Search

Cilj istraživanja jest utvrditi povezanost između internaliziranih problema adolescenata i čimbenika školskog okruženja. U istraživanju je sudjelovalo 305 učenika iz srednjih škola Krapinsko–zagorske županije i Pule. Rezultati govore da mladići koji imaju više internaliziranih problema imaju i lošiju ocjenu iz matematike, manje povjerenje u prijatelje, lošiju komunikaciju s njima, otuđeniji su od njih te imaju manju privrženost školi. Kod djevojaka su internalizirani problemi pozitivno povezani s otuđenosti od prijatelja, a negativno s ocjenom iz matematike, ukupnim školskim uspjehom, povjerenjem u prijatelje te privrženosti školi. Ukupnom objašnjenju varijance pojedinih internaliziranih problema najviše doprinose dimenzije privrženosti prijateljima i privrženost školi. Rezultati istraživanja mogu služiti kao polazište za edukaciju stručnog osoblja škole te razvoj preventivnih programa usmjerenih promoviranju mentalnog zdravlja adolescenata.

Cilj ovog rada bio je ispitati u kakvom su odnosu uznemiravanje i nasilje doživljeno na internetu, slika o sebi te odnos s roditeljima i vršnjacima. Istraživanje je provedeno u tri osnovne škole na N = 162 učenika. U kategoriju žrtva svrstano je 17.9% sudionika istraživanja dok je 12.3% sudionika bilo u kategoriji nasilnik i žrtva/nasilnik. U kategoriji neuključeni u nasilje preko interneta bilo je 69.9% sudionika. Rezultati istraživanja pokazali su da ne postoje razlike u samopoštovanju kod sudionika različite uključenosti u nasilje preko interneta. No, razlike su pronađene u privrženosti između različitih kategorija uključenosti u nasilje, gdje su neuključeni u nasilje privrženiji majci, ocu i vršnjacima nego li uključeni u nasilje. Utvrđeno je da ne postoje spolne razlike s obzirom na uloge u uključenosti u nasilje preko interneta. Pokazalo se da dječaci imaju više samopoštovanja od djevojčica. Što se tiče privrženosti, spolne razlike su dobivene samo u privrženosti vršnjacima, tako da su djevojčice privrženije vršnjacima nego li dječaci. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su kako je doživljavanje nasilja preko interneta pozitivan prediktor činjenja nasilja preko interneta. The aim of this study was to investigate the relationship between harassment and violence experienced on the Internet, self-image and relationship with parents and peers. The study was conducted in three primary schools on a sample of N = 162 students. In the victim category there were 17.9% of the survey participants while 12.3% of the participants were in the bully and bully/victim category. The category of uninvolved in cyberbullying consists of 69.9% participants. The results showed that there are no differences in self-esteem between participants different involvement in cyberbullying. However, differences were found in the attachment between the different categories of involvement in cyberbullying. Uninvolved in cyberbullying are more attached to mother, father and peers than participants involved in cyberbullying. It was determined that there are no gender differences relating to the roles of the involvement in cyberbullying. It turned out that boys have higher self-esteem than girls. As for the attachment, gender differences were obtained only in the attachment peers, so that the girls are more attached to their peers than boys. Results of hierarchical regression analysis showed that cyber-victimization is a positive predictor of cyberbullying.

Cilj istraživanja bio je ispitati odnos materijalizma, podložnosti utjecaju vršnjaka, privrženosti vršnjacima i samopoštovanja kod tri dobne skupine adolescenata. U istraživanju su sudjelovali učenici osmog razreda osnovne škole te prvog i trećeg razreda gimnazije, njih ukupno 332. Kao mjerni instrumenti korištene su Skala materijalizma i Skala podložnosti utjecaju (Bachman, 1997), Modificirani inventar iskustava u bliskim vezama (Kamenov i Jelić, 2003), te Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg, 1965). Rezultati su pokazali da postoji značajna negativna povezanost između dobi i materijalizma, te između dobi i podložnosti utjecaju što znači da su materijalistički stavovi izraženiji kod mlađih adolescenata te su mlađi adolescenti podložniji utjecaju vršnjaka. Između materijalizma i podložnosti utjecaju vršnjaka dobivena je značajna pozitivna korelacija što znači da adolescenti koji su podložniji utjecaju vršnjaka imaju i izraženije materijalističke stavove. Također je potvrđena statistički značajna pozitivna povezanost između samopoštovanja i dobi, te značajna negativna povezanost između materijalizma i samopoštovanja, što znači da samopoštovanje raste s dobi a u skladu s tim, s porastom samopoštovanja dolazi do opadanja izraženosti materijalističkih stavova. Višestrukom regresijskom analizom dobiven je medijacijski utjecaj samopoštovanja na odnos materijalizma i dobi, što znači da su dobne razlike u materijalizmu jednim dijelom zapravo uzrokovane razlikama u samopoštovanju.

Dosadašnja istraživanja su pokazala kako se povezanosti obiteljskih i vršnjačkih odnosa sa različitim pokazateljima psihosocijalne dobrobiti djece mijenjaju tijekom razvoja. U adolescenciji odnosi adolescenta s roditeljima i vršnjacima doživljavaju različite promjene, a njihovi doprinosi psihosocijalnoj dobrobiti adolescenata različiti su u odnosu na ranija razvojna razdoblja. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi u kojoj su mjeri obiteljska kohezija, privrženost roditeljima i privrženost vršnjacima povezani sa socijalnom prihvaćenosti i općim samopoštovanjem adolescenata. U istraživanju je sudjelovalo 221 adolescent (116 djevojaka) u dobi od 14 do 18 godina. Obiteljska kohezija mjerena je Skalom obiteljske kohezije (Bloom, 1985), privrženost majci, ocu i vršnjacima Inventarom privrženosti roditeljima i vršnjacima – Revidirana verzija (Armsden i Greenberg, 1987), a socijalna prihvaćenost i opće samopoštovanje Profilom samopercepcije za adolescente (Harter, 1988). Rezultati su pokazali kako se djevojke i mladići ne razlikuju u kvaliteti privrženosti majci i ocu, ali da djevojke u odnosu na mladiće imaju bolju kvalitetu privrženosti vršnjacima. Percipirana socijalna prihvaćenost u društvu vršnjaka kod adolescenata oba spola povezana je s kvalitetnijim odnosima privrženosti vršnjacima, a kod djevojaka i s većom privrženosti ocu. Nadalje, mladići koji su privrženiji očevima i odrastaju u kohezivnim obiteljima imaju više opće samopoštovanje. Djevojke koje imaju bolju kvalitetu odnosa privrženosti s oba roditelja i vršnjacima te odrastaju u kohezivnim obiteljima imaju više samopoštovanje. Provedene su stupnjevite regresijske analize s mjerama obiteljske kohezije, privrženosti roditeljima, privrženosti vršnjacima i socijalnom prihvaćenosti kao prediktorima te općim samopoštovanjem kao kriterijem u uzorcima djevojaka i mladića. Rezultati tih analiza pokazali su kako su socijalna prihvaćenost i privrženost majci značajni prediktori općeg samopoštovanja djevojaka, a socijalna prihvaćenost i privrženost ocu značajni prediktori općeg samopoštovanja mladića. Nalazi ovog istraživanja ukazuju na važnost odnosa s roditeljima i vršnjacima za samopoštovanje adolescenata te se o njima raspravlja s obzirom na praktične implikacije za rad s adolescentima.

Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost samopoštovanja adolescenata i privrženosti roditeljima s kvalitetom njihovih odnosa s vršnjacima. Uzorkom je obuhvaćen 221 adolescent ; 105 mladića i 116 djevojaka u dobi od 14 do 18 godina. Sudionici su ispunili skale za procjenu obiteljske kohezije, općeg samopoštovanja, socijalne prihvaćenosti te privrženosti majci, ocu i vršnjacima. Rezultati su pokazali da su djevojke privrženije društvu vršnjaka od mladića. Nadalje, mladići koji su privrženi očevima imaju izraženije opće samopoštovanje, dok je veće samopoštovanje djevojaka značajno povezano s privrženošću majci i vršnjacima. Provedene su multiple regresijske analize rezultata za uzorak mladića i djevojaka s privrženošću vršnjacima kao kriterijskom varijablom i mjerama općeg samopoštovanja, socijalne prihvaćenosti, obiteljske kohezije te privrženosti majci i ocu kao prediktorskim varijablama. Nalazi istraživanja ukazuju na to da je privrženost roditeljima važnija za razvoj privrženosti djevojaka vršnjacima. Socijalna prihvaćenost jedini je značajan prediktor privrženosti mladića vršnjacima, dok je kvaliteta odnosa privrženosti koje djevojke uspostavljaju s vršnjacima značajno povezana s njihovom privrženošću majci i doživljajem socijalne prihvaćenosti u društvu vršnjaka.

Cilj istraživanja bio je utvrditi može li se podložnost vršnjačkom pritisku objasniti privrženošću roditeljima, vršnjacima i dobi te postoje li spolne i dobne razlike u privrženosti roditeljima i vršnjacima, kao i u podložnosti vršnjačkom pritisku te pojedinim aspektima pritiska. Istraživanje je provedeno na 440 ispitanika, 171 mladić i 269 djevojaka, u rasponu dobi od 14 do 18 godina. Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Upitnik privrženosti roditeljima i vršnjacima te Skala podložnosti vršnjačkom pritisku, a prikupljeni su i demografski podaci ispitanika. Rezultati su pokazali da su djevojke više privržene majci i vršnjacima, dok za oca nisu dobivene spolne razlike. Mladići su se pokazali podložniji vršnjačkom pritisku u svim područjima, dok su učenici prvih razreda, u usporedbi s četvrtim razredima, bili podložniji pritisku u području odnosa s vršnjacima. Ovisno o spolu i promatranom aspektu vršnjačkog pritiska, različiti prediktori položnosti vršnjačkom pritisku pokazali su se značajnima.