijanskih posuđenica u ruskom jezičnom sustavu. The paper defines the courses and conceptual terms that lead to language borrowing and provides a historical overview of important changes and research results within the linguistic discipline that we nowadays call contact linguistics. The very process of language borrowing is explained, alongside with features of loanwords adjustment at different language levels. Since the Russian language is the recipient language in this paperwork, a classification of loanwords in Russian is presented with examples of loanwords from various languages that arrived in the Russian language. Language contacts represent the starting point of the language borrowing process, demonstrated in this paperwork on the examples of Italian-Russian language contacts throughout history and today, that have influenced the popularity and spread of the Italian language in Russia. The purpose of this thesis is to study the presence of Italian language in Russian gastronomy from a linguistic point of view, to give examples of popular Italian loanwords in the field of gastronomy and to recognize adaptational changes of Italian loanwords in the Russian language system.

Ovaj rad se bavi analizom posuđenica iz semantičkog polja hrane. Dana je teorijska podloga proučavanja posuđenica, uključujući definicije, različite vrste posuđenica, uvjeti koji su potrebni da bi došlo do posuđivanja te glavni razlozi zbog kojih posuđenice ulaze u jezik. Nadalje, razmatra se kako se posuđenice prilagođavaju i asimiliraju u jezik te se iznose glavni stavovi o posuđenicama. Praktični dio rada bavi se analizom 60 posuđenica iz semantičkog polja hrane. Istražuje se njihova etimologija, iz kojih jezika dolaze te je pokazano koji jezici su najčešće bili izvori za posuđivanje. Do posuđivanja dolazi zbog složenih povijesnih, ekonomskih, trgovačkih, političkih i sl. veza između naroda pa stoga ne začuđuje da u ruskom polju hrane prevladavaju posuđenice iz francuskog jer je Francuska bila uzor mnogim europskim jezicima. This paper analyses borrowings from the semantic field of food. Theoretical background is provided, including definitions, types of borrowings, conditions that have to be met in order for the borrowing to happen and the main reasons why borrowings enter a language. Furthermore, how borrowings are adapted and assimilated is discussed and main standpoints on borrowings are presented. The practical part of the paper analyses 60 borrowings from the semantic field of food. Their etymologies and source languages are analysed and the most common sources of borrowings are presented. Borrowing occurs due to complicated historic, economic, commercial, political and similar relationships between the nations so it is no surprise that French borrowings are the most common occurrence in the semantic field of food in Russian because France used to be a role model to many European languages.

Složenice su rezultat tvorbe novih riječi od dviju ili više osnova koje su ujedno i samostalne riječi koje služe proširenju vokabulara u nekom jeziku. U hrvatskom se jeziku velika većina imeničkih složenica sastoji od dvije riječi, a nastaju najčešće od dvije osnove koje se spajaju u jednu riječ sa ili bez dodavanja spojnika: u + oči > uoči, nos + o + rog > nosorog. U njemačkom se jeziku svakodnevno pojavljuju nove riječi koje doprinose obogaćivanju i proširenju vokabulara. Slaganje imenica podrazumijeva tvorbu kompleksnih riječi koje se sastoje od najmanje dva morfema ili morfemske veze koje se mogu pojavljivati kao samostalne riječi u jeziku. Jedan od razloga zašto je slaganje imenica najproduktivniji način nastanka novih riječi jest ekonomičnost u izrazu koja se postiže time što se cijele sintaktičke konstrukcije mogu izraziti sinonimno kroz morfemske konstrukcije. U ruskom se jeziku pisanje složenica uglavnom podudara s hrvatskim jezikom. Zanimljivo je kako se složenice s riječju pola po ruskom pravopisu pišu obično skupa (npr. полметра; pola metra), a u nekim slučajevima s crticom (npr. Пол-литра; pola litre). Provedena je analiza promidžbenih materijala iz područja kulture i turizma gdje su prikupljene složenice na njemačkom i ruskom jeziku. Rezultati analize dovode do zaključka kako njemački jezik sadrži puno više složenica za razliku od ruskog i hrvatskog jezika i jednostavnije je tvoriti nove složenice na tom jeziku. In the Croatian language, the vast majority of noun compounds consist of two words, and are usually formed from two bases that are combined into one word with or without the addition of a conjunction; in + eyes> eyes, nose + o + horn> rhino. In the German language, new words appear every day that contribute to the enrichment and expansion of vocabulary. As for matching nouns, it involves the formation of complex words consisting of at least two morphemes or morpheme connections that can appear as independent words in a language. One of the reasons why matching nouns is the most productive way of creating new words is the economy in expression that is achieved because whole syntactic constructions can be expressed synonymously through morpheme constructions. In Russian, the writing of compounds mostly coincides with the Croatian language. And it is interesting how compounds with "half" are written according to the Russian spelling, usually expensive (eg. полметра; half a meter), and in some cases with a hyphen (eg. Пол-литра; half a liter). An analysis of promotional materials in the field of culture and tourism was conducted, where compounds with German and Russian were collected. The results of the analysis lead to the conclusion that the German language contains many more compounds than the Russian and Croatian languages, it is also easier to create new compounds in that language.

Svrha je rada prikazati adaptaciju anglizama-ekonomskih termina u ruskom jeziku te promjene do kojih dolazi na ortografskoj, fonološkoj i morfološkoj razini te u semantici riječi. Anglizmi u ruski jezik dolaze iz raznih unutarjezičnih, izvanjezičnih te društveno-psiholoških razloga. Oni u ruskom jeziku prolaze proces adaptacije kako bi se integrirali u jezik primatelj. S obzirom da su mediji, prvenstveno tisak, glavni izvor prodiranja anglizama u ruski jezik, za analizu je odabrano dvadeset članaka ekonomske tematike. Članci su preuzeti s web-portala ruskih novina „Izvestija“ i „Kommersant“, a obuhvaćaju period od prosinca 2018. do kolovoza 2019. godine. Analiza prilagodbe anglizama provodi se na temelju teorije Rudolfa Filipovića, a analizirano je 118 anglizama-ekonomskih termina koji su podijeljeni u četiri tematske grupe.

Ovaj rad se bavi analizom frazema koji se odnose na čovjeka, a koji se javljaju u svim sferama čovjekova života. Prvi dio rada obrađuje povijest frazeologije, njen nastanak, ali i razvitak. Nadalje, također se i obrađuje frazem te njegova struktura i oblik. Sljedeći dio rada se bavi semantičkom i strukturnom analizom frazema koji se odnose na čovjeka, njegov izgled, osobnost, djelovanje, odnos prema drugim ljudima, ali i odnos prema radu. Frazemi su podijeljeni u određene skupine i podskupine zbog veće preglednosti i detaljnije analize. Svakom hrvatskom frazemu nastojalo se naći ekvivalent ili sinonim na ruskom jeziku, i obrnuto. Analiza je pokazala velike sličnosti i preklapanja između frazema u oba jezika. This paper deals with the analysis of human-related phrases that occur in all spheres of human life. The first part of the paper deals with the history of phraseology, its origin and development. Furthermore, the phrase and its structure and form are also addressed. The next part of the paper deals with the semantic and structural analysis of phrases relating to human being, his appearance, personality, action, relation to other people, but also relation to work. Phrases are divided into specific groups and sub-groups for greater transparency and more detailed analysis. Every Croatian phrase was sought to find a translation equivalent, or a synonym in Russian, and vice versa. The analysis showed great similarities and overlapping between the phrases in both languages.

Afektivni čimbenici, kao što su motivacija, samouvjerenost, strah od jezika, - utječu na proces učenja i podučavanja. Čimbenik koji najviše otežava taj proces, je strah, u kontekstu ovoga rada – strah od stranoga jezika. U prvom dijelu rada obuhvaćena je teorija o fenomenu, tako da je definiran pojam straha od jezika te smješten u kontekst razredne situacije. Također su obrađeni izvori, utjecaj i metode kako se osloboditi ili kako smanjiti strah od stranoga jezika. U drugom dijelu rada opisano je istraživanje provedeno na uzorku od 80 studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu (po 20 učenika sa svake godine preddiplomskoga studija). U istraživanju je korišten instrument FLCAS (“Foreign Language Classroom Anxiety Scale”), skala za mjerenje straha od jezika u razrednoj situaciji (Horwitz et al. 1991), u hrvatskoj varijanti (Mihaljević Djigunović 2002). Cilj istraživanja bio je ispitati razinu straha od ruskoga jezika, razlikuje li se razina straha na različitim godinama studija te ispitati izvore straha od ruskoga kao stranoga jezika. Rezultati su pokazali da je razina straha umjerena, da se razina straha uglavnom smanjuje na višim godinama studija te da su glavni izvori straha strah od komunikacije te strah od negativne društvene ocjene. Također je utvrđeno da određeni individualni čimbenici utječu na smanjenje straha od stranoga jezika. Strah od jezika prisutan je u procesu obrazovanja te ga je potrebno smanjiti raznim postupcima i metodama, kao što su stvaranje ugodne radne atmosfere u razredu te provedba raznih aktivnosti u pokušaju suzbijanja straha od jezika

Il tema di questa tesi è un'analisi contrastiva delle espressioni idiomatiche con le parti del corpo come una componente strutturale in italiano e russo. La tesi analizza le espressioni con la componente somatica, cosiddette espressioni somatiche che si definiscono come le locuzioni che per almeno una componente hanno soltanto una parte del corpo umano. Per quanto, gli organi visibili sono più rappresentati nelle espressioni idiomatiche con le parti del corpo, questa tesi si basa sulle espressioni idiomatiche con le componenti testa, occhi, mano, gamba e cuore come l'unico organo interno. La tesi è divisa in due parti, di cui la prima parte si occupa da uno quadro teorico che comprende la definizione della fraseologia e delle espressioni idiomatiche e le loro caratteristiche. Dopo la parte teorica segue la parte centrale della tesi che si occupa dell'analisi contrastiva. Per l'analisi sono state selezionate 100 espressioni in totale, cioè 51 espressioni idiomatiche con le parti del corpo in russo, a cui sono collegate 49 espressioni somatiche in italiano secondo il significato idiomatico.Il corpus selezionato è stato analizzato in termini di struttura semantica e sintattica, origine, forma e stile. Tema ovog diplomskog rada je kontrastivna analiza ruskih i talijanskih frazema koji kao sastavnicu imaju dijelova tijela. U radu se analiziraju frazemi sa somatskom sastavnicom, takozvani somatski frazemi koji su definirani kao izrazi koji za barem jednu sastavnicu imaju isključivo dio ljudskog tijela. Kako su vidljivi organi zastupljeniji u frazemima s dijelovima tijela, ovaj se radbazira na frazemima koji kao sastavnicu imajuglavu, oči, ruku, nogu i srce – jedini unutarnji organ. Rad je podijeljen u dva dijela, od kojih se prvi dio bavi teorijskim okvirom koji uključuje definiciju frazeologije i frazema te njihove karakteristike. Nakon teorijskog dijela slijedi središnji dio rada koji se bavi kontrastivnom analizom. Za analizu je odabrano 100 frazema, tj. 51 frazem s dijelovima tijela na ruskom jeziku, kojima je pridruženo 49 somatskih frazema na talijanskom jeziku prema frazeološkom značenju. Odabrani korpus analiziran je s aspekta semantičke i sintaktičke strukture, podrijetla, oblika i stila. The subject of this thesis is contrastive analysis of Russian and Italian idiomatic expression that have body part components. The paper analyzes somatic component phrases, the so-called somatic phrases, which are defined as expressions that have at least one component of the human body. The visible organs are more represented in expression with body part components, therefore, this work is based on phrases that have head, eyes, arm, leg and heart as a constituent, heart being the only internal organ featured in the paper. The paper is divided in two parts. The first deals with the theoretical framework that entails the definition of phraseology and idiomatic expression as well as their characteristics. The theoretical part is followed by the central part of the paper that includes contrastive analysis. For the purposes of analysis, 100 phrases were selected, i.e. 51 phrases with body part component in Russian, which were contrasted with 49 somatic phrases in Italian according to their phraseological meaning. The selected corpus was analyzed from the aspect of semantic and syntactic structure, their origin, form and style.

Основной темой данной дипломной работы являются гендерно-отмеченные фразеологизмы в Хорватско-русском фразеологическом словаре. Тема работы находится в рамках фразеологии с акцентом на гендерные вопросы в хорватском и русском языках. Фразеологизмы анализируемого корпуса были взяты из Хорватско-русского фразеологического словаря (2011), в редакции Антици Менац, Жельки Финк Арсовски, Ирины Мироновой Блажиной и Радомира Венутурины. Целью данной работы является анализ совокупности гендерно-отмеченных фразеологизмов на структурно-семантическом уровне. Более того, целью также является сделать вывод о том, что в хорватской и русской фразеологии, на основе проанализированного корпуса, пол концептуализируется как биологическая категория, гендер как социокультурная категория и как идеи о концепции мужественности и женственности, присущие хорватскому и русскому менталиту влияют на язык. Glavna tema ovog rada su rodno obilježeni frazemi u Hrvatsko-ruskom frazeološkom rječniku. Tema rada nalazi u okviru frazeologije s naglaskom na rodnu problematiku u hrvatskom i ruskom jeziku. Frazemi analiziranog korpusa preuzeti su iz Hrvatsko-ruskog frazeološkog rječnika (2011) u redakciji Antice Menac, Željke Fink Arsovski, Irine Mironove Blažine i Radomira Venuturina. Cilj rada je analizirati korpus rodno obilježenih frazema na strukturno-semantičkoj razini te na temelju analiziranog korpusa zaključiti kako se u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji konceptualizira spol kao biološka dimenzija, a rod kao društveno-kulturološka dimenzija i kako predodžbe o konceptu muškosti i ženskosti svojstvene hrvatskom i ruskom mentalitetu utječu na jezik. The main subject of this thesis are gender-marked phrasemes in the Croatian-Russian phraseological dictionary. The subject of the thesis is set within the frames of phraseology, with the emphasis on the gender issues in the Croatian and Russian language. Phrasemes of the analyzed corpus are taken from the Croatian-Russian phraseological dictionary (2011) published by Antica Menac, Željka Fink Arsovski, Irina Mironova Blažina and Radomir Venuturina. The goal of the thesis is to analyze the gender-marked phrasemes on a structural-semantic level, and on the basis of that analyzed corpus conclude that in both Croatian and Russian phraseology, sex is conceptualized as a biological dimension, whereas gender is denoted as social and cultural dimension. Moreover, the goal is also to conclude how the ideas about the concept of masculinity and femininity inherent in Croatian and Russian mentality affect language.