Search

The objects of this study are the hillslopes in the broader area of Duvanjsko polje (Bosnia and Herzegovina). Slopes can be defined as relief surfaces determined by geographical position, slope inclination (related with horizontal surface), aspect, and degree of curvature (profile and planar).Recent slope shapes can be defined as results of series of natural and anthropogenic factors during relief genesis and evolution. It is possible to correlate slope characteristics with geological structure and other natural geographic features (climate, soils, vegetation etc.) using geomorphometrical analysis. The main aims of this study are: a) analysis of morphometric relief indicators, b) analysis of relationships between morphometric indicators, structural and lithological features, and c) synthesis of all analyzed indicators in order to better understand exogeomorphological and morphostructural features of the investigated area. The final intention is to assess the extent and intensity of the dominant geomorphologic processes. Special attention was given to the detailed geomorphometrical analysis of morphostructures in the broader area of Duvanjsko polje in GIS environment based on DMR. The applied geomorphometrical relief analysis included the use of different methods for precise calculation of the investigated area’s numerical relief parameters, which enabled a mutual comparison of specified parameters and comparison with tectonic units and lithology maps. The aim of this approach is a more exact analysis and interpretation of morphometric relief parameters as indicators of the investigated area’s endogenous and exogenous processes’ characteristics.

Objekt ovog istraživanja su padine uzvišenja šireg područja Duvanjskog polja. Padine se mogu definirati kao reljefne plohe određene geografskim položajem, nagibom u odnosu na horizontalnu površinu, izloženošću (ekspozicijom) u odnosu na strane svijeta, te stupnjem zakrivljenosti (profilne i planarne). Recentni oblik padina posljedica je utjecaja niza prirodnih i društvenih faktora tijekom geneze i evolucije reljefa. Analizom morfometrijskih parametara moguće je dovesti u vezu značajke padina s geološkom građom i sastavom, ali i ostalim prirodno-geografskim čimbenicima (npr. klima, pedologija, vegetacija itd.). Ciljevi ovog istraživanja su: a) analiza morfometrijskih pokazatelja reljefa, b) analiza odnosa između morfometrijskih pokazatelja, strukturnih i litoloških značajki, i c) sinteza svih analiziranih pokazatelja da bi se dobio detaljniji uvid u egzogeomorfološke i morfostrukturne značajke područja i omogućila procjena opsega i intenziteta dominantnih geomorfoloških procesa. Pri tome, posebna pažnja posvećena je detaljnoj geomorfometrijskoj analizi makromorfostruktura šireg područja Duvanjskog polja u GIS okružju temeljem digitalnog modela reljefa (DMR). Geomorfometrijska analiza reljefa primijenjena u ovom radu uključila je korištenje različitih metoda za precizno računanje numeričkih parametara reljefa istraživanog područja, što je omogućilo međusobnu usporedbu navedenih parametara ali i usporedbu s kartom tektonskih jedinica i geološkom kartom. Cilj ovakvog pristupa je egzaktnija interpretacija morfometrijskih parametara reljefa kao indikatora značajki endogenih i egzogenih procesa na istraživanom području., The objects of this study are the hillslopes in the broader area of Duvanjsko polje (Bosnia and Herzegovina). Slopes can be defined as relief surfaces determined by geographical position, slope inclination (related with horizontal surface), aspect, and degree of curvature (profile and planar).Recent slope shapes can be defined as results of series of natural and anthropogenic factors during relief genesis and evolution. It is possible to correlate slope characteristics with geological structure and other natural geographic features (climate, soils, vegetation etc.) using geomorphometrical analysis. The main aims of this study are: a) analysis of morphometric relief indicators, b) analysis of relationships between morphometric indicators, structural and lithological features, and c) synthesis of all analyzed indicators in order to better understand exogeomorphological and morphostructural features of the investigated area. The final intention is to assess the extent and intensity of the dominant geomorphologic processes. Special attention was given to the detailed geomorphometrical analysis of morphostructures in the broader area of Duvanjsko polje in GIS environment based on DMR. The applied geomorphometrical relief analysis included the use of different methods for precise calculation of the investigated area’s numerical relief parameters, which enabled a mutual comparison of specified parameters and comparison with tectonic units and lithology maps. The aim of this approach is a more exact analysis and interpretation of morphometric relief parameters as indicators of the investigated area’s endogenous and exogenous processes’ characteristics.

Uobičajene tehnologije sanacije pokosa funkcioniraju pri nižim nagibima, dok je za strmije nagibe potrebna izvedba kompliciranijih rješenja. Problem predstavlja i financijska isplativost. Kada bi takve strukture postale višefunkcionalni objekti koji osiguravaju padine, a ujedno osiguravaju i korisne kvadrate raznih sadržaja, postale bi privlačne za ulaganje. Na taj način bi se omogućila brža i sustavnija izgradnja objekata koji saniraju pokose i omogućila sistematična obnova narušene prostorne slike.

Predmet ovog istraživanja su morfometrijske značajke reljefa otoka Visa, odnosno svih padina nagiba

Općina Dugi Rat površinom je relativno manja općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 20 km jugoistočno od Splita. Smještena je na južnim padinama istočnog dijela hrpta koji se proteže od rijeke Žrnovnice na zapadu, do rijeke Cetine na istoku. U ovom radu analizirane su geomorfološke značajke reljefa općine Dugi Rat. Specifičnosti socio-ekonomskog razvoja, transformacija prostora posljednjih pola stoljeća, ali i planiranje budućeg razvoja nalažu detaljni plan i analizu opterećenosti i mogućnosti daljnjeg razvoja, s obzirom na obilježja prirodne osnove, te je provedeno geoekološko vrednovanje reljefa općine Dugi Rat za potrebe kupališnog turizma, zaštite fliških padina, te vapnenačkog hrpta za potrebe turizma. Municipality of Dugi Rat is a relatively small municipality in Split-Dalmatia County, 20 km southeast from Split. It is located on the southern side of the eastern part of a cliff stretching from the river Ţrnovnica on the west, to river Cetina on the east. This thesis analyses the geomorphologic features of relief of municipality of Dugi Rat. Specificities of socio-economical development and environment transformation in last half of the century, but also the planning of the future development, urge the creation of a detailed plan and the analysis of tax and of further development possibilities, according to the natural basis features, so geoecological evaluation of relief of Dugi Rat Municipality has to be carried out, for the needs of beach tourism, flysch slope protection, and limestones cliff for the needs of tourism.

U ovom radu je analiziran sjeverni dio otoka Cresa koji ima složenu geološku građu, i vrlo razveden reljef. Karbonatne stijene prevladavaju, dok je flišna stijenska masa vidljiva u uskoj zoni. U ovom radu teren je analiziran proučavanjem topografskih karata, geoloških karata i digitalnih ortofoto snimaka koje su korištene i kao podloga za digitalno modeliranje terena. Digitalni modeli obuhvatili su šest karakterističnih područja na sjevernom dijelu otoka. Za analizu prostora su korištene i druge terestičke i zračne fotografije. Analizom terena je ustanovljeno da se krške depresije ispunjavane crvenicom nalaze na zaravnjenim dijelovima otoka. U tim zonama su geomorfološki procesi slabo izraženi. Na strmim padinama iznad obala vidljivi su periodično aktivni bujični vodotoci, gdje je pojačana erozija korita i akumulacija sedimenata na obalama. Odroni i aktivni sipari češći su na istočnoj obali, gdje su padine strmije. Obala na istraživanom području oblikovana je pretežito u relativno rezistentnim karbonatnim stijenama zato su šljunčani žali rijetki. Nastali su marinskom erozijom zdrobljenih dijelova stijenske mase ili akumulacijom sedimenata na kraju bujičnih tokova.

Sve do najnovijeg vremena u našoj geoznanosti nije provedena sustavna tipizacija klizišta. U mnogim slučajevima nije obavljeno niti genetsko razdvajanje kliznih procesa urušavanja te puženje. No, ne samo da postoje bitne različitosti među njima temeljene na konstelaciji prirodnih procesa i čimbenika koji ih uvjetuju, već postoje i bitna odstupanja i u sklopu samih kliznih procesa u užem smislu. Njihova tipizacija nije nužna samo s genetskog stanovišta, već i glede inženjersko geološke prakse te njihovog geoekološkog značenja., The genetic classification of landslides in the Republic of Croatia as well as in the Republic of Bosnia and Hercegovina was not performed so far. In many domestic researches even no genetic distinction has been made either between slide and creep-debris flow processes, nor between slipping and rock-fall movements. However. besides substantial differences observable between these processes and factors, essential differences can even be found between various landslides. This paper presents different types of landslides and their characteristics. Distinction between various types must be made not only from the genetical point of view, but it is also necessary in the landscape ecological, engineering-geomorphological and engineering-geological practises.

U ovom radu obavljena je strukturno-geomorfološka analiza prostora Sjevernog, Srednjeg Velebita i Melničko-Kuterevskog pobrđa. Analizirani su odnosi između pojedinih reljefnih oblika i geološke građe. Morfostrukturna i brojne morfometrijske analize omogućile su potom morfostrukturnu klasifikaciju istraživanog prostora.

Na temelju metode geomorfološke analize i sinteze, terenskog istraživanja i kartiranja, prikazane su osobine, geneza i evolucija reljefa. Analiza recentnih geomorfoloških procesa i orografskih osobina otoka omogućila je utvrđivanje njegovih inženjersko-geomorfoloških osobina. U radu je izvršeno i ekološko vrednovanje reljefa.