Search

Rad opisuje teorijsku podlogu rada neuronskih mreža i njihovu upotrebu na problemu određivanja parametara osvjetljenja na fotografijama. Izgrađena je neuronska mreža i prikazan je postupak izgradnje u biblioteci TensorFlow. Prikazan je postupak pripreme i korištenja SFU GreyBall skupa podataka te su opisani rezultati prepoznavanja i ispravljanja parametara na fotografijama u različitim prostorima boja. This paper describes the fundamental principles of neural networks and their usage in the problem of estimating lighting parameters in photographs. A neural network was constructed in the TensorFlow library. Preparation and usage of SFU GreyBall dataset was shown and the results of lighting estimation and correction were tested on different color spaces.

Akromatska indukcija se temelji na razlici u svjetlini između pozadine i promatranog stimulusa. Dizajn Susan Hirth, sa crnim, bijelim i sivim elementima, gdje se dva identična siva segmenta kružnice percipiraju različito opisan je kao efekt promjene različitog kontrasta svjetline i asimilacije. U radu se analiziraju njihovi utjecaji kroz vrijednosti razlike boja (ΔE00) i razliku svjetline (ΔL00) unutar cross media reprodukcijskog sustava na modificiranom Hirth dizajnu (bez T-junctionsa) s dvije udaljenosti promatranja (60 i 100 cm).

Polarizacija svjetla u fotografiji ima višestruki utjecaj. Refleksija svjetla od transparentnog medija uzrokuje stvaranje, najčešće neželjenih, odbljesaka, a pri snimanju pejzaža i sličnih motiva, zbog raspršenja svjetla kroz atmosferu, boje gube zasićenje, boja neba se bilježi blijedo te se na nebu ne ističu oblaci. Kako bi se ovakav utjecaj anulirao ili smanjio, moguće je pri snimanju koristiti polarizacijski filter. Pri tome fotograf očekuju prvenstveno povećanje zasićenja, a ne tona i svjetline boje. U radu se analizira utjecaj primjene polarizacijskog filtera na boje snimljene fotografije.

U području galerijski izlaganih fotografija naročito su zanimljive tekstilne podloge za ispis. Kod klasičnih se fotografskih sustava tekstilna podloga za realizaciju fotografija oslojava odgovarajućom fotografskom emulzijom nakon čega se tako oslojena podloga osvjetljava i kemijski obrađuje na, u osnovi, isti način kao i fotografski papir. Kod primjene ink jet tehnika ispisa također postoje posebno pripremljena umjetnička platna oslojena receptorskim slojem na koja se ispis ostvaruje direktno kao i na standardne podloge za ispis. Međutim, ako fotograf želi fotografiju ostvariti na drugačiju tekstilnu podlogu za ispis, potrebna su alternativna rješenja. U radu su analizirana takva alternativna rješenja kojima DOD ink jet tehnike ispisa digitalnog zapisa fotografske slike postaju indirektne kod kojih se prvo ispisuje master koji se zatim prenosi na tekstilnu podlogu za ispis. U eksperimentalnom je dijelu rada promatran utjecaj odabira tekstilne podloge za ispis na karateristike tonova, boja i rezolucije na indirektni bubble jet ispis digitalnog zapisa fotografije uz ispis mastera na podlogu s odgovarajućim receptorskim slojem koji se termički aktivira. Rezultati ispitivanja pokazuju da su indirektnim ink jet ispisom na tekstilne podloge različitih sastava postignute različite kolorimetrijske vrijednosti i dinamički rasponi, a time i različiti gamuti i ukupna odstupanja boja u odnosu na digitalno zadane vrijednosti. Odstupanja od digitalnim zapisom definiranih vrijednosti mogu se dijelom pripisati odstupanjima koja nastaju pri ispisu samog mastera, a dijelom karakteristikama konačne tekstilne podloge za ispis.

Danas je oko 2/3 svih ilustracija u tiskanim medijima ostvareno u fotografskoj tehnici, a portret je jedan od najčešdih, ali i najzahtjevnijih, fotografskih motiva. Potreba za relativno malim i, često, personaliziranim nakladama rezultira sve vedom zastupljenošdu različitih tehnika digitalnog tiska među kojima je dominiraju tehnike temeljene na elektrofotografiji. U radu je ispitano koliko naglašena promjena optičkih karakteristika tiskovne podloge utječe na promjene boja portretne fotografije reproducirane elektrofotografskim tiskom. Kod obe su tiskovne podloge (mat i sjajne) primijedena odstupanja boja od onih definiranih na digitalnom zapisu fotografije, ali su ta odstupanja unutar granica prihvatljivosti za otvoreni sustav. Još su manje razlike boja između analiziranih otisaka. Međutim, vizualnom je analizom uočen utjecaj boje podloge na doživljaj reprodukcije portretne fotografije kod reprodukcija „uokvirenih” bojom podloge na doživljaj portretne fotografije.

Pri ispisu digitalnog zapisa fotografske slike, fotografi na raspolaganju imaju različite tehnike ispisa, ali i, unutar određene tehnike ispisa, mogućnost odabira podloge za ispis. Izbor karaktera efekta podloge, sjajni ili mat, ovisi o motivu, formatu i namjeni fotografije, ali se, u idealnom slučaju, očekuje da promjena načina dorade površine podloge za ispis bitno ne utječe na reprodukciju boja i tonova. U ovom je radu na temelju kolorimetrijskih mjerenja ispitan utjecaj odabira podloge za ispis različitog načina dorade na boje i tonove fotografije realizirane tehnikom digitalnog laserskog fotografskog ispisa. Rezultati upućuju na bitne razlike tonova i boja realiziranih digitalnih fotografija.

U radu je opisan i analiziran sustav digitalne portretne fotografije. Prikazan je tehnički i stilski razvoj portretne fotografije od početaka fotografije sredinom 19. stoljeća do današnjih dana. Teoretski i kroz snimljene primjere analizirani su različiti pristupi portretnoj fotografiji te sintaksa portretne fotografije. Teoretski i kroz snimljene primjere (portretne fotografije) prikazan je i analiziran i sustav digitalne fotografije kroz njegove faze - snimanje, obradu i realizaciju ispisom. U eksperimentalnom je dijelu mjerno i vizualno analiziran utjecaj pojedinih faza sustava na elemente portretne fotografije te, doživljajno, odstupanja od portreta realiziranih “ klasičnim” fotografskim sustavima. Analizirana je promjena boja (kolor portretna fotografija) i tonova (crno-bijela portretna fotografija) kože kroz snimanje uz različita portretna osvjetljenja i osjetljivosti, obradom i ispisom dominantnim tehnikama ispisa digitalne fotografije te utjecaj na kvalitetu slike primjenom sustava stabilizacije slike i odabirom formata, rezolucije, formata i finoće zapisa. Teoretskom i eksperimentalnom analizom sustava digitalne portretne fotografije se ukazuje na mogućnosti optimalizacije sustava te na optimalna rješenja, odabire i kombinacije kroz pojedine faze sustava.

Sustav digitalne fotografije može se definirati kroz snimanje, uitavanje i kompjutorsku obradu snimljene digitalno zapisane fotografije te njezin ispis. Ispis se digitalne fotografije danas ostvaruje razliitim tehnikama od kojih su dominantne ink jet, sublimacijska te ispis fotografskim printerima. Za ovaj je rad snimljena testna digitalna fotografija koja je ispisana ink jet printerom CMYK tehnologije, ink jet printerom CCMMYK tehnologije, sublimacijskim te fotografskim printerom. Uz testnu su digitalnu fotografiju ispisana i definirana polja za denzitrometrijsku i kolorimetrijsku kontrolu. Za svaku je tehniku ispisa korištena odgovarajua podloga (Epson ink jet photo paper, Olympus passport photo paper za sublimacijski ispis, fotografski papir Agfa Prestige) te ostali standardni materijali. Prije ispisa podloge su usporeene s obzirom na površinsku masu, debljinu, glatkou i stupanj bjeline. Ispisane testne fotografije ocijenjene su vizualno. Na osnovi kolorimetrijskih mjerenja odreena su odstupanja boja (E) zadanih primarnih boja i crne, a denzitometrijskih optike pokrivenosti za cijan, magentu, žutu i crnu. Dobiveni rezultati ukazuju na razliitost ispisa digitalnih fotografija s obzirom na tehniku ispisa te problematiku odnosa fotografije prikazane na monitoru kompjutora, što je naješe osnova u fazi obrade digitalne fotografije, i finalne fotografije, tj. ispisa.