Search

U ruralnim područjima živi 47,6 % ukupnog stanovništva Hrvatske. Procjenjuje se da ima 1.485.647 članova poljoprivrednih kućanstava u koje ubrajamo pored radno aktivnih muškaraca i žena, djecu te starije i invalidne osobe. Na članove poljoprivrednih kućanstava ne primjenjuju se mjere i pravila sigurnosti za osiguranje njihove zaštite zdravlja, ni nadzor nad njihovom primjenom temeljem postojećih zakona jer nije zasnovan radni odnos. Broj ozljeda i profesionalnih bolesti se ne može utvrditi jer ne postoji obveza prijavljivanja. Cilj rada je utvrditi postojeće stanje zaštite zdravlja i sigurnosti članova poljoprivrednih kućanstava na području Požeško-slavonske županije, opasnosti i štetnosti koje se javljaju prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova zbog uređivanja i donošenja specifičnih mjera i minimalnih uvjeta za zaštitu zdravlja i sigurnost kojima se mogu otkloniti i smanjiti ozljede te profesionalne bolesti. Upitnikom su prikupljeni podaci o članovima poljoprivrednih kućanstava, najčešćim ozljedama, profesionalnim bolestima, nošenju zaštitne opreme te uporabi pesticida. Istraživanje je provedeno na području Požeško-slavonske županije u razdoblju od veljače do travnja 2011. godine, a obuhvatilo je 164 ispitanika, od toga 104 žene (dobi od 18 do 83) i 60 muškaraca (od 18 do 93 godina). Ozljede prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova zadobilo je 32 (19,5 %) ispitanika. Utvrđene ozljede klasificirane su kao lakše i teže, a otrovanje pesticidima zabilježeno je u 6 ispitanika (3,6 %). Zaštitnu opremu, uglavnom rukavice, nose njih 84 (51,2 %). Od ukupno 91 djeteta, njih 58 (63,7 %) obavlja poljoprivredne poslove u kućanstvima. Prikazani podaci o stanju zaštite zdravlja i sigurnosti upućuju na potrebu proširivanja istraživanja ruralnih područja RH te pristupanja uređivanju i donošenju mjera i pravila kojima bi se svim članovima poljoprivrednih kućanstava osigurali bolji uvjeti rada i zaštite zdravlja., In Croatia, 47.6% of the population lives in rural areas. It is estimated that the number of persons working in farm households is around 1,485,647 which includes labour-active male and female population, children, the elderly and disabled persons. Occupational safety measures and regulations are not enforced in the case of the farm households and their implementation cannot be controlled as the people are not officially employed. The exact number of injuries and professional diseases cannot be determined since there is no obligation of reporting. This research aims to describe the current status of health protection and safety in farm households as found in Požeško-slavonska County. The gathered information can be used to introduce specific minimum health protection and safety measures in agriculture intended to remove causes of injuries and occupational diseases. Using the HELS questionnaire data was collected regarding participants' health status, behaviour and perception of typical factors related to agriculture and rural life, most frequent injuries and occupational diseases, usage of protective equipment and methods of pesticides application. The research was conducted from February to April 2011 in Požeško-slavonska County. The research sample consisted of 164 participants, 104 women (aged 18 to 83) and 60 men (aged 18 to 93). Injuries were reported in 32 (19,5%) participants and categorised from minor to severe. Pesticide intoxication was reported in 6 (3,6%) participants. The questionnaire shows that protective equipment, mostly work gloves, is used by 84 (51,2%). Out of 91 children in families that participated in this research, 58 (63,7%) worked in agriculture. Presented results suggest the need for further research in rural areas of Croatia regarding health protection and safety of farm households and a need for securing the implementation of equal or at least minimum health and safety measures for all members of farm households.

U ruralnim područjima živi 47, 6 % ukupnog stanovništva Hrvatske. Procjenjuje se da ima 1.485.647 članova poljoprivrednih kućanstava u koje ubrajamo pored radno aktivnih muškaraca i žena, djecu te starije i invalidne osobe. Na članove poljoprivrednih kućanstava ne primjenjuju se mjere i pravila sigurnosti za osiguranje njihove zaštite zdravlja, ni nadzor nad njihovom primjenom temeljem postojećih zakona jer nije zasnovan radni odnos. Broj ozljeda i profesionalnih bolesti se ne može utvrditi jer ne postoji obveza prijavljivanja. Cilj rada je utvrditi postojeće stanje zaštite zdravlja i sigurnosti članova poljoprivrednih kućanstava na području Požeško-slavonske županije, opasnosti i štetnosti koje se javljaju prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova zbog uređivanja i donošenja specifičnih mjera i minimalnih uvjeta za zaštitu zdravlja i sigurnost kojima se mogu otkloniti i smanjiti ozljede te profesionalne bolesti. Upitnikom su prikupljeni podaci o članovima poljoprivrednih kućanstava, najčešćim ozljedama, profesionalnim bolestima, nošenju zaštitne opreme te uporabi pesticida. Istraživanje je provedeno na području Požeško- slavonske županije u razdoblju od veljače do travnja 2011. godine, a obuhvatilo je 164 ispitanika, od toga 104 žene (dobi od 18 do 83) i 60 muškaraca (od 18 do 93 godina). Ozljede prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova zadobilo je 32 (19, 5 %) ispitanika. Utvrđene ozljede klasificirane su kao lakše i teže, a otrovanje pesticidima zabilježeno je u 6 ispitanika (3, 6 %). Zaštitnu opremu, uglavnom rukavice, nose njih 84 (51, 2 %). Od ukupno 91 djeteta, njih 58 (63, 7 %) obavlja poljoprivredne poslove u kućanstvima. Prikazani podaci o stanju zaštite zdravlja i sigurnosti upućuju na potrebu proširivanja istraživanja ruralnih područja RH te pristupanja uređivanju i donošenju mjera i pravila kojima bi se svim članovima poljoprivrednih kućanstava osigurali bolji uvjeti rada i zaštite zdravlja.

U ruralnim područjima živi 47, 6% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Procjenjuje se da ima 1485647 članova poljoprivrednih kućanstva, u koje ubrajamo pored radno aktivnih muškaraca i žena, djecu te starije i invalidne osobe, koji žive u 448532 kućanstava. Na sigurnost članova poljoprivrednih kućanstava pri obavljanju svakodnevnih poslova ne mogu se primjenjivati mjere i pravila zaštite, kao ni nadzor nad njihovom primjenom temeljem Zakona o zaštiti na radu, kao ni odredbe Zakona o radu jer članovi poljoprivrednih kućanstava nisu u radnom odnosu, niti se s njima zaključuje ugovor o radu. Ne može se utvrditi ni broj ozljeda i profesionalnih bolesti jer ne postoji obveza prijavljivanja. U svom radnom okolišu oni su izloženi raznim opasnostima, štetnostima i naporima. Općenito, opasnosti su razvrstane kao mehaničke, padovi na ravnini i s visine, fizikalne, kemijske i biološke opasnosti, opasnosti od električne struje, a zatim slijede štetnosti pri izloženosti opasnim tvarima, buci, vibracijama, radu na otvorenom. Tjelesni napor predstavlja kombinaciju dinamičkog i statičkog napora, dok psihofiziološki napori uključuju otežane uvjete odmaranja, rano buđenje i rad često i do kasno navečer. Izvori opasnosti, štetnosti i napora u radnom okolišu kod članova poljoprivrednih kućanstava mogu dovesti do lakših i težih ozljeda, razvoja profesionalnih bolesti, a u određenim slučajevima i do smrti. Djeca koja obavljaju poljoprivredne poslove su zbog izloženosti već u ranoj dječjoj dobi posebno osjetljiva skupina. Postojeći podaci o stanju zaštite zdravlja i sigurnosti u Hrvatskoj, upućuju na potrebu proširivanja istraživanja ruralnih područja RH i utvrđivanja postojećeg stanja zaštite zdravlja i sigurnosti svih članova poljoprivrednih kućanstava. Slijedom toga potrebno je pristupiti uređivanju i donošenju specifičnih i minimalnih mjera i pravila kojima bi se svim članovima poljoprivrednih kućanstava osigurali bolji uvjeti rada i zaštite zdravlja i sigurnost pri obavljanju poljoprivrednih poslova za sve članove poljoprivrednih kućanstava, za što se polazišta mogu naći u nizu zakona RH.

U ruralnim područjima živi 47, 6% ukupnog stanovništva Hrvatske. Procjenjuje se da ima 1, 485 647 članova poljoprivrednih kućanstva u koje ubrajamo pored radno aktivnih muškaraca i žena, djecu te starije i invalidne osobe. Na članove poljoprivrednih kućanstava se ne primjenjuju mjere i pravila sigurnosti za osiguranje njihove zaštite zdravlja, ni nadzor nad njihovom primjenom temeljem postojećih zakona. Broj ozljeda i profesionalnih bolesti se ne može utvrditi jer ne postoji obveza prijavljivanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi postojeće stanje zaštite zdravlja i sigurnosti članova poljoprivrednih kućanstava na području Požeško-slavonske županije radi uvođenja specifičnih mjera i minimalnih uvjeta za zaštitu zdravlja i sigurnost kojima se mogu otkloniti i smanjiti ozljede te profesionalne bolesti nastale prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova. Upitnikom su prikupljeni podaci o članovima poljoprivrednih kućanstva, najčešćim ozljedama, profesionalnim bolestima, korištenju zaštitne opreme te uporabi pesticida. Istraživanje je provedeno na području Požeško-slavonske županije u razdoblju od veljače do travnja 2011. godine, a obuhvatilo je 164 ispitanika, od toga 104 žene (dobi od 18 do 83) i 60 muškaraca (od 18 do 93 godina). Ozljede prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova zadobilo je 32 (19, 5%) ispitanika. Utvrđene ozljede su klasificirane kao lakše i teže, a otrovanje pesticidima je zabilježeno u 6 ispitanika (3, 6%). Zaštitnu opremu, uglavnom rukavice, koristi njih 84 (51, 2%). Od ukupno 91 djeteta, njih 58 (63, 7%) obavlja poljoprivredne poslove u kućanstvima. Prikazani podaci o stanju zaštite zdravlja i sigurnosti, upućuju na potrebu proširivanja istraživanja ruralnih područja RH te pristupanju uređivanja i donošenja mjera i pravila kojima bi se članovima poljoprivrednih kućanstava osigurali bolji uvjeti rada i zaštite zdravlja.

Analiza opremljenosti hrvatskih poljoprivrednih kućanstava provedena je na osnovi podataka iz Popisa poljoprivrede 2003. Iz podataka je vidljivo da velik broj kućanstava nema odgovarajuće strojeve i opremu, as druge strane dobro opremljena kućanstva nemaju dovoljno raspoloživog zemljišta za racionalnu upotrebu mehanizacije. Dvoosovinski traktor posjeduje samo 35, 5% kućanstava.Najgora je situacija s opremom za navodnjavanje koju posjeduje samo 2, 1% kućanstava, a natapa se tek 0, 6% korištenih površina.

Predmet rada je analiza novčanih izdataka za osobnu potrošnju kod poljoprivrednih kućanstava na području Sisačko-banijske regije. Razdioba novčanih izdataka analizirana je po pojedinim kategorijama prehrambenih proizvoda, za pojedine vrste usluga, za odjeću i obuću, izdatke za ogrijev i uređenje kućanstva te za komunalije i porez. Na temelju prosječnih izdataka, analiza je pokazala da osobna potrošnja čini 28, 8% ukupnog prihoda kućanstva. U strukturi visoki je udio izdataka za prehrambene proizvode koji iznose 2/3 ukupnih izdataka kućanstva.