Search

Cilj istraživanja je utvrđivanje točnosti prikaza Jadranskog mora na odabranim portulanskim kartama kvantitativno–analitičkim putem te utvrđivanje upotrjebljivosti portulanskih karata u navigacijske svrhe. Rukopis je podijeljen na dvije glavne tematske cjeline. U prvoj tematskoj cjelini, kartometrijski je određena kartografske projekcija koja je geometrijski najsličnija prikazu Jadranskog mora na portulanskim kartama. Potom je, u odnosu na tu projekciju, utvrđen kronološki tijek kretanja točnosti prikaza te geometrijska odstupanja pojedinih karata iz uzorka u odnosu na prosječnu geometriju prikaza na tim kartama. Također, u ovom dijelu istraživanja, bazen Jadranskog mora podijeljen je regionalno i funkcionalno, pri čemu su, za pojedine segmente te podijele, utvrđene razlike u točnosti prikaza na portulanskim kartama. U drugoj tematskoj cjelini, prvi aspekt utvrđivanja upotrjebljivosti odabranih portulanskih karata čine fizičke dimenzije prikaza Jadranskog mora na tim kartama. Drugi aspekt je odnos rotacije prikaza na portulanskim kartama u smjeru obrnutom od kazaljke na satu i smjera i iznosa magnetske deklinacije iz razdoblja izrade odabranih karata. Treći aspekt predstavlja odnos terestričke navigacije Jadranskim morem i točnosti prikaza na portulanskim kartama, dok se četvrti aspekt odnosi na geometrijski međuodnos točnosti prikaza na portulanskim kartama i točnosti tekstualnih podataka o plovidbenim rutama sadržanih u odabranim portulanima. Jedan od temeljnih zaključaka jest taj da je bazen Jadranskog mora na portulanskim kartama prikazan s iznimno visokom točnošću, poglavito u slučaju kartiranja azimuta prekomorskih linija, te da su portulanske karte, barem na dijelu na kojem je prikazano Jadransko more, ciljano izrađene u kartografskoj projekciji koja ima odlike uspravne konformne cilindrične (Mercatorove) projekcije. Također, rezultati istraživanja implicitno upućuju da portulanske karte najvjerojatnije nisu autentični srednjovjekovni kartografski proizvod, već da su, po svoj prilici, kopija karata koje su izrađene u nekom ranijem razdoblju. Temeljeni argumenti koji podupiru tu pretpostavku su: izračunano nepostojanje povećanja točnosti prikaza kroz razdoblje od tri stoljeća, veća točnost azimuta prekomorskih linija u odnosu na azimute obalnih linija te veća točnost prekomorskih ruta iz portulana (općenito) u odnosu na točnost obalnih ruta. The research goal is to determine the level of accuracy of Adriatic Sea renderings on selected portolan charts by using the quantitatively–analytical approach and to determine the level of portolan charts usability for navigational purposes. The manuscript is divided into two main subject matters, each divided on three and four core chapters respectively. In the first subject matter, map projection that is geometrically most similar to the renderings of Adriatic Sea on portolan charts has been determined catrometrcally. Afterwards, chronological variations of mapping accuracy, along with geometrical deviations of particular charts from their average geometry, were determined compared to that projection. Also, in this part of the research, the Adriatic Sea basin was divided regionally and functionally, which resulted in detection of mapping accuracy variations for each particular segment of those divisions. In the second subject matter, the first aspect of charts’ usability are physical dimensions of Adriatic Sea renderings on charts themselves. The second aspect is the relation between portolan charts’ counterclockwise rendering tilt and direction and value of contemporary magnetic variation. The third aspect is the relation between terrestrial navigation across the Adriatic Sea and the portolan chart accuracy, whilst the fourth aspect represents geometrical interrelation between the accuracy of portolan charts and the accuracy of textual data on navigational routes contained in selected portolans. One of the fundamental conclusions is that the renderings of Adriatic Sea basin on portolan charts show immense accuracy levels, especially if bearing-mapping accuracy of cross-basin lines is considered, and that portolan charts, at least on their segments on which Adriatic Sea is being displayed, are intentionally made with the appliance of map projection which shows the characteristics of conformal cylindrical (Mercator) map projection in its normal aspect. Also, the research results implicitly suggest that it is highly unlikely that portolan charts are genuine medieval products, but rather that they represent the copies of older charts made in certain earlier period. Fundamental arguments that support such assumption are: calculated inexistence of charts’ accuracy increase during three-century period, higher accuracy of cross-basin bearings than that of coastal bearings, and higher accuracy of cross-basin routes in portolans (in general) than that of their coastal routes.

Zaključna seminarska naloga obravnava regionalno geografijo občine Podvelka. Najprej smo se posvetili legi in položaju občine, zgodovinskemu orisu krajev v občini ter naravnogeografskih značilnostim pri čemer smo predstavili geomorfološke, hidrološke, klimatološke, geološke in biogeografske značilnosti območja. Poudarek zaključne seminarske naloge je na družbenogeografskih značilnostih s katerimi smo prikazali demografsko in gospodarsko sliko. Del zaključne seminarske naloge predstavlja intervju, ki smo ga opravili z županom občine, s katerim smo želeli poizvedeti, kje občina vidi možnosti nadaljnjega razvoja. This paper discusses the regional geography of the Municipality of Podvelka. It opens with the position of the municipality, historical overview of its villages and the physical geographic features by presenting it's geomorphological, hydrological, climatological, geological and biogeographical properties. The emphasis lies in the socio-geographic characteristics, which we used to depict the demographics and presentation of the municipality's economy. The paper also includes an interview with the mayor, conduced with the purpose of finding out where the municipality's future interests for its development lay.

Socialni geografi povezujejo prostorske identitetete z družbeno organizacijo v smislu zadovoljevanja nekaterih potreb. Pravijo, da je posameznik umeščen v določen prostor, na katerega ga vežejo mnoge dejavnosti, ki mu omogočajo mirno, varno in udobno življenje in ga s tem vežejo v prostor, posledično pa se tudi identificirajo z njim. Dejavnike, ki vplivajo na prostorsko zavest lahko razdelimo na tradicionalne in moderne. Tradicionalni so zgodovinski spomin, kultura, umetnost, jezik, pokrajina, moderni pa družbene institucije, upravne delitve, mediji, gospodarski subjekti in množični šport. V prispevku so opredeljeni in pojasnjeni osnovni pojmi, povezani s prostorskimi identitetami, kot so: prostorska identiteta, identiteta prostora, regionalna identiteta, identiteta regije, identitetna regija, prostorska pripadnost, zavest in identiteta. Prostorska identiteta pomeni istovetenje (identiteto) z določenim prostorom, ki je lahko manjših ali večjih razsežnosti. Ko govorimo o prostorski identiteti, govorimo o identiteti vezani na prostor na splošno, vendar imamo lahko opravka z različnimi prostorskimi obsegi, od lokalnega do globalnega. Social geographers link together spatial identities with social organization in term of full filing of the some needs. They claim that every individuals is install in specific space binding with it on the base of actions enable him peaceful, safe and comfortable life. In such a way man is connected with the space of living and consequently also identified with it. We can divide the factors causing spatial consciousness on traditional and modern. The traditional are historical memory, culture, art and landscape. Modern factors are social institutions, administration divisions, medias, economical companies and mass sport. In paper we try to make clear basic terms regarding spatial identities, like: spatial identity, identity of the space, regional identity, identity of the region, identity region, spatial belonging ness, consciousness and identity. Spatial identity means that one is identifying one self with the space that could be bigger or smaller dimensions. When we talk about spatial identity we mean identities connected with the space in common but we deal with the different extensions ranged from local to global.

The new challenges presented by a place have launched a marketing research initiative that integrates various marketing approaches requiring not only a wide variety of knowledge in humanities, social sciences, and business disciplines, but also comprehension of the entire complexity of its product – a place. The intricacy of its very essence and nature has probably been one of the reasons why no consensus exists so far on how to define the marketing of place. Here is the space for geography to which a place represents an object of research, and to which a place is also part of the method of how to perform such research. This paper is dedicated to discussion about the issues of applicability of the concept of place in territorial marketing that forms the contact zone between regional geography and marketing.

Regija najjednostavnije govoreći podrazumijeva područje koje je obilježeno zajedničkim prirodnim, društvenim ili prirodnim i društvenim obilježjima. Proučavanje regija i podjela prostora na manje cjeline jedna je od najstarijih geografskih aktivnosti. Regija i regionalna geografija su tijekom različitih etapa razvoja geografske misli prošle put od najvažnijeg područja izučavanja do relativno nebitne i marginalizirane teme. I danas se u laičkim, ali i stručnim krugovima regionalnogeografski sadržaji percipiraju kao pretežno deskriptivni, a regionalna geografija obilježena je kao disciplina koja ne može iznjedriti zakonitosti koje bi vrijedile za širi prostor. U radu se, osim iznošenja povijesnog razvoja regionalne geografije i vrsta regija, ukazuje na najčešće greške zbog kojih regionalna geografija ima takav status. Posebna je pažnja usmjerena na pitanje kako sadržaji vezani uz regiju mogu unaprijediti razvoj kognitivnih sposobnosti unutar nastavnog procesa.

U prošlosti je regionalna geografija imala veću važnost u sveučilišnim nastavnim programima geografije nego danas. Na nekim je slovenskim sveučilištima regionalna geografija Azije samo izborni predmet. To smatramo slabom točkom jer je Azija (a unatrag desetak godina osobito jugoistočna Azija) jedna od vodećih gospodarskih sila i najnastanjeniji kontinent, te bi geografi trebali biti upoznati s pojedinim njezinim regijama. Naš je cilj bio analizirati nastavni program geografije jugoistočne Azije i steći uvid u njegovu strukturu i metodogiju obrazovanja. U tu smo svrhu analizirali nastavne programe geografije i 27 materijala za učenje geografije jugoistočne Azije. Dodatni nam je cilj bio otkriti zahtijeva li regionalna geografija jugoistočne Azije inovativnije obrazovne pristupe s obzirom na to da mnogo geografa traži posao u tom dijelu svijeta. Otkrili smo da unatoč svakodnevnim vezama s jugoistočnom Azijom zbog mnoštva proizvoda i izvora energije iz toga dijela svijeta mi i dalje taj dio Azije ne uključujemo posve u poučavanje regionalne geografije., Regional geography once featured more importantly in the curriculum of geography at the university level than it does today. In some universities in Slovenia, courses which teach regional geography of Asia are merely electives. This is seen as a weakness since Asia (in the last decade, Southeast Asia in particular) is one of the world’s leading economic forces, and the continent with the greatest population. Therefore, geographers should be made more familiar with individual areas of Asia. Our aim was to analyze various course curricula of geography of Southeast Asia in order to gain insights into the internal structure of their education methodology. For this purpose, we analyzed the curricula of geography and 27 learning materials which deal with Southeast Asia. Another aim was to find out if regional geography of Southeast Asia demands more innovative educational approaches, since many geographers search for employment in that part of the world. We found out that despite people's everyday connection with Southeast Asia through its multiple products and energetic resources, this part of Asia has not been included into the study of regional geography in full integrity.

The article discusses the impact of the initial establishment of TAM (Tovarna avtomobilov in motorjev Maribor) on forming of the industrial zone Tezno, Maribor. Both industrialization and planning economy played a key role in forming of a classic industrial zone, which represented an area of manufacturing activities. In the 1970s and 1980s, Maribor economy made more than a half of total income in secondary sector. Under the influence of socioeconomic changes, restructuring economies and its adaptation to the requirements of the common European market in 1990s influenced on functionaly changes of the industrial zone and on forming of the new business and production zone. The city acceded to the revitalisation of the industrial zone into a perspective Business and production zone Tezno. V industrijsko degradiranih območjih je prišlo do propada klasične industrije, zapiranje tovarn proizvodnih dejavnosti in pojava visoke stopnje brezposelnih, kar je imelo za posledico nastanek depresivnih in gospodarsko stagnantnih območij. Strukturne spremembe mariborskega gospodarstva, še posebej v predelovalnih dejavnostih, v času tranzicije in prehoda na tržno gospodarstvo se odražajo na razvoju industrijskih con. Propad velikih industrijskih podjetij proizvodne dejavnosti je povzročil, da so industrijske cone začele stagnirati ali pa so spremenile svojo namembnost in funkcijo. V obdobju sedemdesetih in osemdesetih let je mariborsko gospodarstvo zamudilo priložnost prestrukturiranja starih in uvajanja novih proizvodnih dejavnosti. Posledično ni prišlo do tercializacije gospodarstva. Sekundarni sektor je ustvarjal več kot petdeset procentov prihodkov gospodarstva in zaposloval preko šestdeset odstotkov delovne sile. Vodilno podjetje je bilo Tovarna avtomobilov in motorjev Maribor (TAM), ki je zasedalo velik del jugovzhodne industrijske cone Tezno in ustvarjalo s četrtino zaposlenimi tretjino prihodkov znotraj predelovalnih dejavnosti mariborskega gospodarstva. V devetdesetih letih so bili neuspeli poskusi revitalizacije proizvodnje. Leta 1996 je nastala Poslovno proizvodnja cona Tezno. Zaživela je po odkupu premoženja TAMa v stečaju na prelomu tisočletja, ki predstavlja s svojimi proizvodnimi halami, skladišči in pisarniškimi prostori z urejeno in centralizirano upravljano infrastrukturo izhodišče za nova podjetja, ki se naseljujejo v coni. Ugodne prometne povezave in dovolj nezazidanih površin predstavlja ugodne pogoje za širitev in uspešno delovanje cone.

Pojem »mestna regija« je vsebinsko zelo širok, zato pa tudi precej ohlapen. Gledano »od daleč«, je pojav jasen in preprost – okoli mesta se oblikuje območje, katerega prebivalci uporabljajo mestne dejavnosti za zadovoljevanje svojih potreb, istočasno pa se med središčem in okolico vzpostavijo številne vezi, zaradi katerih postaja območje v gospodarskem, upravnem in socialnem smislu vse bolj enovito in povezano. Ko pa skušamo pojav operacionalizirati, mestno regijo zamejiti ali pobliže spoznati njene značilnosti, se pokaže prej omenjena ohlapnost. Definicija, okoli katere je enotna večina raziskovalcev pravi, da je mestna regija območje, kjer večina prebivalcev iz okolice zadovoljuje večino svojih potreb v središču tega območja, ne pa v drugih regionalnih središčih, med regijskim središčem in okolico pa se posledično spletejo številne vezi, zaradi katerih deluje območje funkcijsko povezano (Lichtenberger 1986, Carter 1975, Heineberg 2000, Krau 2005). V tej definiciji so vsaj tri formulacije, zarad katerih je pojem potrebno vsakič prirediti konkretnemu primeru. To so: večina prebivalcev, okolica regionalnega središča in večina potreb. Morda je zaradi omenjene vsebinske ohlapnosti leta 1970 O. Boustedt postavil drugo definicijo, po kateri obsega mestna regija območje dnevnih migracij v regijsko (bolje: zaposlitveno) središče. Takšna definicija je natančnejša, vendar ne pokriva vseh vsebin mestne regije. Menimo, da je za razumevanje mestne regije potreben nekoliko drugačen pogled od uveljavljenega! Univerzalna, vse dejavnosti obsegajoča mestna regija kot spoj regijskega središča in okoliškega območja ne obstaja mestna regija ni »real existend«, temveč je konstrukt, ki ga opredelimo sproti, za vsak namen posebej in je tudi vsakič drugačna. Osnovna ideja o funkcionalnem območju okoli mesta pridobi v vsakem kontekstu nekoliko drugačno obliko. Mestne regije regije niso enkrat za vselej, temveč se spreminjajo skladno z gospodarskimi in socialnimi razmerami bolje: spreminjajo se skupaj s pokrajino (regija je specifičen prostor v specifičnem času). Zato je potrebno ta pojav razumeti kot konglomerat (skupek) različnih gravitacijskih območij, ki vsako zase predstavlja mestno regijo, vsa skupaj pa imajo zgolj informativni (orientacijski) pomen (glej shemo mestne regije v besedilu). Definicija mestne regije, ki bolj ustreza današnjemu razumevanju tega pojava bi se lahko glasila: mestna regija je območje, katerega označujejo ekonomski in socialni odnosi med mestom in okolico. Težavna je tudi zamejitev mestne regije, saj je kakršnokoli postavljanje kriterijev, dejanje »od zunaj«, ki z vsebino pojma nima veliko skupnega. Primerneje je ločevati območje glede na intenzivnost povezav z regijskim središčem (v smislu intenzivnih, manj intenzivnih in občasnih povezav z regijskim središčem). Podobno stališče najdemo pri Boustedtu, ki je mestno regijo razdelil na središčni (mesto), širitveni (obmestje) in zunanji del (po Heineberg 2000, 57). Eno ključnih vprašanj je, s katerimi elementi lahko mestno regijo prepoznamo, oziroma, kateri elementi mestno regijo vzpostavljajo? Glede na vsebino odgovora lahko opredelimo vsaj dve vrsti mestnih regij, in sicer ekonomsko geografske in socialno geografske mestne regije. Pri razpoznavanju ekonomsko geografskih mestnih regij izhajamo iz pojma »mesto«, ki je za vsebino pojava ključnega pomena. Mesto, kakor ga pojmujemo v ekonomski geografiji je območje, kjer so skoncentrirane številne dejavnosti, od proizvodnih, storitvenih, upravnih in družbenih. Dejavnosti niso namenjene le prebivalcem mesta, temveč tudi prebivalcem okoliških naselij. Ekonomsko geografske mestne regije temeljijo na vrsti in intenzivnosti odnosov (povezav) med mestom in okolico. Posledica tega je območje okoli mesta (mestna regija), katerega prebivalci večinsko ter bolj ali manj pogosto, vendar redno, uporabljajo dejavnosti v središču tega območja. Kazalca, s katerima lahko prepoznamo ekonomsko geografske mestne regije sta: - število dnevnih migrantov in - število gospodinjstev, ki se redno oskrbujejo v regijskem središču. Uporabni bi bili tudi podatki o številu in krajevnem izvoru obiskovalcev javnih prireditev, mreži poslovalnic in ekspozitur podjetij, s sedežem v regijskem središču, številu in intenzivnosti poslovnih vezi med gospodarskimi subjekti, intenzivnosti prometnih tokov oziroma gostoti prometa med mestom in okoliškimi naselji. V socialno geografskem smislu je mestna regija območje, kjer so socialni odnosi med prebivalci intenzivnejši – pogostejši, tesnejši in številnejši. Tudi Massey pravi, da je (mestna) regija produkt socialnih odnosov. S širšim območjem bivanja posameznika namreč ne povezuje le stanovanje in delo, tudi socialne in institucionalne vezi, pa tudi duhovne, v sodobnem času vse bolj tudi enotne informacije. Posledica tega je regionalna identifikacija, kar pomeni zavest o pripadnosti določenemu teritoriju. Opredeljevanje tovrstnih regij sloni na deležu prebivalcev okoliških naselij, ki se identificirajo z določenim regionalnim središčem. Druga oblika socialnih vezi, ob katerih nastaja mestna regija bi lahko bile posledice specifičnih informacij, ki jih posredujejo lokalni mediji. V mislih imamo oglaševanje prireditev, storitev, informacije o lokalnih dogodkih. Ob tem se oblikuje specifičen vzorec ravnanja (=socialni odnosi), ki v drugih mestnih regijah ni prisoten. Socialne odnose s prostorsko konotacijo definira tudi pripadnost oziroma simpatizerstvo z regionalnimi športnimi klubi, članstvo v kulturnih društvih in interesnih združenjih (tudi na področju civilne družbe). Elementi, ki definirajo to vrsto odnosov oziroma mestnih regij so: - število oglasov iz lokalnega okolja v regionalnih medijih. Predpostavljamo, da je število informacij, reklamnih sporočil in drugih oglasov iz iste regije večje, kakor iz drugih regij. - število informacij iz lokalnega okolja v regionalnih medijih. Predpostavljamo, da je število novic iz domicilne regije večje, kakor iz drugih regij, kar pomeno boljšo obveščenost, pa tudi povezanost z lokalnimi dogodki. - členitev prostora na upravne enote. Predpostavljamo, da je teritorialna organiziranost določene družbene dejavnosti (npr. zdravstva, sodstva, šolstva) kohezijski element mestne regije, saj vpliva na organiziranje vsakodnevnega življenja in na vključenost prebivalcev v reševanje razvojnih in vsakodnevnih vprašanj. Takšen pomen imajo javna uprava, sodstvo, zdravstvo, policija, geodetska služba, zavodi za zaposlovanje, socialne ustanove, tudi volilni okoliš. Vrste mestnih regij, kakršne izhajajo iz nakazanih elementov, se med seboj teritorialno ne prekrivajo, niti podobne si niso. Zato ni mogoče govoriti o mestni regiji na splošno, temveč je potrebna natančnejša opredelitev, za katero vrsto mestne regije gre. Mestna regija Maribora obsega velik del severovzhodne Slovenije, ne glede na to, s katerim kazalcem jo omejimo. Izkaže pa se, da je v socialnem smislu mestna regija obsežnejša, kakor v ekonomskem. The first part of this contribution deals with the contents of the term 'city region'. This is an area, defined by economical and social relationships between the town and its surroundings. Within these parameters, the economical-geographic and socio-geographic characteristics of the city region can be defined. A city region is an area that changes with time and through characteristics which define it. This is also the reason why we cannot define it once and for all. It is also not possible to restrict it with more than one element, because the spatial range of elements varies considerably. The second part of the contribution shows the city region of Maribor. This includes a large part of the north-eastern Slovenia, irrespective of the parameters, one wants to define it with. However, one can establish that the said city region is larger in the social than in the economical sense.

Prispevek prinaša razmišljanja urednikov o zasnovi in vsebini regionalno geografske monografije o Sloveniji. Izpostavljeno je vprašanje koncepta regionalno geografskega prikaza, metode interpretacije, kartografskih upodobitev, nacionalnega konteksta besedila ter uporabe znanstvenega instrumentarija. This contribution shows editors' reflections on the scheme and the contents of the regional geographical monograph of Slovenia. The question is exposed on the concept of the regional geographical survey, interpretation methods, cartographic showings, national context and usage of scientific tools.

Rad daje prikaz života i djela, te doprinosa profesora emeritusa Velimira Veljka Rogića hrvatskoj geografiji, povodom 90 godišnjice njegova života.