Search

Pojavom društvenog softvera i niza povezanih korisničkih servisa pojavio se novi val korisničkog sudjelovanja u kreiranju i korištenju mrežnih izvora te su potaknuti novi pristupi u organizaciji mrežnih izvora temeljeni na ideji korisničkog označivanja sadržaja. U prvom dijelu rada donose se relevantne teorijske postavke područja korisničkog označivanja: definicija i struktura folksonomije, formalni modeli i proces korisničkog označivanja, kategorije i modeli distribucije korisničkih oznaka. U drugom dijelu rada analiziraju se prednosti i nedostatci korisničkog označivanja u kontekstu predmetnog pristupa te se donosi okvir unutar kojega korisničko označivanje predstavlja prikladan i moguć pristup u kojem korisnici mogu organizirati mrežne izvore za vlastitu upotrebu kao i dijeljenje s drugim korisnicima. With the rise of social software and the development of various connected user services, a new wave of user participation in using, creating and organizing online sources based on the idea of collaborative user tagging emerged, namely folksonomies. The first part of this paper analyzes the underlying theoretical aspects of folksonomies: structure and definition, formal models and the pro cess of tagging and the categories and distribution models. The second part of the paper analyzes the advantages and shortcomings of the approach and sets the framework for applying folksonomies as a method of subject ac- cess and indexing for organizing, using and sharing online sources.

U radu je prikazan način na koji korisnici razumiju i uspijevaju pronaći sadržaje u mrežnim katalozima narodnih knjižnica koje posluju u okviru različitih knjižničnih sustava prilazeći im opcijom predmetnog pretraživanja. Za istraživanje su odabrani integrirani knjižnični sustavi narodnih knjižnica CROLIST, ZaKi i MetelWin. Istraživanje je provedeno metodom studije uporabljivosti na tri skupine ispitanika: studentima, zaposlenicima i umirovljenicima., This paper presents the way in which our users understand and manage to find content in online catalogs of Croatian public libraries that operate within different library softwares using the option of subject access. Research was carried out within three integrated library automation systems – CROLIST, ZaKi and MetelWin. Usability study was used to gather information about three user groups: students, employees and library users in retirement.