Search

Knjiga Zore Raboteg-Šarić i Ivana Rogića "Daleki život, bliski rub" izdana je u suradnji Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži te Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar a govori na znanstven i nadasve zanimljiv način o kvaliteti života i životnim planovima mladih na područjima posebne državne skrbi. Na ukupno 363 stranice autori u pet odvojenih dijelova uz pregled priručne literature analiziraju s psihološko-sociološkoga gledišta kvalitetu života te životne i profesionalne aspiracije srednjoškolaca. Studija se sastoji od 13 poglavlja te posebnog dokumentacijskog dodatka anketnih podataka te ulomaka odabranih eseja.

Radi ispitivanja kvalitete života mladih koji žive u područjima posebne državne skrbi Republika Hrvatske provedeno je opsežno anketno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1106 učenika završnih razreda srednjih škola. U ovom radu iznose se i interpretiraju rezultati terenskog istraživanja koje je provedeno 1999. godine na reprezentativnom uzorku od 1106 učenika završnih razreda svih srednjih škola koje se nalaze u područjima posebne državne skrbi. U istraživanju su sudjelovali učenici iz sljedećih mjesta: Beli Manastir, Benkovac, Drniš, Glina, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Knin, Korenica, Obrovac, Pakrac, Petrinja, Slunj, Topusko i Vukovar. Učenici su odgovarali na opsežan anketni upitnik koji uključuje više skupina varijabli: sociodemografska i obiteljska struktura, ocjena životnog standarda, kvaliteta stanovanja i socijalnih odnosa, uvjeti života u mjestu stanovanja, planiranje budućnosti i profesionalne aspiracije, socijalni stavovi i ocjena društvenog položaja mladih te aktivnosti u slobodnom vremenu. Provedeno je također i dodatno kvalitativno istraživanje koje uključuje analizu eseja 306 učenika o uvjetima života u njihovom mjestu, planovima za budućnost, te prijedlozima za poboljšanje kvalitete života mladih. U ovom se radu izlažu osnovni rezultati anketnog istraživanja koji se odnose na sociodemografska obilježja i životni standard populacije mladih, svjedoka ratnih zbivanja, kao i na uvjete života u područjima koja su bila najviše pogođena ratom, te analiza sadržaja učeničkih eseja o kvaliteti života mladih u njihovu mjestu stanovanja. Nizak životni standard, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, razorene zajednice i osjećaj nesigurnosti, nedostatak mjesta za izlazak i zabavu, smanjene mogućnosti za sudjelovanjem u društvenim, kulturnim i kreativnim aktivnostima, dio su svakodnevnog života mladih. Posljedice rata očituju se i u promijenjenim međuljudskim odnosima, pomanjkanju nade i prevladavajućoj apatiji. Mladi u područjima koja su stradala u ratu vide sebe kao izgubljenu generaciju koja mora negdje drugdje potražiti bolju budućnost. Na temelju analize najvažnijih pokazatelja životne situacije mladih u područjima posebne državne skrbi, kao i na temelju prijedloga samih mladih, izrađene su preporuke za daljnje djelovanje na poboljšanju njihove kvalitete života.

U područjima posebne državne skrbi Republike Hrvatske koja su najviše stradala u ratu, uz materijalnu obnovu koja je nužan preduvjet za minimalnu kvalitetu života, sve više se javlja potreba za revitalizacijom cjelokupnog društvenog života na razini lokalnih zajednica. U tim područjima posebice je osjetljiv položaj mladih ljudi koji se pripremaju za daljnje školovanje, zapošljavanje i obiteljski život. U ovom radu iznose se i interpretiraju rezultati terenskog istraživanja koje je provedeno 1999. godine na reprezentativnom uzorku od 1106 učenika završnih razreda svih srednjih škola koje se nalaze u područjima posebne državne skrbi. U istraživanju su sudjelovali učenici iz sljedećih mjesta: Beli Manastir, Benkovac, Drniš, Glina, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Knin, Korenica, Obrovac, Pakrac, Petrinja, Slunj, Topusko i Vukovar. Učenici su odgovarali na opsežan anketni upitnik koji uključuje više skupina varijabli: sociodemografska i obiteljska struktura, ocjena životnog standarda, kvaliteta stanovanja i socijalnih odnosa, uvjeti života u mjestu stanovanja, planiranje budućnosti i profesionalne aspiracije, socijalni stavovi i ocjena društvenog položaja mladih te aktivnosti u slobodnom vremenu. Provedeno je također i dodatno kvalitativno istraživanje koje uključuje analizu eseja 306 učenika o uvjetima života u njihovom mjestu, planovima za budućnost, te prijedlozima za poboljšanje kvalitete života mladih. Nizak životni standard, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, razorene zajednice i osjećaj nesigurnosti, nedostatak mjesta za izlazak i zabavu, smanjene mogućnosti za sudjelovanjem u društvenim, kulturnim i kreativnim aktivnostima, dio su svakodnevnog života mladih. Posljedice rata očituju se i u promijenjenim međuljudskim odnosima, pomanjkanju nade i prevladavajućoj apatiji. Mladi u ovim područjima vide sebe kao izgubljenu generaciju koja mora negdje drugdje potražiti bolju budućnost. Na temelju analize najvažnijih pokazatelja životne situacije mladih u područjima posebne državne skrbi, kao i na temelju prijedloga samih mladih, izrađene su preporuke za daljnje djelovanje u cilju poboljšanja njihove kvalitete života.