Search

Ovaj rad istražuje literaturu objavljenu u Hrvatskoj gdje je primarno i sekundarno naglasak na LGBT+ temama te se bavi proučavanjem načina na koji je LGBT+ literatura objavljena u posljednjih 10 godina (2011. – 2020.) te označene i predstavljene u online katalozima 20 matičnih narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Cilj rada je istražiti na koji način se predstavljaju teme (u sadržajnom smislu uz pomoć UDK, predmetnica, ključnih riječi). Istraživački korpus prikupljen je uz pomoć Hrvatske nacionalne bibliografije – Niz A. Analiza zastupljenosti i predmetne obrade građe LGBT+ tematike nije zastupljena u velikom broju radova te u tom smislu potencijalno može poslužiti kao izvor informacija za nova istraživanja u ovom području. Istraživanje je provedeno u tri faze: prva faza je uključivala sastavljanje istraživačkog korpusa uz pomoć Hrvatske nacionalne bibliografije - Niz A koristeći unaprijed stvoreni popis pojmova što je u konačnici stvorilo istraživački korpus od 139 naslova, druga faza istraživanja je uključivala korištenje istraživačkog korpusa za pretraživanje 20 online kataloga matičnih narodnih knjižnica u Hrvatskoj te je za svaku knjižnicu sastavljen pojedinačni popis naslova koji su pronađeni te broj primjeraka koje knjižnica posjeduje, treća faza istraživanja uključivala je analizu predmetnih odrednica i ključnih riječi dodijeljenih pronađenim naslovima prema unaprijed dogovorenim kriterijima. This paper investigates the literature published in Croatia, where the primary and secondary emphasis is on LGBT+ topics and deals with the study of how LGBT+ literature was published in the last 10 years (2011 – 2020.) marked and presented in the online catalogs of 20 central public libraries in Republic of Croatia. The aim of the paper is to investigate how the topics are presented (in terms of content with the help of UDC, subject headings, keywords). The research corpus was collected with the help of the Croatian National Bibliography - Series A. The analysis of the representation and subject processing of material on LGBT+ topics is not represented in a large number of works, and in this sense it can potentially serve as a source of information for new research in this area. The research was carried out in three phases: the first phase involved the compilation of a research corpus with the help of the Croatian National Bibliography - Series A using a predefined list of terms which ultimately created a research corpus of 139 titles, the second phase of the research involved using the research corpus to search 20 online catalog of central public libraries in Croatia, and for each library an individual list of titles that were found and the number of copies that the library owns was compiled, the third phase of the research included the analysis of subject terms and keywords assigned to the titles found according to pre-agreed criteria.

This research is done with the aim to find a solution on how to improve the accessibility of collections in catalogues and to improve subject cataloguing. The research is about questioning the application of user bookmarks of social marking within the subject cataloguing. The goal of this paper is to question the use of user tags in subject processing of the resources with comparative analysis of the bunch of keywords and user bookmarks of the articles in three journals including Vjesnik bibliotekara Hrvatske (2019), Glasnik Narodne biblioteke Srbije (2017, 2018) and Bosniaca (2019). This paper is highlighting the advantages of application user bookmarks in cataloguing and concluding that user bookmarks could improve and ameliorate access to a catalogue content through social bookmarking. The hypothesis is that the final result of analysis could be indicative of finding and designing a strategy that could improve subject cataloguing and adjustment of library catalogue to a modern user according to user tags which are assigned on common language., Polazeći od potrebe iznalaženja rješenja poboljšanog pristupa građi u predmetnom katalogu, kao i poboljšanja predmetnog opisa, sprovedeno je istraživanje ispitivanja primjene korisničkih oznaka društvenog označavanja u okviru predmetne obrade građe. Cilj rada je komparativnom analizom korpusa ključnih riječi i korisničkih oznaka članaka triju časopisa Vjesnika bibliotekara Hrvatske (2019), Glasnika Narodne biblioteke Srbije (2017, 2018) i Bosniace (2019) ispitati primjenu korisničkih oznaka društvenog označavanja u predmetnoj obradi građe. U radu se naglašavaju prednosti primjene korisničkih oznaka u predmetnom opisu građe te se iznosi zaključak da korisničke oznake mogu unaprijediti i poboljšati pristup sadržaju u katalogu kroz korisničko označavanje, tj. društveno označavanje. Pretpostavka je da dobiveni rezultati nakon analize mogu biti indikativni za osmišljavanje strategije unapređenja predmetnog opisa i prilagođavanja bibliotečkog kataloga savremenom korisniku, na osnovu korisničkih oznaka dodijeljenih jezikom korisničke zajednice.

Dosljednost predmetnoga označivanja osigurava korisniku veću mogućnost da će pronaći željeni dokument, no teško ju je postići s obzirom na to da je predmetno označivanje više subjektivan postupak nego objektivan. U radu se nakon pregleda teorije o predmetnoj obradi govori o dosljednosti predmetnoga označivanja, području o kojemu se u hrvatskome knjižničarstvu gotovo i nije pisalo. Istraživački dio rada odnosi se na pregledavanje građe okupljene u trima velikim hrvatskim knjižničnim sustavima – CROLIST-u, METELwinu i ZaKiju – te detaljnu analizu dobivenih rezultata. Odabrano je 60 jedinica građe iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Istraživanju se pristupilo s osnovnom hipotezom da postoje razlike u odabiru predmetnih odrednica građe u fondovima hrvatskih knjižnica, a te se razlike mogu pripisati činjenici da u Hrvatskoj ne postoji nacionalni kataložni pravilnih za predmetnu obradu. Dosljednost predmetnoga označivanja između triju odabranih knjižničnih sustava računala se prema Hooperovoj i Rollingovoj formuli za izračun dosljednosti označivanja. Istraživanje je potvrdilo osnovnu hipotezu. Ako se promotri samo srednja vrijednost jedinica građe kod kojih je primijećena dosljednost predmetnoga označivanja, ona je na razini od 37,49% po Hooperovoj formuli, odnosno 44,89% po Rollingovoj formuli. The consistency of subject indexing ensures and increases a user’s possibility to find a specific document. However, it is hard to achieve given that subject indexing is more of a subjective rather than an objective procedure. Following a review of theory on subject analysis, this thesis deals with the consistency of subject indexing, an area that is very rarely written about in Croatian library science. The research part of the thesis regards the analysis of subject material available in three of the larger Croatian library systems – CROLIST, METELwin and ZaKi – and a detailed analysis of the obtained results. 60 units of material regarding information and communication sciences were chosen. The research was approached with a basic hypothesis that there are differences in the choice of subject headings in Croatian library holdings, and that these differences can be attributed to the fact that there is no national catalogue rulebook for subject analysis. The consistency of subject indexing among the three chosen library systems was calculated according to Hooper’s and Rolling’s formulas for indexing consistency. The research confirmed the basic hypothesis. The average value of subject units where consistency in subject indexing was noted is 37.49% according to Hooper’s formula, and 44.89% according to Rolling’s formula.

Organizacija, sustavna pohrana i omogućivanje pristupa informacijama među najvažnijim su zadaćama informacijskih stručnjaka. Predmetni pristup informacijama u ovom je radu istražen na uzorku odabranih hrvatskih znanstvenih časopisa i monografija medicinske tematike. U uvodnom dijelu rada izložena su teoretska uporišta i različiti sustavi organizacije informacija, s posebnim osvrtom na razvoj, strukturu i važnost tezaurusa te suvremenu problematiku organizacije informacija u mrežnom okruženju. Tezaurus MeSH koji se koristi za predmetnu obradu, indeksiranje i pretraživanje publikacija iz područja biomedicine i bibliografska baza MEDLINE u međunarodnoj znanstvenoj zajednici smatraju se standardnim i vjerodostojnim informacijskim izvorima, pa im je u uvodnom dijelu rada posvećena posebna pažnja. U nastavku rada predstavljeno je izdavaštvo medicinskih serijskih i monografskih publikacija u Hrvatskoj, kao i praksa sadržajne obrade u Središnjoj medicinskoj knjižnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pregledom dostupnih informacijskih izvora pronađen je mali broj radova slične tematike, te je utvrđeno kako hrvatski informacijski izvori dosad nisu bili uključeni u slična istraživanja, pa ovaj rad donosi originalna saznanja o predmetnoj analizi medicinskih publikacija u Hrvatskoj. Analizom ključnih riječi koje autori prilažu pri objavi svojih članaka u hrvatskim medicinskim časopisima i njihovom usporedbom s deskriptorima iz tezaurusa MeSH, posebice onima koje su istim člancima dodijelili informacijski stručnjaci pri obradi za bibliografsku bazu MEDLINE/PubMed, analiziran je pristup organizaciji informacija od strane autora i informacijskih stručnjaka. Usporedbom predmetne obrade medicinskih monografija u dvije hrvatske knjižnice istražena je praksa naših informacijskih stručnjaka. U istraživanju su korištene metode brojanja, analize, komparativna metoda i metode deskriptivne statistike. Rezultati istraživanja ukazali su na značajne sličnosti, ali i razlike u predmetnom pristupu informacijama između autora i informacijskih stručnjaka (65% povezanosti autorskih ključnih riječi s deskriptorima iz tezaurusa MeSH, 70% s deskriptorima u bazi MEDLINE) te između informacijskih stručnjaka međusobno (dosljednost indeksiranja 34%), što upućuje na potrebu njihove intenzivnije suradnje u cilju bolje organizacije informacija i povećanja međunarodne vidljivosti hrvatske znanstvene produkcije. To podrazumijeva edukaciju i veće zalaganje autora pri odabiru terminologije i predmetnom označivanju vlastitih radova, sustavni pristup uredništava znanstvenih časopisa navedenoj problematici, ali i otvorenost informacijskih stručnjaka prema doprinosu korisnika u izgradnji i osuvremenjivanju postojećih sustava organizacije informacija. Upravo međusobna suradnja svih sudionika u procesu organizacije, pohrane i dohvata informacija bitan je preduvjet za osiguranje primjerenog odgovora zahtjevnim izazovima u osiguranju dostupnosti informacija sadašnjim i budućim korisnicima., Organization, storage and providing access to information are amongst the key tasks of information specialists. Systematic and reliable information organization is especially important today, when we are surrounded by vast amounts of data, making it increasingly difficult to identify high-quality scientific information. This dissertation examines the subject approach to information in a sample of selected Croatian biomedical scientific journals and monographs. Background: The introduction of this dissertation describes the theoretical bases and different systems of information organization, with emphasis on development, structure and the importance of thesauri, and methods for information organization in contemporary networked environments. Special attention is paid to Medical Subject Headings (MeSH), a thesaurus used for subject cataloguing, indexing and searching of biomedical literature, and MEDLINE, one of the largest international biomedical bibliographic databases; both of which are considered credible information sources in the worldwide scientific community. The remainder of the introduction includes a short overview of medical publishing in Croatia, as well as the practice of subject cataloguing in the Central Medical Library at the University of Zagreb Medical School and the Croatian National and University Library. A review of available information sources found a small number of papers concerning this topic, and showed that Croatian information sources have not been involved in similar research; so this investigation reveals new information about the subject analysis of medical publications in Croatia. Objectives: Similarities and differences in subject approach to information between authors and information specialists were investigated through an analysis of key words given by the authors of articles in Croatian medical journals. Author keywords were compared with terminology in MeSH and with MeSH descriptors assigned to respective articles by information specialists in the bibliographic database MEDLINE/PubMed. The practices of Croatian information specialists were shown by comparing the subject cataloguing of medical books in two Croatian libraries. Hypothesis: 1. A certain number of free-formed author keywords will have no equivalents in the MeSH thesaurus. 2. Keywords submitted by authors will not always correspond to the descriptors in the bibliographic database MEDLINE/PubMed. 3. The correspondence will be greater in the articles in which authors used MeSH. 4. Subject indexing in two libraries will vary, but the degree of correspondence will be greater than in point 1 and 2. Materials and methods: This study was performed using 161 articles from three selected Croatian medical journals indexed in MEDLINE, and 46 bibliographic records of medical books found in Central Medical Library and National and University Library. The methods used in the investigation included: counting, analysis, comparative methods and methods of descriptive statistics. Results and discussion: The results revealed both considerable similarities and differences in subject approach to information between authors and information specialists and between information specialists themselves. Regarding the choice of terminology, 65% of the free-formed author keywords were related to descriptors from the MeSH thesaurus, almost half of which were corresponding descriptors (32%), and additional 24% were corresponding MeSH entry terms. This suggests that most author keywords could be replaced by MeSH descriptors if only the editors in medical journals insisted. The analysis of subject approach to information showed that 70% of the author assigned keywords were related to the descriptors in MEDLINE (34% corresponding descriptors, 8% entry terms). These results are somewhat higher than those found in similar international studies. Only 36% of all descriptors from MEDLINE were connected to author keywords, but the main subjects in MEDLINE showed greater correspondence (77%). The results varied between selected journals, showing the highest consistency in Lijecnicki vjesnik – the only journal where the authors used MeSH, and the editors corrected the author assigned keywords. Regarding subject headings, 65% of the ones from the National and University Library corresponded with MeSH descriptors, and an additional 11% corresponded with MeSH entry terms. The consistency of indexing between the two libraries, calculated using Hooper’s formula, was 34%. Conclusion: The results of the investigation confirmed all initial hypotheses and indicated the need for increased cooperation between the authors, creators and users of the information, and the information specialists. Since MeSH is an international standard for subject indexing in biomedicine, authors should learn more about it. Using MeSH descriptors in the writing and subject indexing of their papers could increase their international visibility. The editorial boards of scientific journals should also use a more systematic approach regarding author keywords, prescribing the MeSH thesaurus as a mandatory source of terminology, and controlling the consistency of its use. On the other hand, information professionals should be more open to user contributions in the construction and modernization information organization systems. They could include author and user terms in the existing controlled vocabularies as additional entry terms or as new descriptors, and enable searching of bibliographic databases using author keywords. In order to ensure a more consistent subject approach to biomedical information, libraries should use the MeSH thesaurus either in its complete form, or as a source of terms for the construction of their own subject headings lists.

Rad se bavi predmetnom obradom problemskih slikovnica. Glavni cilj rada je istražiti i usporediti načine signiranja, klasificiranja i predmetne obrade slikovnica, s posebnim naglaskom na problemske slikovnice. Svrha rada je utvrditi načine sadržajnog označavanja i ukazati na važnost predmetne obrade, klasificiranja i signiranja problemskih slikovnica. U radu se analiziraju postupci predmetne obrade i objašnjavaju se pojmovi poput predmetnog kataloga, predmetne obrade, vrste predmetnica i važnost predmetnog pretraživanja putem kataloga te se analizira način na koji su opisane određene slikovnice u katalozima. U istraživanju su se analizirale predmetne oznake, signature i klasifikacijske oznake u katalogu Gradske knjižnice Franjo Marković u Križevcima te predmetnice iz skupnog kataloga Knjižnica grada Zagreba (KGZ) – Kataloga za djecu i mladež i teme iz Tematskog popisa. Rezultati istraživanja su pokazali kako su gotovo sve odabrane problemske slikovnice iz kataloga Gradske knjižnice Franjo Marković u Križevcima opisane predmetnim oznakama uglavnom koje odgovaraju 'temama' iz Tematskog popisa problemskih slikovnica te je svima dodijeljena signatura i klasifikacijska oznaka. Pretraživanje Kataloga za djecu i mladež KGZ uz pomoć predmetnih oznaka iz uzorka ne daje rezultate, odnosno nije moguće pronaći niti jednu problemsku slikovnicu od onih koje su odabrane u uzorku istraživanja. Problem neujednačenog označavanja ne pomaže u zadovoljavanju potreba korisnika ove vrste literature i odvraća korisnika od daljnjeg korištenja kataloga. The paper deals with the subject analysis of problem picture books. The main aim of the paper is to see into and compare the ways of signature assigning, classification and subject analysis of picture books. The paper's purpose is to point to the importance of subject analysis, classification and signature assigning of problem picture books and picturebooks in general. The process of subject analysis is being analyzed, the terms such as subject analysis, the variety of subject terms and the importance of subject searching via catalogue are being explained and the way of describing the specific picture book in catalogues is being analyzed. In the research, subject terms, signature and classification terms in the Franjo Marković City Library catalogue in Križevci have been analyzed so as the subject terms from The catalogue of Franjo Marković City Library in Križevci, The catalogue of Zagreb City Library - the catalogue for children and youth and topics from The thematic list. The results of the research have shown that the almost all selected problem picture books from The catalogue of Franjo Marković City Library in Križevci have been marked with subject terms mostly using the topics from The thematic list of problem picture books and to all of them the signature and classification terms have been assigned. Using The Zagreb City Library catalogue - the catalogue for children and youth, it is not possible to find any of the problem picture books selected for the sample of the research. This approach discourages users from the further usage of the catalogue.

Stripovi su građa koji ima bogat kulturološki koncept i problematizira širok spektar tema, a zbog specifičnosti nositelja, privlačna je osobama svih uzrasta. Svaka narodna knjižnica sadrži zbirku stripova, od onih koje broje tek par desetaka naslova, sve do onih koje se sastoje od više tisuća jedinica i ističu svojom veličinom i kvalitetom. Međutim, prilikom stručne obrade javljaju se razne poteškoće, a poseban problem knjižničarima predstavlja sadržajna obrada. Sadržajna obrada sastoji se od niza procesa kojima se opisuje sadržaj neke publikacije, a svrha je toga omogućavanje sadržajnog pristupa informacijama za kojim se, u današnjem modernom dobu u kojem smo okruženi informacijama sa svih strana, javlja sve veća potreba. Predmetna obrada jedan je od tih procesa, a podrazumijeva označivanje dokumenta pojmovnim oznakama, te se ujedno smatra i najkompliciranijim zbog čega ga se knjižničari često ustručavaju raditi, naročito kada je u pitanju nekonvencionalna građa kakvi su stripovi. U ovom su radu stoga provedena dva istraživanja (prvo među knjižničarima, a drugo među korisnicima) kojima se nastojalo utvrditi sadašnje stanje predmetne obrade stripova u hrvatskim narodnim knjižnicama i korisnička percepcija opredmećivanja stripova sa svrhom ukazivanja na potrebu prilagodbe dosadašnjeg pristupa predmetnoj obradi stripova i omogućavanja boljeg sadržajnog pristupa u mrežnim katalozima. Comic books are works with a rich cultural concept and a unique way of addressing a wide range of topics. Due to the specificity of the medium, they are appealing to people of all ages. Each public library contains a collection of comic books, some of which count only a few dozen titles, up to those consisting of thousands of units and are highlighted by their size and quality. However, there are various difficulties which occur during formal processing of comic books in libraries, subject analysis being one of the most problematic. Subject analysis consists of a series of steps used for describing the content of a publication, and its purpose is to enable subject access to information that is becoming increasingly needed in today's modern information age. One of those steps is subject indexing, the process of marking the content of a document with subject terms. Because of its complexity, librarians are often hesitant about it, especially when it comes to unconventional materials such as comic books. In this paper, two researches were conducted (first one among librarians and the other among users). Their aim was to analyze the present condition of subject analysis of comic books in Croatian public libraries and the user perception of subject indexing of comic books with the purpose of pointing out that the current approach to subject indexing of comic books needs to be adjusted in order to enable better subject access in library catalogs.

U ovom će se radu pojasniti temeljni koncepti organizacije informacija te će se analizirati i usporediti abecedni i klasifikacijski predmetni jezici. Kako bi se dobila ideja o tome što je potrebno kako bi se opisala tema djela, na početku će se kratko pojasniti stručna obrada knjižnične građe u sklopu čega i sadržajna obrada građe. Kao primjer abecednog predmetnoga jezika pojašnjene su predmetne odrednice te tezaurus. Kako bi se pojasnile predmetne odrednice, analizirana su dva popisa predmetnih odrednica, LCSH i MeSH. Teraurus se pojašnjava na primjeru ERIC tezaurusa. Nadalje, pojašnjavaju se klasifikacijski predmetni jezici te se za primjer obrađuju Deweyeva decimalna klasifikacija i Univerzalna decimalna klasifikacija. Sustavi za označivanje, među koje ubrajamo rječnike, klasifikacije i predmetne sustave, podložni su promjenama. S predmetnom analizom građe dolazi i do raznih problema pa će se u ovom radu na primjeru građe iz filmske umjetnosti koja je bila obrađena u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dobiti uvid u riješavanje problematike kod predmetne obrade građe. S obzirom na razvoj interneta i rast broja informacija prepoznata je i važnost predmetnoga pristupa informacijama. Opisan je razvoj mrežnih tehnologija i važnost knjižnične klasifikacije kada je u pitanju mrežna organizacija informacija. Na kraju rada, detaljno će se usporediti klasifikacijski i abecedni predmetni jezici, sličnosti i razlike dvaju predmetnih jezika te će se iznijeti zaključak na temelju prethodno iznesenih informacija.

Pojavom društvenog softvera i niza povezanih korisničkih servisa pojavio se novi val korisničkog sudjelovanja u kreiranju i korištenju mrežnih izvora te su potaknuti novi pristupi u organizaciji mrežnih izvora temeljeni na ideji korisničkog označivanja sadržaja. U prvom dijelu rada donose se relevantne teorijske postavke područja korisničkog označivanja: definicija i struktura folksonomije, formalni modeli i proces korisničkog označivanja, kategorije i modeli distribucije korisničkih oznaka. U drugom dijelu rada analiziraju se prednosti i nedostatci korisničkog označivanja u kontekstu predmetnog pristupa te se donosi okvir unutar kojega korisničko označivanje predstavlja prikladan i moguć pristup u kojem korisnici mogu organizirati mrežne izvore za vlastitu upotrebu kao i dijeljenje s drugim korisnicima. With the rise of social software and the development of various connected user services, a new wave of user participation in using, creating and organizing online sources based on the idea of collaborative user tagging emerged, namely folksonomies. The first part of this paper analyzes the underlying theoretical aspects of folksonomies: structure and definition, formal models and the pro cess of tagging and the categories and distribution models. The second part of the paper analyzes the advantages and shortcomings of the approach and sets the framework for applying folksonomies as a method of subject ac- cess and indexing for organizing, using and sharing online sources.

Ovaj priručnik nastao je ponajprije za potrebe predmetne i stručne obrade građe u Središnjoj medicinskoj knjižnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U njemu su objedinjena dugogodišnja iskustva rada u sadržajnoj obradi, a sve u svrhu pomoći u edukaciji i radu kolega. Koliko je autoricama poznato, osim prethodnog priručnika nastaloga u SMK-u 1998. godine, priručnik ove tematike ne postoji u Hrvatskoj i u okruženju, pa su, uz praktično iskustvo, kao osnova za izradu korištene mrežne stranice američke knjižnice National Library of Medicine čija je djelatnost uzor radu Središnje medicinske knjižnice.

Zavičajna zbirka šibenske Gradske knjižnice čuva i prezentira bogatu kulturnu prošlost grada Šibenika i njegove okolice. Sadržaj zbirke pokazuje predmetni katalog sačinjen od šest vrsta predmetnih odrednica (osobnih, zemljopisnih, tematskih, korporativnih, za obiteljsko ime i naslov). Najzastupljenije su predmetnice zemljopisne odrednice koje, upotpunjene pododrednicama, pokazuju bogatu baštinu grada Šibenika i šibenske okolice. Mnogobrojne su i one za osobno ime jer su mnogi veliki i zaslužni Šibenčani našli svoje mjesto u predmetnom katalogu zbirke. Tematske predmetne odrednice dodatno obogaćuju i dopunjuju sadržaj predmetnog kataloga.

Rad se bavi predmetnom obradom i preispituje se drugi zakon katalogizacije/klasifikacije koji je ustanovio američki knjižničar Jesse Shera 1977. godine. Prvi zakon se zasniva na tome da ni jedan katalogizator neće prihvatiti rad drugog katalogizatora, a drugi da niti jedan katalogizator neće prihvatiti svoj rad nakon šest mjeseci. Prvi dio rada posvećen je teorijskom dijelu. Objašnjava se općenito predmetna obrada, predmetni jezici i upotreba predmetnih kataloga. U drugom dijelu analiziraju se rezultati provedenog istraživanja. U sklopu završnog rada provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 18 ispitanika, studenata informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru. Anketni upitnik sadržavao je ukupno 12 primjera nasumično odabranih iz različitih područja. Zadatak ispitanika bio je dodijeliti predmetnice odnosno ključne riječi navedenim jedinicama građe koje po njima najbolje pokazuju o čemu primjeri „govore“. Nakon pet mjeseci, istim ispitanicima je dan isti anketni uputnik kako bi se vidjele moguće razlike. Cilj rada je bio preispitati nedosljednost u dodjeljivanju predmetnih oznaka i drugo načelo J. Shere. Osnovna hipoteza istraživanja jest da postoje razlike u odabiru predmetnih odrednica u nekom vremenskom razmaku. Temu je bilo važno obraditi iz razloga što sve to uvelike utječe na dostupnost građe i informacija.

U ovom doktorskom radu ispitan je potencijal primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe kao metode poboljšanja pristupa i pretrage, kao i poboljšanja opisa i komplementiranja tradicionalnim sustavima za organizaciju znanja. Metodom nabave iz mnoštva, implementacijom igra sa svrhom prikupljene su ukupno 14402 korisničke oznake na 80 baštinskih predmeta raspoređenih u 4 zbirke: arhivska, knjižnična, muzejska građa te fotografije. Statistička analiza pokazala je kako ne postoje značajne razlika u broju dodjeljivanja i broju dodanih korisničkih oznaka na razini zbirke te kako veći broj dodjeljivanja ne pokazuje korelaciju s veličinom korisničkog rječnika kojim se neka zbirka opisuje. Lingvistička analiza pokazala je kako se tipična korisnička oznaka sastoji od jedne do dvije riječi te je opća imenica u nominativu jednine čime pokazuje obilježja klasičnih predmetnica. Značenjska analiza pokazala je kako je najveći broj oznaka dodan na generičkoj razini, tj. na razini koja ne zahtijeva specifično znanje već samo znanje prepoznavanja. U nastavku istraživanja uspoređene su predmetnice dodane od strane stručnjaka s korisničkim oznakama koje su prikupljene putem aplikacije na razini pojedinog predmeta. Prikazana je, implementirana i testirana na prikupljenom uzorku nova metoda usporedbe implementacijom algoritamskog rješenja programskom jeziku Python. Završni dio istraživanja u kojem su korisničke oznake nakon algoritamske obrade vraćene predmetnom stručnjaku na ocjenu korisnosti u predmetnom opisu građe postavio je model koji omogućava relevantnim korisničkim oznakama za svaki predmet da se nalaze u setu oznaka koje stručnjak ocjenjuje kroz definiranje mjere i praga relevantnosti korisničke oznake za pojedini predmet. Model donosi novi pristup kojim se prag frekvencije uključenih korisničkih oznaka postavlja na vrijednost gornje granične vrijednosti u distribuciji korisničkih oznaka za pojedini predmet. Pokazalo se kako je predmetni stručnjak koji je ocjenjivao korisnost oznaka dodanih arhivskoj, muzejskoj i fotografskoj građi, visoko ocijenio samu korisnost s nijednom prosječnom ocjenom ispod 3, što pokazuje visoku korisnost samog modela za navedene vrste građe. Zaključni dio rada sumira glavne rezultate rada te se predlaže i model analize i primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe. This thesis explores possible approaches in analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials, in order to examine user tags as a method complementing traditional subject access in the online environment. An in-depth analysis of the research field, identifying key authors, papers and concepts was undertaken along with the presentation of main models and structure of folksonomies. The context and particularities of implementing social tagging in the description of heritage materials as well as of crowdsourcing and games with a purpose were explored, covering selected heritage projects that succeeded in successful implementation of this notions. Research was undertaken using crowdsourcing methods, namely Game With a Purpose, a corpora of 14402 user tags on selected 80 heritage objects divided into 4 categories (library, archive, museum and photographs) was gathered for analysis. Statistical analysis of gathered corpora has shown that after a certain threshold is achieved, vocabulary base remains steady with only frequencies increasing. Linguistic analysis showed that a typical user tag consists of one word or phrase in singular, while content analysis identified most user tags as generic descriptors without added specific knowledge. User tags were compared to index terms from subject experts using the exact matching methods. A model of determining relevant user tags for a particular heritage object was defined and user tags obtained as a result were given back to the subject expert to evaluate their usefulness. Finally, a model of analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials was presented.

U članku se razmatra predmetna obrada publikacija iz medicine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, dosadašnja praksa kao i novine u obradi. Pomoću primjera iz NSK baze prikazana je primjenjivost modela LCSH na oblikovanje predmetnih odrednica – vodećih i dodatnih, odnosno na osuvremenjivanje zapisa. Specifičnosti vezane uz pojedine bolesti, poremećaje, liječenja s različitih vidova, prikazane su na primjerima složenih tematskih odrednica., The article deals with subject cataloguing of medical publications in the National and University Library in Zagreb, describing past practices and presenting new trends in cataloguing. Using examples from the Library’s catalogue, we have shown the applicability of the LCSH model in constructing and assigning subject headings – designing heading and subdivisions, and record updating. Specific features related to particular diseases, disorders, treatments from various aspects, are shown on a number of examples of complex topic headings.

Predmetna obrada je područje u knjižničarstvu koje se u Hrvatskoj javlja tek u 20. stoljeću. U ovom diplomskom radu prikazano je na koji način knjižnice u Hrvatskoj pristupaju predmetnoj obradi u području sociologije, a isto tako istražili smo kako studenti sociologije ocjenjuju predmetnice koje im nude knjižnični mrežni katalozi. Za istraživanje smo odabrali tri online kataloga: Skupni katalog hrvatskih knjižnica (sustav Crolist), katalog Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (sustav Koha) i online katalog Knjižnica grada Zagreba (sustav Zaki). Istraživanje je provedeno sa studentima 1. godine studija sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Namjera je ovoga rada prikazati specifičnost u oblikovanju predmetnih odrednica kojima se iskazuje odnos ili utjecaj u nadziranom rječniku predmetnog sustava Knjižnica grada Zagreba. Odrednice o kojima će biti riječ složene su predmetne odrednice koje iskazuju npr., odnos dvaju pojmova, dviju disciplina, utjecaj jednog autora na drugog, odnose dviju zemalja itd. Taj odnos ili utjecaj u predmetnom sustavu Knjižnica grada Zagreba prikazuje se povezivanjem dviju predmetnica ortografskim znakom dvotočke (:). U radu će biti prikazan povijesni pregled izvora takve prakse, odnosno kratka analiza pravila koja se odnose na te vrste odrednica, te usporedba sa sustavom predmetne obrade Kongresne knjižnice u Washingtonu (LCSH), ilustrirana primjerima. Također će biti analizirani prednosti i nedostaci takvih specifičnih odrednica., The aim of this paper is to show the specificity in the formation of subject headings that express the relationship or influence in the subject headings controlled vocabulary lists of the Zagreb City Libraries. Subject headings that will be discussed express the relationship between two concepts, two disciplines, the mutual influence between two authors, relations between the two countries, etc. This relationship or influence in the subject cataloging system of the Zagreb City Libraries is displayed with subject linking of two subject headings with orthographic sign of colon (:). In this paper a historical overview of sources of such practice will be presented and a short analysis of the rules that apply to these types of headings will be given. The Zagreb City Libraries system of subject cataloging will be also compared with the Library of Congress Subject Headings system (LCSH), illustrated with examples. Finally the advantages and disadvantages of such specific subject headings will be analyzed.

Rad se bavi predmetnom obradom povijesnih sadržaja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu temeljenoj na internim pravilima i, u novije vrijeme, sve većoj primjeni pravila Kongresne knjižnice. Sustavno su nabrojena pravila koja se koriste pri izboru i oblikovanju geografskih predmetnih odrednica, te vremenskih i tematskih dodatnih oznaka. Uz već usvojenu periodizaciju povijesti Hrvatske predlaže se, posebno za ovaj rad izrađena, periodizacija povijesti Dalmacije i Istre. Uz to, rad donosi niz primjera s komentarima iz prakse Nacionalne i sveučilišne knjižnice, te naglašava da ekonomičnost kod izrade predmetnog kataloga, koliko god ona bila važna, ne smije biti na štetu njegove kvalitete., The paper discusses subject cataloguing of historical content in the National and University Library in Zagreb based on the Library’s own rules and, as of late, on the more frequent use of the Library of Congress rules. The rules applied in the process of selection and formation of geographic subject headings, and chronological and topical subdivisions are listed systematically. In addition to the periodization of Croatian history adopted before, a new periodization of Dalmatian and Istrian history, developed specifically for the purpose of this paper, is proposed. Furthermore, the paper provides a number of examples with comments from the practice of the National and University Library, and emphasizes that the principle of economics, regardless of its importance, should not be applied in the development of a subject catalog if it is to be a detriment to its quality.