Search

U radu je prikazana ilustracija zelene reznice vrste Magnolia xsoulangeana, sa prikazanim ozljeđivanjem osnove reznice i reduciranjem plojki svih listova za 50%. Reznica je duljine oko 12, 5 cm. Vazdazelene vrste i njihovi kultivari poput Magnolia grandiflora i M. delavayi mogu se uspješno razmnožavati poluzrelim reznicama uzetim tijekom kolovoza ili početkom rujna (podaci na jugu Engleske). Reznice s nodijem duljine 13.5 cm, jakom ozljedom i reduciranim plojkama svih listova, pikirane u multi-kontejnere, zasebne lončiće ili Grodan-kockice, umočene u 0.8 % IBA prah. Koriste se slični zatvoreni objekti, temperature i supstrati kao i kod zelenih reznica. Zakorjenjene reznice ostaju u podlošcima tijekom zime, a presađuju se u proljeće. Reznice pikirane kasnije (listopad), kalusirat će tijekom jeseni, zakorjenit će se u veljači, a moći ćemo ih presaditi u ožujku ili početkom travnja. Povaljenice kao način razmnožavanja dugo su vremena bile klasična metoda uzgajanja svih vrsta magnolija kada je u pitanju mali broj ranih zmnožebiljaka. Razlikuje se u odnosu na druge načine razmnožavanja jer obuhvaća razvoj adventivnog korijenja na grani koja je još uvijek dio matične biljke. Prije razmnožavanja povaljenicama potrebno je dobro obraditi tlo i dodati mu obilne količine treseta i grubog pijeska. Tijekom ožujka potrebno je saviti izdanke prethodne vegetacije i uzduž savinutog dijela načiniti rez u obliku jezika. Povaljenicama se može razmnožavati i tijekom listopada. Ovaj način osobito je pogodan za izdanke magnolije koji su prilično savitljivi, ali se ipak prilikom savijanja često lome. Rez je potrebno tretirati 0.8% IBA u prahu. Rakljom učvrstiti povaljenicu u zemlji, a gornji dio privezati uz kolčić. Pogledati povaljenicu nakon 12 mjeseci. Ako se zakorjenila, odsjeći od matične biljke. Zakorjenjena povaljenica može se presaditi u lončiće u listopadu (18 mjeseci nakon polijeganja). Može se i ostaviti do slijedećeg ožujka ili travnja (24 mjeseca nakon polijeganja), a zatim presaditi u lončić. Ilustrirano je obično (lučno) polijeganje. Rez u obliku jezika na izdanku matične biljke mora biti duljine oko 5 cm. Pažljivo savinuti izdanak kod reza i učvrstiti ga u tlu, a gornji dio privezati uz kolčić. Savinuti dio izdanka kod reza mora biti oko 7.5 cm ispod razine tla. Dobro zakorijenjenu povaljenicu prepoznajemo po rezu na izdanku. Od 1930-ih okuliranje je priznati način razmnožavanja drveća koje raste na otvorenom. U cijepljenju magnolija došlo je do velikog napretka kada je David Knucky objavio svoja iskustva s rezom u obliku slova T i okuliranjem magnolije na podloge sadnica uzgojenih u posudama. Okuliranje je zamjena za kopuliranje, a sastoji se od pupa, kore i dijela drva, a spaja se s tkivom podloge. Za podlogu se koriste sadnice uzgojene iz sjemena i presađene u pojedinačne četvrtaste kontejnere od 7.5 do 9 cm. Takve sadnice općenito su pogodne za okuliranje 18 mjeseci nakon klijanja. Za kompatibilnost podloge s plemkom treba pogledati tablicu 1. Opisat ćemo postupak cijepljenja magnolija okuliranjem kojim se koristi rasadnik Hillier iz Winchestera. Podloge najprije treba smjestiti u staklenik sa stalnom temperaturom od 15.5 ºC. Plemke se uzimaju tijekom srpnja i čuvaju do cijepljenja. Nakon toga odvojeni pupoljak spaja se s podlogom i učvršćuje 2.5 cm širokom elastičnom gumicom. Gumicom ne smijemo prekrivati pupoljak jer bi u protivnom spriječili rast izbojka. Uspješnost okuliranja prepoznaje se po nabubrenom pupu, a nakon 10 dana peteljka lista na blagi dodir otpada. Tijekom rasta plemke podlogu treba odsjeći iznad pupa radi poticanja rasta i razvoja cijepa. Do kraja listopada naraste izbojak duljine 7.5-10 cm koji zatim postaje dormantan. Tijekom cijelog vremena elastična gumica se ne skida, a cijepljene biljke drže se u hladnom stakleniku pri temperaturi od 5 ºC. Za rast i uspješan razvoj izbojka slijedećeg proljeća, presudno je tromjesečno razdoblje od cijepljenja do vremena dormantnosti u kojem bi plemka trebala započeti rast. Druga prednost okuliranja u tom dijelu godine je niska razina mezgre koja se izlučuje na površini reza. Slijedećeg proljeća uspješno okulirane biljke presađuju se u 18 cm duboke lončiće ispunjene tresetom, korom i kompostom s pijeskom uz dodatak gnojiva s produženim djelovanjem. Nakon cijepljenja biljka može narasti 1.5 m u roku od 15 mjeseci. Hortikulturna Zaklada Saratoga iz Kalifornije razvila je uspješnu tehniku okuliranja rezom u obliku slova T odabranih formi za vrstu Magnolia grandiflora kao podlogu. Okuliranje vršimo u travnju, a cijepljena biljka bit će za prodaju za 6 mjeseci. Na podlogu vrste Magnolia grandiflora može se također okulirati i Michelia. Zbog sposobnosti prilagodbe različitim vrstama tla, i povećanja otpornosti na hladnoću, u SAD-u i Skandinavskim zemljama kao podloga često se koristi M. acuminata uzgojena na polju. Ilustrirano je okuliranje magnolije te tablični prikaz podloga i kompatibilnih plemki kod cijepljenja. Okuliranje kao metoda cijepljenja se puno više koristi od kopuliranja uslijed niza prednosti: ekonomičnija je u smislu uštede plemki (umjesto jednog cijepljenja odvojenom grančicom, možemo izvesti nekoliko cijepljenja okuliranjem), uspješnija je, daje ujednačenije biljke i zahtjeva manje vještine. Ako se ipak odlučimo za cijepljenje ono se vrši od sredine kolovoza do ožujka, ovisno o uvriježenom načinu rada u pojedinom rasadniku. Za cijepljenje kompatibilne su slične vrste kao i kod okuliranja (vidi tablicu 1). Kod zimskog cijepljenja, krajem siječnja, dva do tri tjedna prije uzimanja plemki, podloge se unose u prostor s temperaturom 10-12 ºC kako bi potjerale. Obično spajanje je najbolja metoda kada su plemka i podloga relativno tanke i podjednake debljine. Podloga i plemka obavezno se učvršćuju gumicom za cijepljenje. Kako bi biljni sokovi «počeli kolati» prema gore, podlogu treba prevršiti na visinu od 30 cm iznad mjesta cijepljenja. Da površina reza ne bi izgubila vlagu, potrebno ju je premazati otopljenim voskom za cijepljenje. Cijepljene biljke držimo na vanjskim stolovima pri temperaturi zraka od 8-10 ºC. Tijekom slijedeća dva mjeseca, biljke pokazuju sporiji rast. U ovom trenutku podlogu treba prevršiti iznad mjesta spajanja. Loše izvedeno cijepljenje dovodi do slabog rasta biljke u narednim godinama, osim ako se plemka naknadno ne učvrsti. Tehnika rada koja je nedavno otkrivena odnosi se na poticanje predkalusiranja cijepa prije učvršćivanja i razvoja izbojka. U ovom postupku, poznatom pod nazivom «kalusiranje pomoću vruće cijevi» koristi se toplina od 20-25 ºC i to samo u području spoja, dok se podloga i plemka ne griju. Takav odvojeni postupak omogućuje brzo stvaranje kalusa u roku od tri tjedna i ukazuje jesu li se cijepljene biljke primile ili ne, kao i na daljnji uspjeh u rastu cijepa. Peter Cave iz Novog Zelanda i dalje umjesto okuliranja koristi obično spajanje (whip graft) kao način cijepljenja. Cijepljenje provodi pod plastenikom u mjesecu srpnju. Pretežno zbog klimatskih uvjeta, uzimaju se izuzetno velike plemke duljine 30-38 cm i to sa prošlogodišnjih izbojaka. Prednost uzimanja velikih plemki je u tome što se za 9 mjeseci od vremena cijepljenja mogu dobiti biljke za prodaju. Ljetno cijepljenje obično se provodi krajem mjeseca srpnja. Podloge se pripreme uklanjanjem svih grančica ili listova koji bi mogli ometati cijepljenje. Radi lakšeg spajanja s plemkom, prije unošenja u staklenik podloga mora biti «suha», bez velikog kolanja sokova. Sa pripremljenih plemki treba reducirati 50% listova, svezati ih u snopiće, staviti u prostor s viskom zračnom vlagom i zaštititi od direktnog sunčevog svjetla. Podlogu i plemku obavezno vežemo gumicom za cijepljenje, a podlogu prevršavamo do 30 cm od cijepa. Primljeni cijepovi postupno se privikavaju, ostaju u stakleniku preko zime, a presađuju se u proljeće. Podloga se prevršava u trenutku kada plemka počne aktivno s rastom. Iako se čini komplicirano savjetujem Vam da svakako pokušate uzgojiti svoju magnoliju, sigurno ćete uspjeti i to će Vam učiniti cijeli život sretnim vidjevši ju kako raste i cvate te donosi nove sjemenke.

Cilj ovog diplomskog rada bio je analizirati razlike u pokazateljima natjecateljske učinkovitosti pobjednika na Grand Slam turnirima Australian Open, Roland Garros i Wimbledon u 2021. godini. Svaki se od tri turnira igra na drugačijoj podlozi. U ovom smo istraživanju promatrali igru pobjednika triju Grand Slam turnira u 2021. godini. Na svakom od turnira odigrao je po sedam mečeva, pa su na ukupno 21 meču prikupljeni podaci o njegovoj natjecateljskoj uspješnosti. Praćeno je 13 varijabli koje su osnovni standardni pokazatelji natjecateljske izvedbe u tenisu. Statistički značajne razlike dobivene su među sva tri turnira dominantno u varijablama koje se odnose na izvedbu servisa. Uz varijable koje se odnose na izvedbu prvog i drugog servisa, u varijabli postotak osvojenih bodova na prvom servisu također su dobivene statistički značajne razlike između turnira Australian Open i Wimbledon. Roland Garros i Wimbledon statistički se razlikuju samo u jednoj varijabli, a to je prosječna brzina drugog servisa. Australian Open i Roland Garros statistički se razlikuju u sve četiri varijable koje se odnose na izvedbu prvog i drugog servisa. Statistički značajne razlike dobivene su zbog razlike u podlogama budući da se Australian Open održava na tvrdoj podlozi, Roland Garros na zemljanoj podlozi, a Wimbledon na travnatoj podlozi. Loptica se na svakoj od te tri podloge odbija pod drugačijim kutom te zbog toga brzina leta loptice varira od podloge do podloge. U radu je definiran model natjecateljske izvedbe koji može biti kriterij za sve igrače koji pretendiraju osvojiti najveće turnire na svijetu. The aim of this thesis was to analyze the differences in the competitive performance of the winner at the Grand Slam tournaments Australian Open, Roland Garros and Wimbledon in 2021. Every of the three tournaments are held on different surfaces. The participant in this research is the winner of the three Grand Slam tournaments in 2021. In each of the tournaments, he played seven matches, so the data were collected in the total of 21 matches. Thirteen variables were observed that represent basic standard indicators of competitive performance in tennis. Statistically significant differences were obtained among all the tournaments, predominantly in the variables related to service performance. In addition to the variables related to the performance of the first and second serves, in the variable percentage of points won on the first serve there was also a statistically significant difference between the Australian Open and Wimbledon tournaments. Roland Garros and Wimbledon differred statistically in only one variable, which is average speed of the second serve. The Australian Open and Roland Garros were statistically different in all the four variables related to the first and second serve performance. Statistically significant differences occurred due to the difference in court surfaces because the Australian Open is held on a hard surface, Roland Garros on a clay surface, and Wimbledon on a grass surface. Different court surfaces are reasons why the ball bounces off them at a different angle, and because of this, speed of the ball varies from surface to surface. The paper defines a competitive performance model that can be a criterion for all players who aspire to win the biggest tournaments in the world.

The increasing usage of chemicals for plant protection in recent years has become a serious problem. One of the possible solutions is use of beneficial microorganisms instead of synthetic fungicides, which will contribute to the protection of the environment and human health. Since the fungi Aspergillus flavus and Fusarium graminearum are the most important pathogens that cause maize diseases and produce mycotoxins, the potential of Trichoderma harzianum for biocontrol of both phytopathogens was examined in this paper. The aim of this paper was to study the influence of different carbon and nitrogen combinations in the medium for T. harzianum production. T. harzianum was cultivated in Erlenmeyer flasks and the effect of cultivation broth against selected maize pathogens was tested using well diffusion method. The results of this study showed that the combination of different carbon and nitrogen sources in the T. harzianum cultivation medium statistically significantly affects the production of Trichoderma cultivation broth effective on two tested phytopathogens. Dextrose as a carbon source and soybean flour as a nitrogen source proved to be the best combination in the medium for production of T. harzianum cultivation broth effective on A. flavus and F. graminearum. Maximal inhibition zone diameters of 31 mm and 56.33 mm were registered in those medium formulations for A. flavus and F. graminearum, respectively. These researches represent an important step for further research in which a medium of low market value would be selected. This would reduce the price of the production process but also the final product. Sve veća upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja poslednjih godina postala je ozbiljan problem. Upotreba korisnih mikroorganizama umesto sintetičkih fungicida u biološkoj zaštiti sigurno je jedno od rešenja koje doprinose zaštiti životne sredine i ljudskog zdravlja. S obzirom na to da se gljive Aspergillus flavus i Fusarium graminearum pominju kao najvažniji prouzrokovači bolesti kukuruza, proizvođači mikotoksina, u ovom radu ispitan je antifungalni efekat Trichoderma harzianum na obe fitopatogene gljive. Cilj ovog rada je ispitati uticaj različitih kombinacija ugljenika i azota u podlozi za proizvodnju T. harzianum. Kultivacija T. harzianum izvedena je u erlenmajerima na rotacionoj tresilici, a aktivnost dobijene kultivacione tečnosti na odabrane fitopatogene kukuruza ispitana je difuzionom metodom sa bunarima. Rezultati ovog rada pokazali su da kombinacija različitih izvora ugljenika i azota u podlozi statistički značajno utiče na proizvodnju Trichoderma kultivacione tečnosti efikasne na dve testirane fitopatogene gljive. Kombinacija koja sadrži dekstrozu kao izvor ugljenika i sojino brašno kao izvor azota pokazala se najboljom za formulaciju podloge za proizvodnju T. harzianum kultivacione tečnosti efikasne na patogene kukuruza, A. flavus i F. graminearum, formirajući maksimalne prečnike zona inhibicije od 31 mm, odnosno 56,33 mm.

U članku se govori o značaju ukrasnih japanskih javora u projektima krajobraznog uređenja prostora i njihovoj velikoj varijabilnosti. Detaljno je objašnjena metoda proizvodnje podloga iz sjemena i tehnika bočnog cijepljenja koja se provodi u zaštićenim prostorima krajem zime. Objašnjeni su svi čimbenici koje treba uzeti u obzir prije, za vrijeme i nakon cijepljenja. U članku su pojašnjene oznake koje se koriste u rasadničkoj proizvodnji cijepova, a preuzete se iz standarda europske udruge rasadničara - European Nurserystock Association (E.N.A.). Ovaj stručni rad može poslužiti svim rasadničarima, ali i pojedincima koji si sami žele razmnožiti određeni kultivar japanskog javora., The article discusses the importance of decorative Japanese maples in landscaping projects and their great variability. The method of production of seed rootstocks and the side-veneer technique of grafting, which is carried out in protected areas in late winter, are explained in detail. All factors to be considered before, during and after grafting are explained. The article clarifies the codes used in the nursery production of grafted plants and is taken from the standards of the European Nurserystock Association (E.N.A.). This professional paper can serve all nurseries as well as individuals who wish to propagate a particular cultivar of Japanese maples.

In the experiment, the 'Lapins' cherry variety was grafted on six rootstocks of different vigour (F12 / 1, Maxma 14, PiKu 1, Gisela 5, Weiroot 13 and Weiroot 158). The orchard was in full production (8 years after planting) and was planted at a distance of 5 x 3.5 m. The orchard was not irrigated. Samples were analyzed at full maturity. The study showed a significant impact on almost all parameters of fruit quality. The largest fruits were on the rootstock F12 / 1 and Gisela 5. The color indicators of the skin and flesh depended relatively little on the rootstocks. In the chemical composition, greater differences were manifested in the soluble dry matter, on W13 and PiKu 1 being highest, in which the vitamin C content was also higher. The largest differences were found in the content of phenol (199.0 mg / kg on the rootstock PiKu 1, and 68.3 on the rootstock W158) and in the content of neflavanoids (231.7 mg / kg on the rootstock PiKu 1, and 119.5 mg / kg on F12 / 1)., U pokusu je bila trešnja sorte Lapins cijepljena na šest podloga različite bujnosti (: F12/1, Maxma 14, PiKu 1, Gisela 5, Weiroot 13 and Weiroot 158). Voćnjak je bio u punoj rodnosti (8 godina nakon sadnje) a posađen je na razmaku 5 x 3,5 m. Voćnjak nije navodnjavan. Uzorci su analizirani u punoj zrelosti. Istraživanje je pokazalo značajan utjecaj na gotovo sve parametre kakvoće ploda. Najkrupniji plodovi su bili na podlozi F12/1 i Gisela 5. Pokazatelji boje kožice i mesa su relativno malo ovisili o podlozi. U kemijskom sastavu veće razlike očitovale su se u topivoj suhoj tvari, pri čemu je veća bila W13 i PiKu 1 kod kojih je i sadržaj C vitamina bio veći. Najveće razlike očitovale su se u sadržaju fenola (199,0 mg/kg na podlozi PiKu 1, a 68,3 na podlozi W158) te u sadržaju neflavanoida (231,7 mg/kg na podlozi PiKu 1, a 119,5 mg/kg na podlozi F12/1).

U članku se govori o simbolici japanskih javora, vrstama podloga za cijepljenje prema E.N.A. standardu, o pripremama plemki i tehnikama bočnog spajanja kronološki u 10 koraka. Posebno se ističe što je sve potrebno imati (podloge, plemke, pribor, alati, znanje, volja i dr.) za uspješno cijepljenje brojnih vrlo dekorativnih kultivara japanskih javora. Piše se o nužnim radovima njege cijepova nakon što smo sigurni da se plemka dobro primila i počela s intenzivnim rastom.

The correlation of dehydrogenase isoenzyme profile with plant/tree vigour of twenty genotypes belonging to the genus Prunus and the subgenus Cerasus as well as to four commercial rootstocks (Colt, Gisela 5, Gisela 6 and MaxMa 14) was investigated in this study. Principal component analysis was applied for the classification of the cherry rootstocks based on vigour traits and polymorphism of isoenzymes in order to determine the most useful dehydrogenase enzyme in the preselecting process of cherry rootstocks. The most influential variables which led to the separation of low vigorous genotypes from other genotypes were isocitrate dehydrogenase, malate dehydrogenase and phosphogluconate dehydrogenase. Since both significant and negative correlations were observed between tree vigour and malate dehydrogenase, as well as between tree vigour and phosphogluconate dehydrogenase, those systems can be used for early selection of low vigour rootstocks. Our results suggest that the association between low vigour and malate dehydrogenase genotype ab provides a convenient marker that can be characterised even at the seedling stage, and could be applied in early rootstock selection and breeding programmes. U radu je ispitivana korelacija između dehidrogenaznih izoenzimskih profila i bujnosti kod 20 genotipova roda Prunus, podroda Cerasus, kao i kod četiri komercijalne podloge: Colt, Gisela 5, Gisela 6 i MaxMa 14. Analiza glavnih komponenti je primenjena kako bi se ocenila potencijalna primena izoenzima za ranu selekciju slabo bujnih podloga za trešnju i višnju. Najveći uticaj na izdvajanje slabo bujnih genotipova imali su izoenzimski sistemi izocitrat dehidrogenaza, malat dehidrogenaza i fosfoglukonat dehidrogenaza. Značajna negativna korelacija utvrđena je između bujnosti i malat dehidrogenaze genotipa ab, kao i između bujnosti i fosfoglukonat dehidrogenaze, što ove sisteme čini potencijalnim markerima za ranu selekciju slabo bujnih podloga.

Stablo masline je najrasprostranjenije diljem Mediterana i utkano je u mitologiju i povijest mnogih zemalja tog prostora. Maslina je subtropska zimzelena biljka, naraste do 15 metara visine i pripada u istoimenu porodicu maslina (Oleacea). Cijepljenje je jedno od vegetativnih načina razmnožavanja, kombinacijom različitih podloga i sorti, u različitim agroekološkim uvjetima. Cilj ovog rada je bilo praćenje vegetativnih prirasta plemki sorta masline 'Istarska Bjelica', 'Krvavica', 'Leccino', Picholine', 'Pendolino'. za podlogu sorte 'Oblica'. Vegetativni parametri koji su bile praćeni su prosječni primitak plemki, broj listova, broj i duljina izbojaka. Po primitku ukupnih prosječnih plemki za podlogu najveću uspješnost je pokazala sorta 'Picholine' sa 68%. Sorta 'Pendolino' se pokazala kao vodeća sorta po prosječnom broju listova 170,8 po podlozi, duljini izbojaka 75,3 cm i broju izbojaka 1,7 po plemki. Daleko ispodprosječne rezultate pokazala je sorta 'Krvavica', s 36 % primljenih plemki, 70,8 listova, 33,1 cm duljina izbojaka i 0,9 izbojaka po plemki. Sorte 'Istarska Bjelica' i 'Leccino' su pokazale prosječne rezultate u praćenim kategorijama. Svrha ovog rada je prikupiti informacije o vegetativnim parametrima (kompatibilnost) cijepljenih sorta za podlogu 'Oblica'. The olive tree is the most widely spread throughout the Mediterranean and is imprinted in the mythology and history of many countries. The olive is a subtropical evergreen plant, up to 15 meters high and belongs to the family of the same name (Oleacea). Grafting is one of the vegetative methods of propagation, by combining different substrates and varieties, under different agroecological conditions. The aim of this study was to monitor vegetative growth of breeds of varieties 'Istarska Bjelica', 'Krvavica', 'Leccino', Picholine', 'Pendolina' for the rootstock of the variety 'Oblica'. The vegetative parameters that were monitored were average number of shoots, number of leaves, number and length of shoots. On receipt of total average broods for the rootstock, the highest success was shown by the variety 'Picholine'. at 68%. The 'Pendolino' variety proved to be the leading variety by the average number of leaves 170.8 per shouts, length of shoots 75.3 cm and number of shoots 1.7 per brood. Far belowaverage results were shown by the variety 'Krvavica', with 36% of seedlings received, 70.8 leaves, 33.1 cm length of shoots and 0.9 shoots per brood. The varieties 'Istarska Bjelica' and 'Leccina' showed average results in the categories followed. The purpose of this work is to gather information on vegetative parameters (compatibility) of grafted varieties for the 'Oblica' substrate.

Laserski daljinomjeri su elektrooptički uređaji za mjerenje udaljenosti. U ovom radu uspoređuje se točnost mjerenja dužina ručnim laserskim daljinomjerom Leica DISTO S910, u odnosu na referentna mjerenja, do ravnih i glatkih, hrapavih i neravnih te optički prozirnih i neprozirnih podloga, kao i tekućina. Udaljenosti do pojedine podloge definirane su kao aritmetička sredina iz tri ponavljanja, a do najvećeg odstupanja mjerene udaljenosti od referentne vrijednosti došlo je kod optički prozirnih podloga zbog refrakcije koja se događa pri prolasku zrake kroz podlogu. Također, kao najbolje podloge za mjerenje udaljenosti pokazale su se podloge koje su ravne, glatke i neprozirne zbog pravilne refleksije koja se na njima događa.

Učinkovita topikalna terapija infekcija kože te prevencija stvaranja biofilmova i razvoja rezistencije mikroorganizama od velikog su medicinskog značaja. Cilj ovog rada bio je razviti biorazgradljiv, djelotvoran i siguran terapijski sustav za topikalnu antimikrobnu terapiju, zasnovan na fosfolipidnim vezikulama (liposomima) uklopljenima u kitozansku podlogu. U tu svrhu pripravljeno je i evaluirano nekoliko tipova liposoma s uklopljenim azitromicinom (AZT) različitog naboja na površini i čvrstoće/elastičnosti fosfolipidnih dvoslojeva: konvencionalni liposomi (CL), deformabilni liposomi (DL), propilenglikol liposomi (PGL) i kationski liposomi (CATL). Čvrstoća/elastičnost fosfolipidnih dvoslojeva AZT-liposoma utjecala je na fizičku stabilnost, profil oslobađanja AZT-a i lokalizaciju antibiotika u koži. Najsporije oslobađanje AZT-a, te odlaganje na površini kože, postignuto je CATL-om, karakteriziranim čvrstim dvoslojevima. Elastični liposomi (DL i PGL) pokazali su brže oslobađanje te nakupljanje AZT-a u unutrašnjosti kože. Svi AZT-liposomi pokazali su antibakterijski učinak na MRSA kliničke izolate, pri čemu su minimalne biofilm inhibitorne koncentracije bile i do 32 puta manje od onih utvrđenih za AZT-otopinu. Najjači anti-MRSA učinak imali su CATL, potom slijede DL, PGL i CL. Svi AZT-liposomi bili su biokompatibilni s keratinocitima i fibroblastima, čak i pri značajno većim koncentracijama AZT-a od pripadajućih minimalnih inhibitornih koncentracija i minimalnih biofilm inhibitornih koncentracija. Uklapanjem AZT-liposoma u kitozansku podlogu produljeno je oslobađanje AZT-a i postignuta prikladna viskoznost za topikalnu primjenu na kožu. Anti-MRSA učinak svih formulacija liposomi-u-podlozi bio je znatno veći od onog postignutog s kontrolom. Teksturna analiza ispitivanih formulacija liposomi-u-podlozi pokazala je prikladnu čvrstoću, kohezivnost i adhezivnost formulacija, posebice PGL-u-podlozi, a koje su direktno povezane s njihovom primjenom i zadržavanjem na koži. Uzimajući u obzir rezultate svih provedenih ispitivanja, formulacija CATL-u-podlozi bila bi prikladna za liječenje MRSA-om uzrokovanih infekcija kod kojih je potrebna lokalizacija antibiotika u površinskim slojevima kože, dok bi formulacija PGL-u-podlozi omogućila bolju dostavu antibiotika u dublje slojeve kože. Međutim, potrebno je provesti in vivo animalna ispitivanja terapijske učinkovitosti kako bi se te pretpostavke i potvrdile. Effective topical therapy of complicated skin infections, prevention of biofilm formation and antimicrobial resistance is of great medical importance. The aim of this research was to develop a biodegradable, efficient and safe delivery system for topical antimicrobial therapy, based on the drug-loaded phospholipid vesicles (liposomes) incorporated into the chitosan-based vehicle. For that purpose several types of azithromycin-loaded (AZT) liposomes with different surface charges and rigidity/elasticity of (phospho)lipid bilayers have been prepared and evaluated: conventional liposomes (CLs), deformable liposomes (DLs), propylene glycol-embedding liposomes (PGLs) and cationic liposomes (CATLs). The rigidity/elasticity of AZT-loaded liposomes influenced their physical stability, AZT release profile and its localization inside the skin. The slowest release and deposition of AZT on the skin surface was achieved by CATLs, characterized with rigid bilayers, whereas elastic liposomes (DLs and PGLs) demostrated faster release and accumulation of the drug within the skin. All AZT-loaded liposomes showed antibacterial activity against MRSA clinical isolates, with minimal biofilm inhibitory concentrations up to 32-fold lower than those determined for the AZT-solution. The strongest anti-MRSA effect was demonstrated by CATLs, followed by DLs, PGLs and CLs. All AZT-loaded liposomes were biocompatible with keratinocytes and fibroblasts, even at AZT concentrations significantly higher than the corresponding minimal inhibitory concentrations and minimal biofilm inhibitory concentrations. Incorporation of AZT-loaded liposomes into the chitosan vehicle resulted in the prolonged AZT release and viscosity appropriate for skin application. AZT-liposomes incorporated into chitosan vehicle, especially CATL-in-vehicle, demonstrated significantly enhanced anti-MRSA effect, as compared to the chitosan vehicle embedding AZT-solution. Texture analysis of AZT-liposomes incoroporated into chitosan vehicle showed a suitable hardness, cohesiveness and adhesiveness, in particular PGL-in-vehicle, which are directly related to their skin application and retention. Considering the results of all the experiments performed, CATL-in-vehicle would be suitable for the treatment of MRSA-infections requiring localization of the antibiotic in the upper layers of the skin, while PGL-in-vehicle facilitates delivery of AZT into deeper skin layers. However, further in vivo animal studies are necessary to confirm those assumptions.

Cilj ovog završnog rada bio je utvrditi utjecaj visine okuliranja i starosti podloge Prunus mirobolana na razvoj jednogodišnjih izboja marelice Carmen. Pokus je započeo 23. svibnja 2018 godine. Okulirali smo marelicu sorte Carmen na jedno, i dvogodišnje podloge šljive Prunus mirobolana, na visine od dvadeset i trideset centimetara. Nakon toga smo obavili mjerenje i analizu dobivenih rezultata. The purpose of this final paper was to be determine influence of budding hight and age of rootstock Prunus mirobolana on development of annual shoots on apricot Carmen. Experiment has started on the 23rd May in 2018. We was budding of apricot variety Carmen, on one and two years old plum rootstocks Prunus mirobolana, at heights of 20 and 30 centimeters. After that we was performed the measurement and analysis of the obtained results.

Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sedam sorti jabuka na šest M podloga obavljena su tijekom dvije godine u pokusnom voćnjaku na Fakultetskom pokusnom i nastavnom dobru Jazbina kraj Zagreba. Istraživanja su provođena na sortama: Boskoop, Kanada, Jonathan, London pepping, Ljepocvjetka, Mašanka i Zlatna zimska parmenka cijepljenih na podlogama: M 1, M 2, M 4, M 5, M 9 i M 11. Pokusni voćnjak podignut je po metodi randomiziranog bloka u četiri repeticije. U svakoj repeticiji bilo je zastupljeno po pet stabala u kombinaciji sorta podloga, odnosno 20 stabala svake sorte na svakoj podlozi. Stabla s kojih su uzimani uzorci plodova za analizu uzgojena su u obliku popravljene vaze, a bila su dobro razvijena i u punoj rodnosti. Istraživanja su obuhvatila: topivu suhu tvar, ukupne šećere, titracijsku kiselost, jabučnu kiselinu i pH vrijednost. Kvaliteta plodova određena je analizom sklada između količine ukupnih šećera (g/l) i količine jabučne kiseline (g/l) po metodi Thiault. Pod utjecajem podloge nisu utvrđene signifikantne razlike u količini ukupnih šećera i kiselina u plodovima istraživanih sorti. Manje razlike u količini ukupnih šećera i kiselina utvrđene su pod utjecajem klimatskih prilika godine, ali ne i pod utjecajem podloge u istoj godini. Po količini ukupnih šećera istraživane sorte možemo svrstati u tri skupine. Najviše, odnosno podjednako, ukupnih šećera sadrže plodovi Boskopa i Kanade (od 14,5 do 15,0 %), zatim plodovi Zlatne zimske parmenke (od 13,0 do 13,9), a podjednako plodovi Ljepocvjetke, Jonathana, London peppinga i Mašanke (od 11,5 do 12,5). Između naznačene tri skupine sorata utvrđena je signifikantna razlika na razini LSD P=5%. Najviše kiseline sadrže plodovi Boskopa i Kanade (od 6,5 do 7,5 g/l), zatim Zlatne zimske parmenke (od 5,5 do 6,0 g/l), podjednako Jonathana i Ljepocvjetke, (4,5 do 5,0 g/l), a najmanje, odnosno podjednako Mašanke i London pepping (3,5 do 4,5 g/l). Između tri skupine sorti utvrđena je signifikantna razlika na razini LSD P=5%. Istim redoslijedom razvrstani su plodovi po kvaliteti na osnovi odnosa šećera (g/l) i jabučne kiseline (g/l)., Research on chemical composition and quality of fruit of seven apple varieties on six M rootstocks were performed during two years in the Faculty experimental orchard Jazbina near Zagreb. Researches have been carried out on varieties: Belle de Boskoop, Reinette de Canada, Jonathan, London pepping, Belle fleur, Mašanka and Reine de reinette on the rootstocks: M 1 , M 2 , M 4 , M 5 , M 9 a nd M 1 1. The experimental orchard was raised by a randomized block in four repetitions. Each repetition was represented by five trees in a combination of rootstocks and varieties, i.e., 20 trees of each variety on each rootstock. The trees from which analysed fruits samples were taken were cultured in the repaired form of vases, and were well developed in full production period. Researches include: soluble dry matter, total sugars, titration acidity, malic acid and pH value. The quality of the fruits was determined by analysis of balance between the amount of total sugar (g/l) and the amount of malic acid (g/l) by the Thiault index. Under the influence of the rootstocks, no significant difference was found in the amount of total sugars and acids in the fruits of the cultivated varieties. Smaller differences in the amount of total sugars and acids were determined by the climatic conditions of the year but not under the influence of the rootstocks in the same year. The quantity of total sugars of the cultivated variety can be classified into three groups. The most, or equally, the total sugar contains the fruits of Belle de Boskoop, and Reinette de Canada (from 14.5 to 15.0%), then the fruits of the Reine de reinette (from 13.0 to 13.9), and equally the fruits of the Belle fleur, Jonathan, London pepping and Mašanka (from 11.5 to 12.5). Between the three groups indicated, a significant difference was found at the LSD P=5% level. Most acids contain Belle de Boskoop and Reinette de Canada fruits (6.5 to 7.5 g/l), then Reine de reinette (5.5 to 6.0 g/l), equally Jonathan and Belle fleur (4.5 to 5.0 g/l), and the least, or the same, of Mašanka and London pepping (3.5 to 4.5 g/l). Between the three groups of varieties, a significant difference was observed at the LSD P=5% level. I n t he same o rder, fruits are g raded for q uality based o n sugar r atio ( g/l) and apple acid (g/l).

Istraživanje energetske vrijednosti i godišnjeg prirasta drvne mase nekih kultivara vinove loze na različitim podlogama provedeno je tijekom 2015. godine na području vinogradarske regije Istočna kontinentalna Hrvatska, podregija Slavonija, vinogorje Đakovo, položaj Mandićevac. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj podloge na energetsku vrijednost i godišnji prirast drvne mase različitih kultivara vinove loze. Pri izvođenju pokusa korišteno je pet vinskih sorata (Rajnski rizling, Graševina, Sauvignon bijeli, Traminac i Chardonnay), koje su cijepljene na dvije različite podloge. Reprezentativni uzorci drvne mase su uzeti slučajnim odabirom. Osušeni uzrorci su izvagani, te im je izmjerena energetska vrijednost. Najmanja masa orezanog drva izmjerena je kod sorte Traminac na klonu SI 8 i podlozi SO4, a iznosila je 0, 04 kg. Najveća masa orezanog drva izmjerena je kod Sauvignona bijelog i iznosi 0, 44 kg. Najmanja energetska vrijednost utvrđena je kod sorte Rajnski rizling na klonu SI24 i podlozi SO4, a iznosila je 17219 J/g. Najveća energetska vrijednost utvrđena je kod sorte Graševina klon SI 11, podloga Kober 5BB te iznosi 18005 J/g. Nisu utvrđene statistički značajne razlike utjecaja podloge na energetsku vrijednost i godišnji prirast drvne mase. Dobiveni rezultati se odnose na jednogodišnje istraživanje, za kvalitetniju procjenu utjecaja podloge na istraživane pokazatelje, trebalo bi istraživanje nastaviti na više godina i lokacija.

Maslina je vodeća mediteranska vrsta koja ima preko 1000 opisanih sorata (Bulimbašić, 2011). Preko 60 % masline u Hrvatskoj je sorta oblica, koja u nekim uvjetima ne daje zadovoljavajući prinos te se javlja potreba za uvođenje novih sorata masline. U tim uvjetima najbolji način jest precijepljivanje postojećih stabala. Cijepljenje je vegetativni način razmnožavanja koji je u voćarstvu poznat od antike. Poljski pokus za istraživanje postavljen je 2016. godine koristeći podlogu oblica na koju su precijepljene četiri perspektivne sorte: krvavica, levantinka, lastovka i istarska bjelica. U ovom pokusu su se koristile plemke čuvane u hladnjaku te plemke istih sorti ubrane na dan cijepljenja, s ciljem da se utvrdi postoji li razlika u primitku između svježih plemki i onih koje su bile čuvane u hladnjaku. Isto tako cilj je bio i utvrditi da li postoji razlika u primitku između korištenih sorata maslina na podlozi oblica. Svrha rada je bila prikupljanje stručnih informacija vezanih za cijepljenje. Rezultati istraživanja su pokazali da je kompatibilnost sorte koja je bila podloga i sorti koje su se koristile za plemke dobra. Također se pokazala razlika između svježih plemki i oni iz hladnjaka ali različito za svaku sortu. Olive is a leading Mediterranean specie with over 1000 species described. Over 60% of olives in Croatia is the variety of Oblica, which in some circumstances does not give satisfactory yield and there is a need to introduce new olive varieties. Under these conditions, the best way is to graft the existing trees. The field research experiment was set up in 2016 using the rootstock of the Oblica on which was graft the four prospective varieties: Krvavica, Levantinka, Lastovka, Istrian bjelica. In this experiment there were used scions that were kept in the refrigerator and scions of the same varieties harvested on the day of grafting, with the purpose of determining whether there was a difference in the reception between the new scions and those which had been kept in the refrigerator. The aim was also to determine whether there was a difference in the reception between the olives cultivated on the Oblica rootstock. The purpose of the work was to collect expert information related to grafting. The research results show that the compatibility of the variety that was the rootstock and the varieties that were used for the scions is good. There was also a difference between newer scions and those from refrigerators but different for each species.

Istraživanje vegetativne razvijenosti i rodnosti sorti lijeske provedena su u dva pokusan voćnjaka u Istri. U prvom pokusnom voćnjaku istraživanja su obuhvatila sorte: Fertile de Coutard, Cosford, Gunslebert, Istarski duguljasti, Merveille de Bollwiller, Magonca i Tonda Gentile Romana na podlozi Corylus colurna, a uzgojene u obliku stabla s krošnjom u obliku vaze. Razmak sadnje je 5 x 5 m (400 stabala/ha). Sve su sorte postigle dobru vegetativnu razvijenost na kraju 6. vegetacije. Veću bujnost od ostalih 6 sorti, postigla je sorta Fertile de Coutard. Razlika je visoko signifikantna. Podjednaku vegetativnu razvijenost postigle su ostalih 6 sorti. Najveći prirod postigla je sorta Cosford, a slijede je Fertile de Coutard, Istarski duguljasti, Tonda Romana, Magonca i Gunslebert, a najmanji sorta Merveille de Bollwiller. U drugom pokusnom voćnjaku, istraživana je vegetativna razvijenost i rodnost sorti: Istarski duguljasti, Tonda Gentile Romana i Fertile de Coutard uzgojene na vlastitom korijenu u obliku grmolike vaze s razmakom 4,5 x 4,5 m (493 stabla/ha). Na kraju 6. vegetacije sve su sorte postigle dobru razvijenost. Veću bujnost od sorte Istarski duguljasti postigle su sorte Fertile de Coutard i Tonda Gentile Romana. Podjednak prirod utvrđen je za sorte na vlastitom korijenu. Usporedbom vegetativne razvijenosti stabala na vlastitom korijenu i podlozi Corylus colurna utvrđeno je da su sve tri sorte na podlozi Corylus colurna postigle znatno veću bujnost. Usporedbom rodnosti sorti Istarski duguljasti, Tonda Romana i Fertile de Coutard na vlastitom korijenu i istih sorti na podlozi Corylus colurna ustanovljeno je da su sve 3 sorte dale znatno veći prirod na podlozi Corylus colurna. Istraživanja su obuhvatila utjecaj podloge na kemijski sastav lišća sorti: Fertile de Coutard, Istarski duguljasti i Tonda Gentile Romana. Provedena je analiza uzroka prijevremenog opadanja plodova., Research on the vegetative growth and yield of the varieties of the hazelnut was carried out in two experimental orchards in Istria. In the first experimental orchard, the research included the varieties: Fertile de Coutard, Cosford, Gunslebert, Istarski duguljasti, Merveille de Bollwiller, Magonca and Tonda Gentile Romana on the rootstock Corylus colurna. Planting is at distances 5 x 5 m (400 trees / ha) with training form of open vase. All varieties achieved good vegetative development at the end of the 6th vegetation. Greater development than the other 6 varieties, has achieved the Fertile de Coutard variety. The difference is highly significant. Equal vegetative development has been achieved by the other 6 varieties. The highest yield has the Cosford variety, followed by Fertile de Coutard, Istarski duguljasti, Tonda Gentile Romana, Magonca and Gunslebert, and the smallest variety Merveille de Bollwiller. In the second experimental orchard, the vegetative development and yield of the varieties were investigated: Istarski duguljasti, Tonda Gentile Romana and Fertile de Coutard grown on their own root in the form of bushy vases with a distance of 4.5 x 4.5 m (493 trees / ha). At the end of the 6th vegetation all varieties achieved good development. Fertile de Coutard and Tonda Gentile Romana have grown to a greater extent than the Istrian duguljasti. Equal yield was obtained for varieties on its own root. By comparing the vegetative development of trees on their own root and on the rootstock of Corylus colurna it was found that all three varieties on the rootstock of Corylus colurna achieved significantly greater vegetative development. By comparing the genotype of the Istarski duguljasti, Tonda Romana and Fertile de Coutard on their own root and the same varieties on the rootstock Corylus colurna, it was found that all 3 varieties yielded much greater yield on the substrate of Corylus colurna. The research included the influence of the rootstock on the chemical composition of the leaves of the varieties: Fertile de Coutard, Istarski duguljasti and Tonda Gentile Romana. An analysis of the cause of premature dropping of fruits was carried out.

U radu je opisan pojam kvalitete i definiraju se kriteriji upravljanja kvalitetom kao sastavni dio upravljanja projektima. Kontrola kvalitete ima veliku važnost od same proizvodnje do konačne uporabe nekog proizvoda. Definiran je zakonodavni okvir iz područja graditeljstva u Republici Hrvatskoj. U ovom slučaju kontrola kvalitete opisana je na svakom od slojeva gornjeg ustroja prometnica. Glavni dijelovi gornjeg ustroja prometnica su cestovni zastor i podloga. Podloga gornjeg ustroja prometnica izgraena je od nosivog sloja od nevezanih mehanički zbijenih zrnatih materijala, nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauličnim vezivom. Cestovni zastor u ovom radu je asfaltni, kojega s podlogom povezuju bitumenizirani slojevi. Posebna pozornost je na kvaliteti materijala koji se primjenjuju u pojedinom sloju. Opisan je postupak kontrole kvalitete materijala, te ispitivanja koja je potrebno provesti kako bi pojedini materijali zadovoljili kriterije za ugradnju. U završnom dijelu rada opisan je primjer pokusne dionice duljine 1000 m, te kontrolna mjerenja na površini od 15 000m2., This paper describes the concept of quality and define the criteria of quality management as an integral part of project management. Quality control is of great importance from their own production to the final use of a product. It is defined legislative framework in the field of architecture in Croatia. In this case, quality control is described, for each layer of the permanent way roads. The main overhead roads are road and curtain lining. Lining overhead road was built from the supporting layer of decoupled mechanically compacted granular material, the carrier layer of granular stone materials stabilized with hydraulic binder. Road curtain in this paper is asphalt, which backed connect bituminous layers.Special attention is paid to the quality of the material to be applied in different layers.The procedure of quality control materials, the tests that need to be implemented to certain materials meet the criteria for installation. In the final part of the work described is an example of the experimental section of length 1000 m, and control measurements on an area of 15 000m2.

U ovom radu obrađen je utjecaj podloge na površinski sloj. U eksperimentalnom dijelu rada je analizirana mikrostruktura i ispitana mikrotvrdoća različitih kombinacija podloge i površinskih slojeva dobivenih PACVD postupkom. Rad je nastao na osnovi konkretnog ispitivanja uzoraka četiri čelika - dva alatna čelika za hladni i dva alatna čelika za topli rad. Dio uzoraka je samo plazmatski nitriran, dok je dio uzoraka nakon plazmatskog nitriranja prevučen TiCN i TiBN prevlakama. Ispitivanja su provedena u sklopu projekta ARISE na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

U ovom završnom radu prikazan je postupak identifikacije i opisa tla prema USCS (engl. Unified Soil Classification System) geomehaničkoj klasifikaciji tala. Identifikacija i opisa tla je provedena na jezgri pet bušotina izbušenih u razdoblju od svibnja do srpnja 2015. godine, tijekom geotehničkog istraživanja klizišta u Zagrebu, na adresi Remete 1. Ovaj inženjerski postupak proveden je prema preporukama za inženjerskogeološko kartiranje koje je izradio USBR (engl. United States Bureau of Reclamation). Identificirana inženjerska tla klasificirana su u inženjerskogeološke tipove na temelju njihovih fizičko-mehaničkih svojstava i na temelju pripadnosti stratigrafskim jedinicama prema Osnovnoj geološkoj karti, list Zagreb, mjerila 1:100.000. Na temelju provedenih inženjerskogeoloških istraživanja, inženjerska tla podijeljena su u sedam inženjerskogeoloških tipova s pripadajućom genezom. Svrstavanjem inženjerskih tala u jedinice ranga inženjerskogeoloških tipova i određivanjem njihove stratigrafske pripadnosti, omogućena je interpretacija inženjerskih tipova s obzirom na pokrivač te podlogu koja je važna za projektiranje i građenje objekata sanacije klizišta. Također je interpretirana i prostorna distribucija inženjerskogeoloških tipova. U okviru istraživanja za završni rad, proveden je postupak identifikacije i opisa tala, koji je od iznimne važnosti za sve daljnje interpretacije prognoznih inženjerskogeoloških profila, kao i za izradu geotehničkih profila nužnih za sanaciju klizišta.

This study was carried out on one-year old sweet cherry trees of ‘Burlat’, ‘Canada Giant’, ‘Hedelfinger’, ‘Summer Sun’ and ‘Sunburst’ grafted on both ‘Colt’ and ‘Gisela 6’ in order to determine their compatibility. For this purpose, peroxidase (PRX) isoenzyme bands were identified by polyacrylamide gel electrophoresis (PAGE). Samples of inner bark were taken 12 months after grafting from the following three zones: rootstock, grafting union (which included 5 cm above and below grafting union) and central part of the scion. ‘Hybrid’ zymogram of PRX from grafting union having all bands from both graft partners might indicate compatible grafting combination between ‘Summer Sun’ and ‘Colt’. In all the other cultivar/rootstock combinations, some symptoms of incompatibility can be expected. The results showed that peroxidase activity could be used as a parameter in the early determination of possible graft incompatibility in sweet cherry. Istraživanja su sprovedena na jednogodišnjim sadnicama trešnje sorti Burlat, Canada Giant, Hedelfinger, Summer Sun i Sunburst, kalemljenih na podloge Colt i Gisela 6. Cilj istraživanja je bio da se utvrdi kompatibilnost ispitivanih kombinacija sorta/podloga. Kompatibilnost je utvrđena na osnovu peroksidazne (PRX) aktivnosti, za čiju je analizu korišćen metod poliakrilamidne gel elektroforeze (PAGE). Uzorci unutrašnje kore su uzeti 12 meseci posle kalemljenja, iz sledeće tri zone: podloga, spojno mesto (dužine 5 cm iznad i 5 cm ispod spojnog mesta) i sorta. “Hibridni” PRX zimogram dobijen analizom spojnog mesta, koji je sadržao sve trake sorte Summer Sun i podloge Colt, ukazuje na kompatibilnost ove kombinacije. U svim ostalim kombinacijama sorta/podloga mogu se očekivati neki od simptoma inkompatibilnosti. Rezultati ukazuju da se peroksidazna aktivnost može koristiti kao parametar za utvrđivanje pozne inkompatibilnosti sorti trešnje na vegetativnim podlogama koje su dobijene međuvrsnom hibridizacijom.

Izbor odgovarajuće podloge jednako je bitan ili još bitniji nego odabir same sorte. Cijepljenje voćnih vrsta ima višestoljetnu tradiciju, a dvadeseto stoljeće je stoljeće podloga, posebice njegov drugi dio. Bujne generativne podloge sve se više zamjenjuju slabije bujnim ili slabo bujnim podlogama (kod jabuke, kruške, trešnje, ...). Od selekcioniranih podloga očekuje se: lako umnažanje, slaba bujnost stabla, mogućnost uzgoja u gustom sklopu, dobra kompatibilnost sa sortama, pozitivan učinak na rodnost i kvalitetu ploda, tolerantnost na bolesti, štetnike i abiotski stres. Na području selekcije slabobujnih podloga za trešnju najviše su učinili selekcioneri iz Njemačke, selekcije: Gisela, Piku, Weiroot. Za razliku od Gisela selekcija koje se sve više koriste kao podloge u komercijalnim nasadima u Republici Hrvatskoj, Weiroot selekcije se uzgajaju isključivo u pokusima (pretežito Weiroot 72). Weiroot (Wei=Weihenstephan, root-korijen) selekcije razvijene su iz tipova divlje višnje (Prunus cerasus L.) s planinskih područja Bavarske (Weihenstephan, TU München). Razlikujemo dvije generacije: prva (1976): Weiroot 10, 13, 14, bujne, smanjuju rast za 20-30% u odnosu n F12/1 i dobar su izbor za siromašnija tla ; druga (1985): Weiroot 154 i 158 (srednje bujne, smanjuju rast za 50%) i slabo bujne Weiroot 53 i 72 (smanjuju rast za 60-75%), traže plodna tla, potrebna je armatura. U posljednje vrijeme na tržištu je podloga Weiroot 720 (poboljšana selekcija W72). W720 bujnosti je 80% u odnosu na Gisselu 5, (usporediva sa Gisselom 3), pozitivno utječe na produktivnost, krupnoću i tvrdoću ploda. Pogodna za intenzivni uzgoj u natkrivenom prostoru ; oslonac i navodnjavanje neophodni. Premda rezultati istraživanja autora iz Europe i SAD-a nisu u potpunom suglasju (zbog razlika u pedološkim i ekološkim prilikama, te razini zdravstvenog stanja repromaterijala za proizvodnju sadnica), može se zaključiti da Weiroot podloge imaju svoje mjesto u komercijalnim nasadima, te je za očekivati da će njihov udio postupno rasti. Vjerovatno najvrijednija značajka Weiroot podloga, ujedno i njihova specifičnost, je njihova mogućnost podešavanja (očuvanja) veličine ploda uz istovremeno reduciranje vigora stabla. Temeljem dosadašnjih rezultata svaka skupina, promatrano po bujnosti podloge, izdvaja svog favorita: Weiroot 13, Weiroot 158, Weiroot 72, odnosno Weiroot 720.

U laboratorijskim uvjetima istraživan je utjecaj različitih podloga (PDA i podloga od mrkve), temperatura (15, 22 i 30 °C) i podrijetla (micelij/sklerocij) na rast i razvoj micelija i formiranje sklerocija gljive Sclerotinia sclerotiorum. Također je izvršena umjetna infekcija plodova mrkve, rajčice i krastavca micelijem i sklerocijama S. sclerotiorum u svrhu praćenja razvoja bolesti u uvjetima dnevnog svjetla i u termostat komori. U prosjeku, neovisno o temperaturi i podrijetlu, na PDA podlozi promjer micelija je bio statistički značajno veći (75,8 mm) nego na podlozi od mrkve (48,5 mm). Temperatura je imala značajan utjecaj na razvoj micelija, pa je na obje podloge porast micelija bio slabiji na 30 °C u odnosu na 22 °C i 15 °C. Razlika u razvoju micelija iz sklerocija i micelija ovisila je o podlozi i temperaturi. Razvoj sklerocija, njihova brojnost i krupnoća na PDA podlozi ovisili su o temperaturi, pri čemu je temperatura od 22 °C pogodovala razvoju većeg broja sitnijih, a temperatura od 15 °C manjem broju krupnijih sklerocija. Agresivnost patogena pri umjetnoj infekciji na plodove mrkve, rajčice i krastavca ovisila je o uvjetima čuvanja (termostat komora/dnevno svjetlo), podrijetlu (sklerocij/micelij) i domaćinu. Plod mrkve u potpunosti je propao nakon dva tjedna, a najizraženiji simptomi uočeni su pri zarazi micelijem i čuvanju u termostat komori. Trulež je zahvatila preko 50% površine plodova rajčice devet dana nakon infekcije, te je došlo do formiranja micelija i sklerocija. Krastavci zaraženi micelijem propali su neovisno o uvjetima čuvanja, dok se bolest pri zarazi sklerocijama nije razvila., The influence of different nutrition media (PDA and Carrot agar), temperature (15, 22 and 30 °C) and origin (mycelium/sclerotium) on growth and development of mycelium and sclerotium formation of Sclerotinia sclerotiorum was researched under laboratory conditions. Carrot, tomato and cucumber fruits were artificially infected with mycelium and sclerotium of S. sclerotiorum in order to evaluate the development of disease in daylight conditions and thermostat chamber. On average, regardless of the temperature and origin, the mycelium diameter was significantly higher on PDA (75.8 mm) than on Carrot agar (48.5 mm). The temperature had significant influence on mycelium development so the growth of mycelium was lower at 30 °C compared to 22 °C and 15 °C on both substrates. The difference in the development of mycelium from sclerotia and mycelium depended on the nutrition media and temperature. The development, number and size of sclerotium on PDA depended on temperature, where the temperature of 22 °C favored the development of a greater number of smaller, and the temperature of 15 °C a smaller number of larger sclerotium. The pathogenicity of the isolate in the artificial infection of carrot, tomato and cucumber fruits depended on storage conditions (thermostat chamber/daylight), origin (sclerotium/mycelium) and host. Carrot fruits completely collapsed after two weeks, and the most pronounced symptoms were observed when they were infected with mycelium and kept in the thermostat chamber. Nine days after infection the rot has spread to more than 50% of the tomato fruit surface and mycelium and sclerotium formation was observed. Cucumbers infected with mycelium collapsed regardless of the storage conditions, while the disease has not developed from sclerotium.

Odabir podloge je jedan od temeljnih čimbenika uspješne voćarske proizvodnje. Uporaba podloga omogućuje prilagodbu voćaka na klimatske, edafske i tehnološke uvjete u kojima se inače ne bi mogle uspješno uzgajati. Također ne treba zanemariti niti njihov utjecaj na kakvoću plodova, čemu se pridaje sve veća pozornost. Noviji pregledni radovi na ovu temu nisu dostupni, stoga je cilj ovog rada objediniti istraživanja novijeg datuma kako bi se sistematizirali rezultati i dale preporuke za praksu i buduća istraživanja.

Macrophomina phaseolina uzročnik je suhe ili ugljenaste truleži. U istraživanju su se koristili izolati Macrophomina phaseolina podrijetlom sa suncokreta i mrkve. Za istraživanje porasta micelija Macrophomina phaseolina korištene su četiri podloge; podloge od rajčice, mrkve, PDA i Čapek, a porast se pratio na četiri temperature 15, 22, 25 i 30°C. Za porast micelija Macrophomina phaseolina najpogodnije temperature su 25 i 30°C. Na tim temperaturama (kod oba izolata) micelij se razvio do ruba Petrijeve zdjelice (9,00 cm) prilikom trećeg i petog mjerenja, odnosno šesti i deseti dan od inokulacije. Na temperaturi 15°C micelij se vrlo slabo razvijao, te ova temperatura nije pogodna za razvoj. Najbolja podloga za razvoj micelija bez obzira na izolat na svim temperaturama je PDA podloga. Na 15°C kod izolata sa mrkve i izolata sa suncokreta mikrosklerocije su se razvile samo na podlogama PDA i podlozi od rajčice. Na temperaturama 22, 25 i 30°C najveće mikrosklerocije (bez obzira na izolat) izmjerene su na podlogama PDA i Čapek., Macrophomina phaseolina is a pathogen that causes dry or charcoal rot. The used isolates were originated from sunflowers and carrots. Four growth media, tomatoes, carrots, PDA and Czapek and four temperatures, 15°C, 22°C, 25°C and 30 °C was used to study mycelia growth of Macrophomina phaseolina. The best temperatures for growth of the isolates were 25°C and 30°C. At these temperatures, both isolates mycelium has grown to the edge of the Petri dish (9,00 cm) in the third and fifth measurements, respectively sixth and tenth day of inoculation. At temperature of 15°C mycelium had poor development, thus 15°C is not suitable for development. The best medium regardless of isolates, for mycelium growth at all tested temperatures is PDA medium. At 15°C, isolates from carrots and sunflowers developed microsclerotia only on PDA and tomato medium. At temperatures of 22, 25 and 30° C the largest microsclerotia (regardless of isolates) were measured on PDA and Czapek medium.

Zbog utjecaja na profitabilnost, djelovanju podloge na kakvoću ploda poklanja se sve veća pozornost. Podloga na kakvoću voća djeluje izravno i neizravno i to preko svojeg utjecaja na bujnost i prilagodljivost voćke na tlo i klimatske prilike, nutritivni sastav plodova, težinu, veličinu i boju plodova, debljinu kožice, čvrstoću i zrnatost mesa, uspješnost čuvanja itd. Utjecaj podloge na bujnost plemke je najčešće spominjan, dok je utjecaj na zrnatost mesa ploda teže zamjetljiv. Često se događa da su navedeni utjecaji međusobno povezani. Utječući na mineralni sastav plodova (posebno na koncentraciju kalcija) podloga ujedno drastično utječe i na uspješnost čuvanja. Obzirom da svaki od navedenih čimbenika djeluje na profitabilnost proizvodnje, odabir podloge ima višestruko značenje u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. Noviji pregledni radovi na ovu temu nisu dostupni, stoga je cilj ovog završnog rada objediniti istraživanja novijeg datuma kako sistematizirali rezultati i dale preporuke za praksu i buduća istraživanja.

U radu je opisano cijepljenje više sorata ili vrsta voćaka na istu podlogu.

Vodeni elementi poznati su u povijesti čovječanstva i nekada su bili pokazatelji statusa i bogatstva. Danas su vodeni elementi manjih dimenzija, odnosno vrtna jezerca koja se mogu vidjeti u vrtovima obiteljskih kuća. Razlikuje se nekoliko načina izvedbe. Jezerca obložena s folijom imaju mogućnost izvođenja različitih oblika. U radu je opisana izrada vrtnog jezerca koje je u posjedu obitelji Đuričković. Foliju je lako postaviti na kvalitetno pripremljenu podlogu koja sprječava oštećenja, a vrijeme trajanja joj može biti od 10 do 15 godina. Cilj rada bio je izraditi vrtno jezerce pomoću folije i oplemeniti prostor biljkama.

U radu su predočena dvogodišnja istraživanja rasta promjera debla 20 cm iznad mjesta cijepljenja kod dviju sorti i podloga dosta raširenijh na Kosovu i kombinacije izmedju njih (Idared na M 9, MM 106 i Granny Smith na M 9 i MM 106). Pokus je postavljen po blok metodi u četeri ponavljanja i rezultati su obradjeni pomoču analize variance. Na kraju su predstavljeni dobiveni rezultati ovih istraživanja u agroekološkim uvjetima Kosova, odnosno rajona Anamorave, gde se jasno vidi da je prema promjeru debla bujnija podloga MM 106 kod obje sorte, Two years research is presented to increase the diameter of trunk 20 cm above the grafting site of two cultivars and rootstocks widespread in Kosovo and combinations between them (Idared on M 9, MM 106 and Granny Smith on M 9, MM 106). The experiment was set by the block method in four iterations and the results processed with the help of analysis of variance. At the end the results obtained in these researches ecological conditions of Kosovo, and Anamorava region, are presented where it is clearly seen that according to the trunk diameter rootstock MM 106 of both cultivars is richer.

U radu je opisan uzgoj trešnje u gustom sklopu, određene podloge koje se koriste za takav uzgoj kao i pregled najznačajnijih sorata.

U Republici Hrvatskoj je značajna proizvodnja mandarinke unshiu od koje se velik dio izvozi u susjedne zemlje. Proizvodnja je skoncentrirana na područje doline rijeke Neretve, uz uporabu samo jedne podloge i to trolisne naranče (Poncirus trifoliata). Ona daje povećanu otpornost plemke na hladnoću, ali joj ne odgovaraju zaslanjena tla. Stoga je cilj rada usporediti P. trifoliata s drugim podlogama za agrume na temelju literature i predložiti najprikladnije podloge za sadnju u budućnosti

Uporaba podloga u voćarstvu ima veliki značaj za vegetativni rast, rodnost i kvalitetu plodova. U prošlosti voćke su se cijepile na generativne podloge zbog čega su bile bujne a to je otežavalo je pomotehničke zahvate. Vegetativne podloge selekcionirane su i koriste se s ciljem smanjenja bujnosti voćke i ranijeg ulaska u rodnost što je prilično važno svojstvo na koje podloga utječe. Vegetativne podloge također i pozitivno utječu na kakvoću ploda. U ovom radu opisani su i prikazani utjecaji vegetativnih i generativnih podloga na bujnost, rodnost i kakvoću plodova s ciljem objašnjenja upotreba podloga u suvremenom voćastvu.

U posljednje vrijeme kod nas se sve češće podižu gusti nasadi trešanja na slabobujnim podlogama. Ovaj sustav uzgoja trešanja zahtjeva primjenu suvremenih tehnologija i visoku opremljenost nasada. Potrebna je armatura, mreže protiv tuče i pucanja plodova te sustav za natapanje. Osim toga, slabobujne podloge iz selekcije Gisela traže lagana i dobro drenirana tla bez suviška podzemnih voda. Za uspješnu proizvodnju i plasman važno je odabrati prikladan sortiment. Istraživanje je provedeno na plodovima sorti trešanja Regina i Kordia koje su cijepljene na slabobujnim podlogama Gisela 6, Gisela 5 i Gisela 3. Tijekom ovog istraživanja, utvrđeno je da podloge različite bujnosti imaju utjecaj na pomološke karakteristike plodova trešanja. Sorte Regina i Kordia imale su najkrupnije plodove na podlozi Gisela 6. Prosječna masa plodova se kretala od 8, 88 g (Regina na podlozi Gisla 3) do 11, 4 g (Regina na Giseli 6). Kod sorte Kordia uočene su manje razlike. Sve dobivene vrijednosti bile su u zadovoljavajućim granicama. Možemo zaključiti da sorte Regina i Kordia uzgajane na slabobujmnim podlogama daju plodove zadovoljavajuće kvalitete.

U radu su opisani visokointenzivni sustavi uzgoja voćaka te svi uvjeti o kojima treba voditi računa prilikom podizanja nasada sa navedenim sustavima uzgoja.

Pokus je postavljen u voćnjaku Srednje Gospodarske Škole u Križevcima. Sorte obuhvaćene pokusom su Granny Smith, Idared, Jonagold i Golden Delicious. Cilj pokusa bilo je ustanoviti razliku boje, veličine, mase i kemijskih osobina plodova između istraživanih sorti u agroekološkim uvjetima na području Križevaca. Prvo je ustanovljeno fizičko stanje odabranih stabala, tj. mjere samog debla i krošnje pomoću digitalnog pomičnog mjerila. Zatim su prebrojeni plodovi nakon zametanja, drugog vala opadanja istih plodova, te plodovi u vrijeme berbe. Prinos po stablu ustanovljen je nakon berbe, a najveći prinos ostvarila je sorta Golden Delicious, 19, 69 kg po stablu u prosjeku. Na ubranim plodovima vršena su mjerenja fizičkih osobina digitalnim pomičnim mjerilom i digitalnom vagom, mjerenje boje pomoću kolorimetra te kemijska analiza ploda u laboratoriju. Najveća masa plodova utvrđena je kod sorte 'Jonagold', i iznosila je 203, 04 g, te je navedena sorta imala i najizraženiju boju. Sorte 'Idared', 'Jonagold' i 'Golden Delicious' su imale približno jednaku količinu ukupnih šećera, dok je sorta 'Granny Smith' imala najizraženije količine ukupnih kiselina, 8, 38 g/L.

Izbor podloga je važan dio voćarske proizvodnje jer bez dobrih podloga je teško ili vrlo teško uzgajati određene sorte šljiva, trešnja, bresaka, marelica. Podloge nam osiguravaju dobru rodnost i bujnost, imaju manji ili veći afinitet za sorte, smanjeno ili veće puštanje korijenovih izdanaka, nematode. Koristimo vegetativne ili generativne podloge, a ovisno o sorti i voćki svaka ima svoje prednosti i mane. Koristeći najbolje odgovarajuću podlogu osiguravamo gotovo pa sigurniju i veću rodnost naših stabla.

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja utjecaja podloge Friend i tehnike cijepljenja na rascjep na pojedinačnu masu ploda lubenice i prinos tržiših plodova. Istraživanja su provedena na tri hibrida koja lokalni uzgajivači komercijalno proizvode za lokalno tržište: Vasko F1, Fantasy F1 i Crisby F1. Komparativnim istraživanjem između hibrida cijepljenih na podlogu Friend i hibrida koji nisu cijepljeni, masa ploda cijepljenih hibrida povećana je za prosječno oko kilogram po plodu, a prinos za 29%, sa specifičnim odnosom svakog hibrida prema podlozi i primijenjenoj tehnici cijepljenja., This paper presents the results of the research of influence of the Friend rootstock and hole insertion grafting technique on individual mass of watermelon fruit and yield of commercial fruits. The researches were conducted on three hybrids which local farmers produce commercially for the local market; Vasko F1, Fantasy F1 and Crisby F1. By comparative research between the hybrids grafted onto Friend rootstock and hybrids which are not grafted, the mass of the fruits of grafted hybrids is increased for one kilogram per fruit in average and the yield is increased for 29% with specific relation of each hybrid toward rootstock and applied grafting technique.

Zavarivanje drva pomoću trenja je nova tehnologija kod koje je drvo izloženo kružnom ili linearnom gibanju u stroju za zavarivanje. Drvo se u zoni kontakta zagrije, a zatim i rastali. Ovaj rad bavi se istraživanjem utjecaja sadržaja vode u podlozi i moždaniku na čvrstoću zavarenog spoja. Moždanici su zavareni u podlogu pomoću tehnike rotacijskog zavarivanja. Izrađeno je devet skupina uzoraka sa različitim sadržajem vode te sa paralelnom i okomitom orijentacijom vlakanaca u podlozi i moždaniku. Najbolje rezultate dale su one skupine uzoraka kod kojih je sadržaj vode u podlozi i moždaniku bio oko 8 %. Najlošije rezultate u ovom istraživanju pokazali su skupine uzoraka sa sniženim sadržajem vode u podlozi i sadržajem vode u moždaniku od oko 8 %. Iz rezultata istraživanja se može zaključiti da je za kvalitetu spoja izvedenog, tehnikom rotacijskog zavarivanja, najvažniji parametar, iz okvira ovog istraživanja, sadržaj vode u podlozi, dok sadržaj vode u moždaniku ne igra tako važnu ulogu na kvalitetu zavarenog spoja.

Svake godine dolazi do erozije genetskih resursa unutar voćarstva u Republici Hrvatskoj i šire. Da bi se to spriječilo osnivaju se kolekcijski nasadi. Tijekom 2008. godine uključio sam se u poslove vezane za podizanje kolekcijskog nasada jabuka na lokalitetu Šašinovečki lug. Prvi korak bio je obilazak i skeniranje nekih lokaliteta sa kojih smo uzeli biljni materijal u obliku plemki, mladica sa spavajućim pupovima. Uzimane su plemke onih sorata za koje se zna da su dobro adaptirane za kontinentalno područje Hrvatske. Sve plemke cijepljene su metodom okuliranja na srednje bujnu podlogu MM106. U jesen 2008. godine obavljena je meliorativna gnojidba, u ovom slučaju humizacija gnojem peradi, te je izvedena priprema tla za sadnju oranjem, rotodrljačom. Izrada plana sadnje na kojem su označene lokacije svake pojedine sorte, iskolčavanje table, potom dolazi sadnja, zaštita voćaka sredstvom koje odbija divljač od ishrane (kuniland) i postavljanje ograde. Parcela u Šašinovačkom lugu je izrazito pogodna za rasadničarsku proizvodnju i za proizvodnju ploda jabuke. OSNOVNI PODACI: Površina nasada 0, 5 ha. Vrijeme sadnje 17.11.2008. Razmak sadnje 4m u redu, 5m između redova. Posađeno je 73 različitih sorata, a ukupno 213 komada sadnica. Neophodno je očuvati izvor genetske varijabilnosti jabuka zbog opasnosti trajnog gubitka sorata koje su nekad imale značajno mjesto u uzgoju.

Na lokalitetu Zdenci Brdovečki u kolovozu 2007. godine cijepljeno je na podlogu MM106 tridesetak različitih manje raširenih sorata jabuka. Tijekom 2008. godine mjerenjima smo obuhvatili rast i razvoj sadnica (visinu, promjer sadnica na visini od 20 cm iznad cijepljenog mjesta), te ustanovili postotak primitka za svaku sortu. Temeljem provedenih istraživanja i njihovom analizom možemo zaključiti da samo tri sorte jabuka Steirische Pogatschen, Sternrenette i Ljetna kolačara ne udovoljavaju uvjetima pravilnika o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namjenjenih za proizvodnju voća, a sve ostale zadovoljavaju navedeni pravilnik. Te je njihova proizvodnja u rasadnicima moguća bez posebnih zahvata za pospješivanje rasta, osim navedene tri sorte za koje su ti zahvati nužni.

Na lokalitetu Zdenci Brdovečki u kolovozu 2007. godine cijepljeno je na podlogu vinogradarske breskve deset sorata breskve i šest sorata nektarine. Tijekom 2008. godine mjerenjima smo obuhvatili rast i razvoj sadnica (visinu, promjer sadnica na visini od 20 cm iznad cijepljenog mjesta, broj preuranjenih postranih grana i njihovu dužinu), te ustanovili postotak primitka za svaku sortu. Iz literature smo utvrdili kolika je proizvodnja sadnog materijala breskve i nektarine u Republici Hrvatskoj. Temeljem provedenih istraživanja i njihovom analizom možemo zaključiti da su sve sorte breskve i nektarine zadovoljile uvjete pravilnika o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namjenjenih za proizvodnju voća. Njihova proizvodnja u rasadnicima moguća je bez posebnih zahvata za pospješivanje rasta.