Search

The paper presents a cross-European survey on teachers and crowdsourcing. The survey examines how familiar language teachers are with the concept of crowdsourcing and addresses their attitude towards including crowdsourcing into language teaching activities. The survey was administrated via an online questionnaire and collected volunteers’ data on: (a) teachers’ experience with organizing crowdsourcing activities for students/pupils, (b) the development of crowdsourced resources and materials as well as (c) teachers’ motivation for participating in or employing crowdsourcing activities. The questionnaire was disseminated in over 30 European countries. The final sample comprises 1129 language teachers aged 20 to 65, mostly working at institutions of tertiary education. The data indicates that many participants are not familiar with the concept of crowdsourcing resulting in a low rate of crowdsourcing activities in the classroom. However, a high percentage of responding teachers is potentially willing to crowdsource teaching materials for the language(s) they teach. They are particularly willing to collaborate with other teachers in the creation of interactive digital learning materials, and to select, edit, and share language examples for exercises or tests. Since the inclusion of crowdsourcing activities in language teaching is still in its initial stage, steps for further research are highlighted. U radu je predstavljeno europsko istraživanje o nastavnicima i gomilizaciji (engl. crowdsourcing). U istraživanju je ispitano koliko su nastavnici jezika upoznati s konceptom gomilizacije te su ispitani njihovi stavovi o uključivanju gomilizacije u aktivnosti poučavanja jezika. Istraživanje je provedeno s pomoću mrežnog upitnika, a prikupljani su podatci o: (a) iskustvu nastavnika u organizaciji gomilizacijskih aktivnosti s učenicima/studentima, (b) razvoju gomilizacijskih resursa i materijala, kao i (c) motivaciji nastavnika za sudjelovanjem u gomilizaciji i upotrebi njezinih aktivnosti. Upitnik je distribuiran u više od 30 europskih zemalja. Uzorak obuhvaća 1129 nastavnika jezika u dobi od 20 do 65 godina, koji rade uglavnom u institucijama tercijarnog obrazovanja. Podatci upućuju na to da ispitanici nisu upoznati s konceptom gomilizacije, zbog čega je niska stopa gomilizacijskih aktivnosti u učionici. Međutim, velik je postotak nastavnika koji su voljni sudjelovati u gomilizaciji kako bi se razvili obrazovni sadržaji za jezike koje poučavaju. Posebno su voljni surađivati s drugim nastavnicima u stvaranju interaktivnih digitalnih obrazovnih sadržaja te odabirati, uređivati i dijeliti jezične primjere za vježbe i testove. Budući da je uključivanje gomilizacijskih aktivnosti u poučavanje jezika još u povojima, istaknuti su koraci za daljnja istraživanja.

The paper presents a cross-European survey on teachers and crowdsourcing. The survey examines how familiar language teachers are with the concept of crowdsourcing and addresses their attitude towards including crowdsourcing into language teaching activities. The survey was administrated via an online questionnaire and collected volunteers’ data on: (a) teachers’ experience with organizing crowdsourcing activities for students/pupils, (b) the development of crowdsourced resources and materials as well as (c) teachers’ motivation for participating in or employing crowdsourcing activities. The questionnaire was disseminated in over 30 European countries. The final sample comprises 1129 language teachers aged 20 to 65, mostly working at institutions of tertiary education. The data indicates that many participants are not familiar with the concept of crowdsourcing resulting in a low rate of crowdsourcing activities in the classroom. However, a high percentage of responding teachers is potentially willing to crowdsource teaching materials for the language(s) they teach. They are particularly willing to collaborate with other teachers in the creation of interactive digital learning materials, and to select, edit, and share language examples for exercises or tests. Since the inclusion of crowdsourcing activities in language teaching is still in its initial stage, steps for further research are highlighted., U radu je predstavljeno europsko istraživanje o nastavnicima i gomilizaciji (engl. crowdsourcing). U istraživanju je ispitano koliko su nastavnici jezika upoznati s konceptom gomilizacije te su ispitani njihovi stavovi o uključivanju gomilizacije u aktivnosti poučavanja jezika. Istraživanje je provedeno s pomoću mrežnog upitnika, a prikupljani su podatci o: (a) iskustvu nastavnika u organizaciji gomilizacijskih aktivnosti s učenicima/studentima, (b) razvoju gomilizacijskih resursa i materijala, kao i (c) motivaciji nastavnika za sudjelovanjem u gomilizaciji i upotrebi njezinih aktivnosti. Upitnik je distribuiran u više od 30 europskih zemalja. Uzorak obuhvaća 1129 nastavnika jezika u dobi od 20 do 65 godina, koji rade uglavnom u institucijama tercijarnog obrazovanja. Podatci upućuju na to da ispitanici nisu upoznati s konceptom gomilizacije, zbog čega je niska stopa gomilizacijskih aktivnosti u učionici. Međutim, velik je postotak nastavnika koji su voljni sudjelovati u gomilizaciji kako bi se razvili obrazovni sadržaji za jezike koje poučavaju. Posebno su voljni surađivati s drugim nastavnicima u stvaranju interaktivnih digitalnih obrazovnih sadržaja te odabirati, uređivati i dijeliti jezične primjere za vježbe i testove. Budući da je uključivanje gomilizacijskih aktivnosti u poučavanje jezika još u povojima, istaknuti su koraci za daljnja istraživanja.

U današnje vrijeme brzog i sveobuhvatnog razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije (nadalje IKT) neminovan je njezin utjecaj na obrazovanje i pristup nastavi. Mogućnosti su primjene mnogobrojne, kao i aspekti nastave u kojima ona služi – od potpore poučavanju, preko izrade materijala za učenje i vježbu, pa sve do samostalne izrade učeničkih uradaka i projekata. U poučavanju jezika IKT može služiti kao koristan alat za razvoj svih četiriju vještina (govorenje, pisanje, čitanje i slušanje) te može biti izvorom autentičnih materijala, čime se pridonosi dinamičnosti nastave i mogućem rastu motivacije za učenje jezika. Učenici rođeni u jeku informacijske revolucije mogu se smatrati informacijskim urođenicima jer su okruženi tehnologijom od samog rođenja, a nastavnici se uglavnom smatraju digitalnim useljenicima kojima treba podrška pri integriranju IKT-a u nastavu (Prensky, 2001). To su potvrdila i nedavna istraživanja u Europi (primjerice Aşik i sur., 2019 ; Nikolopoulou i Gialamas, 2016) u kojima su nastavnici iskazali želju za integracijom IKT-a u nastavi, ali i upozorili na nedostatak edukacije i financijskih sredstava da bi se digitalni alati iskoristili na najbolji način. Slični su zaključci istaknuti i u radu Janjić, Librenjak i Kocijan (2015) u kojem su autorice ispitivale upotrebu IKT-a među nastavnicima u Hrvatskoj. Cilj je ovoga rada istražiti iskustva i stavove hrvatskih nastavnika jezika prema korištenju IKT- a u poučavanju, kao i njihova mišljenja o potrebi za dodatnom edukacijom i razvijanjem digitalnih kompetencija, posebice među mlađom generacijom nastavnika (manje od 10 godina iskustva) koji su visokoškolsko obrazovanje stjecali za vrijeme visoke zrelosti IKT-a. Podatci su prikupljeni internetskom anketom među nastavnicima raznih jezika (hrvatski, engleski, francuski, talijanski, njemački) koji rade u osnovnim, srednjim ili školama stranih jezika te budućim nastavnicima (apsolventi nastavničkog modula koji su radili ili rade u školama stranih jezika). Rezultati su pokazali da nastavnici smatraju korištenje IKT-a u nastavi pozitivnim za učenje i poučavanje jezika te da se u nastavi često služe IKT-om, ponajviše alatima za izradu kvizova i alatima za izradu materijala za učenje. Istovremeno, rezultati potvrđuju potrebu za većom edukacijom nastavnog kadra u korištenju IKT-a različitim oblicima (internetskih) radionica.

Theatre workshop as a foreign language teaching tool: advantages of “trivial literature” in the dramatic-theatrical approach The aim of this paper is to demonstrate the advantages of dramatic-theatrical approach to foreign language teaching as exemplified by the use of popular culture, namely an adapted television format (soap opera). In order to achieve this aim, the paper presents the characteristics of the genre that render it useful in foreign language education. The genre’s usability in practical work is exemplified by two successfully implemented theatre workshops. The first one was organized in the Croaticum Centre for Croatian as a Second Language at the Faculty of Humanities and Social Studies, University of Zagreb, in 2006, for students of Croatian as a foreign language. The second workshop was held in 2010 at the Institute of Western and Southern Slavic Studies at the University of Warsaw for students of Bulgarian as a foreign language. Both workshops achieved excellent results in raising language competencies of foreign language speakers. Considering the continued presence of the mentioned genre in popular culture, its use in teaching does not lose its relevance. Warsztat teatralny w nauczaniu jezyka obcego: zalety literatury popularnej w podejściu dramatyczno-teatralnym Celem artykulu jest wykazanie zalet dramatyczno-teatralnego podejścia do nauki jezykow obcych na przykladzie kultury popularnej, czyli adaptowanej formy telewizyjnej – telenoweli. Aby osiągnąc ten cel, przedstawiono cechy gatunku przydatne w nauce jezykow obcych. Przykladami uzyteczności podejścia w praktycznej pracy są dwa pomyślnie zrealizowane warsztaty teatralne. Pierwszy z nich zostal zorganizowany w Centrum jezyka chorwackiego jako obcego „Croaticum” na Wydziale Nauk Humanistycznych i Spolecznych w Zagrzebiu w 2006 roku dla studentow jezyka chorwackiego jako obcego, a drugi w Instytucie Slawistyki Zachodniej i Poludniowej Uniwersytetu Warszawskiego dla studentow jezyka bulgarskiego jako obcego w 2010 roku. Oba warsztaty osiągnely doskonale wyniki w podnoszeniu kompetencji jezykowych osob poslugujących sie jezykami obcymi. Biorąc pod uwage stalą obecnośc wspomnianego gatunku w kulturze popularnej, jego uzycie w nauczaniu nie traci znaczenia.

Znanstvena monografija Strateško konstruiranje značenja riječju i slikom. Konceptualna motivacija u ovladavanju jezikom Renate Geld i Mateusza-Milana Stanojevića, objavljena 2018. godine u Srednjoj Europi, napisana je kako bi pokazala goleme mogućnosti za primjenu teorijskoga okvira kognitivne lingvistike na poučavanje inoga jezika te, posljedično, na sam proces ovladavanja inim jezikom. Knjigom se željelo potaknuti znanstvenike, poučavatelje i učenike jezika na strateško promišljanje o jeziku i značenju ukazivanjem na vezu između prvoga i drugoga jezika te između kognicije i iskustva. U knjizi se opisuje mjesto i važnost kognitivne semantike u ovladavanju drugim jezikom, pa se zapravo može reći da knjiga pokazuje primjenu kognitivne semantike u poučavanju jezika i ovladavanju njime, odnosno njezinu primjenu u analizi različitih procesa uključenih u strateško konstruiranje značenja.

The goal of this research paper was to explore teachers' and students' perceptions of material, cognitive and affective-motivational characteristics as well as the acceptance of selected didactic materials used in Montessori schools. The participants in this research were students in their final year of the Integrated undergraduate and graduate university Teacher education study programme at the Faculty of Teacher Education in Osijek (N=63) and teachers working in regular primary schools in eastern Croatia (N=47). The results show that both teachers and students are not familiar enough with alternative pedagogical concepts. When student teachers as well as experienced teachers evaluate materials as very valuable, desirable, necessary and useful, as is the case with all evaluated didactic materials in this research made according to the principles of Maria Montessori Pedagogy, they also show greater willingness to use these materials in their teaching. The results have been interpreted in accordance with the need to inform the public about empirically based and educationally successful alternative pedagogical concepts which can be implemented in ordinary educational practice., U radu su ispitane učiteljske i studentske percepcije materijalnih, kognitivnih i afektivno-motivacijskih karakteristika Montessori didaktičkih materijala za područja matematičkoga, jezičnoga i kozmičkoga odgoja i obrazovanja osnovnoškolske djece. U istraživanju su sudjelovali studenti završne godine Integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnoga Učiteljskog studija Učiteljskoga fakulteta u Osijeku (N = 63) i učitelji zaposleni u osnovnim školama u istočnoj Hrvatskoj (N = 47). Rezultati pokazuju da učitelji i studenti nedovoljno poznaju alternativne pedagoške koncepcije. Kada i početnici (studenti) i iskusni učitelji procjenjuju materijale vrlo vrijednima, poželjnima, potrebnima i korisnima, kao što je to slučaj sa svim u ovom istraživanju procijenjenim didaktičkim materijalima izrađenim prema načelima pedagogije Marije Montessori, tada ujedno izjavljuju i veću spremnost za njihovo korištenje i u svojoj nastavi. Rezultati su interpretirani u skladu s potrebom obaviještenosti javnosti o empirijski utemeljenim i odgojno-obrazovno uspješnim alternativnim pedagoškim koncepcijama čije je postavke moguće implementirati u redovitu odgojno-obrazovnu praksu.

Multimodalni tekst je tekst koji ima više od jednoga moda pa se njegovo značenje stvara kroz sinkronizaciju različitih modova (Taylor, 2010). Postoje različite vrste pisanih i govorenih multimodalnih tekstova u koje su inkorporirane boje, zvukovi, prostor, arhitektura, sjene, svjetlo, slike koje zajedno s tekstom čine jednu cjelinu (Ventola, 2009). Interpretacija multimodalnoga teksta uključuje različita znanja te može poslužiti kao dobar poticaj za razvoj jezično-komunikacijske kompetencije. Cilj istraživanja je ispitati mogućnost uporabe multimodalnoga teksta u nastavi jezika kao sredstva za poticanje razvoja jezično-komunikacijske kompetencije. Istraživanje će se provesti u obliku eksperimenta u nastavi jezika u završnim razredima osnovne i početnim razredima srednje škole (N = 120).

Ovim se radom raščlanjuju osobitosti jezične nastave hrvatskoga kao inoga jezika, poglavito stranoga jer je riječ o početničkoj razini te način na koji su se učitelji i učenici u njoj ponašali. Građa je prikupljena na razgovornim vježbama na sveučilišnoj razini. U prvome dijela rada predstavljaju se glavne uloge učenika i učitelja na nastavi jezika i oslikavaju primjerima. U drugome dijelu rada pokazuje se učiteljski pristup jezičnim odstupanjima njegovih učenika. U situacijama kada je važnija komunikacijska sposobnost od gramatičke neka se početnička jezična odstupanja od hrvatskoga standardnoga jezika trebaju ispravljati, a druga ne. Na primjerima se objašnjavaju neka od temeljnih načela potaknutih razgovora i odluke o ispravljanju ili propuštanju ispravljanja odstupanja u nastavi koja je poglavito usmjerena inojezičnomu učeniku hrvatskoga, njegovim jezičnim i komunikacijskim sposobnostima u određenomu trenutku njegova jezičnoga razvoja., This paper analyzes the characteristics of teaching Croatian language as a second or foreign language. The data was collected from beginner conversation classes at the University of Zagreb's School of Croatian Language and Culture. In the first part of this paper the main roles of students and teachers in the language teaching process are introduced and illustrated by examples. The second part of the paper shows the teachers' approach to errors their students make while speaking. In situations where communicational competence is more important than grammatical, some of the beginners' language errors should be corrected, and others not. Some of the fundamental principles of the induced discussions and decisions on correction are exemplified. The principles of non-correcting are also discussed.

Ovim se radom raščlanjuju osobitosti jezične nastave hrvatskoga kao inoga jezika, poglavito stranoga jer je riječ o početničkoj razini te način na koji su se učitelji i učenici u njoj ponašali. Građa je prikupljena na razgovor- nim vježbama na sveučilišnoj razini. U prvome dijela rada predstavljaju se glavne uloge učenika i učitelja na nastavi jezika i oslikavaju primjerima. U drugome dijelu rada pokazuje se učiteljski pristup jezičnim odstupanjima njegovih učenika. U situacijama kada je važnija komunikacijska sposobnost od gramatičke neka se početnička jezična odstupanja od hrvatskoga standard- noga jezika trebaju ispravljati, a druga ne. Na primjerima se objašnjavaju neka od temeljnih načela potaknutih razgovora i od luke o ispravljanju ili propuštanju ispravljanja odstupanja u nastavi koja je poglavito usmjerena inojezičnomu učeniku hrvatskoga, njegovim jezičnim i komunikacijskim spo- sobnostima u određenomu trenutku njegova jezičnoga razvoja.

U radu se raspravlja o pet vrsta učenika jezika, njihovim prednostima i nedostatcima za učitelja

Pobuđeno znanstveno i stručno zanimanje za usvajanje i učenje hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika, tj. inojezičnoga hrvatskoga, u posljednjih desetak godina dovelo je i do novoga pogleda na hrvatsku gramatiku, odnosno postojeće opise hrvatskoga jezika. Razvoj korpusne lingvistike omogućio je istraživanja stvarne jezične uporabe te primjenu rezultata istraživanja u nastavi. U ovome se radu istražuje koliko se morfološka raznolikost hrvatskoga imeničkoga sustava odražava u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga. Istražuje se s kojim se skupinama imenica učenici doista susreću i koliko često. Navode se učinci koje dobiveni rezultati mogu imati na poučavanje inojezičnoga hrvatskoga.

Izuzetno zanimanje za istraživanje strategija učenja vokabulara u posljednjih dvadesetak godina rezultat je nastojanja pedagoga da se u središte nastavnog procesa stavi učenik kao pojedinac. Ono što strategije učenja čini intrigantnima jest činjenica da su strategije ono individualno obilježje koje otvara mogućnost intervencije. Mijenja li se time nastavnikova uloga u nastavnom procesu: treba li nastavnik poučavati učenje ili jezik? Na koji način može nastavnik utjecati na razvoj strategija učenja pojedinog učenika? Povezuju li nastavnici, intuitivno ili svjesno, strategije poučavanja i strategije učenja? Ova pitanja čine fokus istraživanja čiji će nacrt biti prikazan u ovom članku.

U radu se raspravlja o predstavljanju glagolskoga sustava u poučavanju hrvatskome standardnome jeziku. Najprije se prikazuje glagolska morfologija i razmatraju dosadašnji prijedlozi glagolskih vrsta i kriterij njihova odabira. Predlažu se mogući pristupi prema polaznim glagolskim sustavima, dakle materinskim ili drugim naučenim idiomima. Polazni slavenski jezici dopuštaju različite pristupe, no morfološki jednostavniji jezici zahtijevaju pregledniji prikaz.