Search

Drvo je i danas, jedinstvena, prirodno obnovljiva i nezamjenjiva sirovina. S druge strane, drvo je kao biogeni materijal podložno razgradnji djelovanjem abiotskih i biotskih uzročnika. Prirodna otpornost svake vrste drva uvjetuje njegovu uporabu. Veća prirodna otpornost osigurava dužu trajnost, a manja omogućuje kraću. U ovome radu prikazani su štetni čimbenici razgradnje drva, poglavito sušenih hrastovih elemenata za parkete, odnosno greške koje uzrokuju. Istovremeno opisani su postupci i sredstva kojim se takovi elementi mogu preventivno, ali i represivno zaštiti protiv navedenih čimbenika. Cilj ovog rada je određivanje mjera i postupaka kontrole kvalitete sušenih hrastovih elemenata za parkete, odnosno sredstava njihove preventivne zaštite.

Wood processing is usually performed in environments with large amounts of endotoxin-rich bioaerosols that are associated with a variety of health effects. The aim of this preliminary study was to assess the relation between endotoxin levels in settled and airborne dust in wood-processing industry. Ten pairs of airborne and settled dust samples were collected in a sawmill and parquet manufacture of two wood-processing plants in Croatia. Endotoxin was assayed with a chromogenic end-point LAL (Limulus amebocyte lysate) method. The results showed that endotoxin levels in airborne respirable dust were above the proposed occupational exposure limit of 125 EU m-3 and could be considered hazardous for the respiratory system. In settled dust they ranged between 229.7 EU mg-1 and 604.3 EU mg-1 and in airborne dust between 166.8 EU mg-1 and 671.6 EU m-3, but there was no signifi cant correlation between them (Spearman’s rho=0.358, P=0.310). This study points to sawmill settled dust as endotoxin reservoir and suggests that it may add to already high exposure to airborne endotoxins associated with wood processing. Investigations of the relation between settled and airborne endotoxin levels should be continued to better understand the sources and sites of endotoxin contamination in wood-processing industry., Drvoprerađivačka industrija radna je sredina s izloženošću velikim količinama bioaerosola bogatog endotoksinom, što je povezano s učincima na zdravlje izložene radne populacije. Cilj ove studije bio je procijeniti odnos između razina endotoksina u sedimentiranoj prašini i zraku (aerosoliziranoj prašini) drvoprerađivačkih radnih prostora. Deset parova uzoraka zraka i sedimentirane prašine skupljeno je u dvije tvornice za preradu drva (pilanama i pogonima za proizvodnju parketa) u Hrvatskoj. Endotoksin je izmjeren kromogenom “end-point” LAL (Limulus amebocitni lizat) metodom. Rezultati su pokazali da razine endotoksina u aerosoliziranoj respirabilnoj prašini drvoprerađivačkih pogona prelaze preporučene granice izloženosti za radne prostore od 125 EU m-3, pa se mogu smatrati štetnima za dišni sustav izloženih radnika. Razine endotoksina izmjerene u sedimentiranoj i aerosoliziranoj prašini kretale su se u sličnu rasponu [(229.7 do 604.3) EU mg-1 i (166.8 do 671.6) EU m-3], ali nije utvrđena značajna korelacija razina endotoksina između parova uzoraka sedimentirane i aerosolizirane prašine (Spearman rho=0.358, P=0.310). Ovi rezultati upućuju na to da uz velike količine proizvedene i aerosolizirane drvne prašine u sklopu radnih operacija u pilanama, razini endotoksina u aerosoliziranoj respirabilnoj prašini može pridonijeti i uskovitlana sedimentirana prašina koja je dodatni rezervoar endotoksina. Istraživanje odnosa između razina endotoksina u sedimentiranoj i aerosoliziranoj prašini treba nastaviti kako bi se bolje defi nirali izvori i mjesta kontaminirana endotoksinom u pilanama.

Cilj istraživanja ovog rada bio je prema u nas uobičajenim metodama, utvrditi kvantitativno iskorištenje pri obradbi u primarnoj i doradnoj pilani, te u proizvodnji parketa od orahovine. Objekt istraživanja bili su trupci običnog oraha (Juglans regia L.) II. klase kakvoće kakvi se uobičajeno prerađuju u hrvatskim pilanama. Primarno piljenje trupaca oraha obavljeno je na tračnoj pili trupčari te na tračnoj pili paralici. Sve dobivene piljenice odmah su nakon piljenja parene radi ublažavanja velike razlike u boji bijeljike i srži. Nakon toga raspiljene su u drvne elemente i popruge uzdužno - poprečnim načinom piljenja. Dobiveni elementi i popruge zatim su sušeni, te prerađeni u masivni (lam) parket i gotovi dvoslojni parket. Cjelokupno kvantitativno iskorištenje pri obradbi orahovih trupaca u parket iznosi 19, 23%, odnosno 19, 88 m2 parketa/m3 trupaca. Pri tome udio gotovog parketa iznosi 8, 19%, odnosno 8, 84 m2 gotovog parketa/m3 trupaca, a lam parketa 11, 04%, odnosno 11, 04 m2 lam parketa/m3 trupaca. Drvni su elementi za potrebe izradbe gotovog parketa visoko kvalitetni proizvod doradne pilane. Izradba ovakvih drvnih elemenata zahtijeva i određenu pilansku sirovinu, odnosno piljenice više kakvoće, dok se iz piljenica niže kakvoće dobiva veći udio proizvoda manjih dimenzija i kakvoće, dakle popruga. Obzirom da su istraživani trupci II. klase kakvoće, udio izrađenih elemenata naspram popruga u istraživanih trupaca je bio manji što potvrđuje prethodnu činjenicu. Gledajući samo uspješnost obradbe drvnih elemenata i popruga u parkete, rezultati su pokazali da je kvantitativno iskorištenje drvnih elemenata i popruga pri izradbi gotovog parketa veće nego pri izradbi lam parketa. Ovo naročito dolazi do izražaja ako se razmatra površina dobivenog parketa

Cilj istraživanja ovog rada bio je prema u nas uobičajenim metodama, utvrditi kvantitativno iskorištenje pri preradbi u primarnoj i doradnoj pilani, te u proizvodnji parketa od orahovine. Objekt istraživanja bili su trupci običnog oraha (Juglans regia L.) I. i II. klase kakvoće kakvi se uobičajeno prerađuju u hrvatskim pilanama. Primarno piljenje trupaca oraha obavljeno je na tračnoj pili trupčari te na tračnoj pili paralici. Sve dobivene piljenice odmah su nakon piljenja parene radi ublažavanja velike razlike u boji. Nakon toga raspiljene su u drvne elemente i popruge uzdužno - poprečnim načinom piljenja. Dobiveni elementi i popruge zatim su sušeni, te prerađeni u masivni (lam) parket i gotovi dvoslojni parket. Potvrđene su neke općepoznate činjenice o pilanskoj sirovini iz brojnih istraživanja naših najzastupljenijih vrsta drva, a jedna od njih je da se iz trupaca više klase kakvoće postiže i veće kvantitativno iskorištenje u primarnoj i doradnoj pilani. Drvni su elementi glavni proizvod doradne pilane, stoga je udio elemenata naspram popruga u I. klasi trupaca veći, dok je u II. klasi obrnuto - veći je udio popruga. Ako bismo pokušali usporediti rezultate ovog istraživanja s istraživanjima nekih drugih domaćih vrsta drva, mogli bismo zaključiti, uz određene ograde da su rezultati vrlo slični ili su dali nešto lošije vrijednosti. Kvantitativno iskorištenje u proizvodnji parketa vezano je za kvantitativno iskorištenje u primarnoj, odnosno doradnoj pilani. Samim time udio gotovoga dvoslojnog parketa kao proizvoda najvišeg stadija obradbe u istraživanom je pilanskom pogonu bilo veće za uzorke kvalitetnijih trupaca