Search

U radu se promatra mogućnost prikrivanja radnoga odnosa institutom paušalnoga obrta. Isprva se daje kratak pregled razvoja zaštitne uloge radnoga zakonodavstva te se naglašava potreba zaštite sadržaja radnoga odnosa, radije nego formalne kategorije radnika. Potom se daje pregled zakonskog uređenja obavljanja obrta te mogućnosti plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu (tzv. paušalni obrti). Zatim se ispituje pozitivno zakonsko uređenje utvrđivanja prikrivanja radnoga odnosa (nesamostalnog rada) institutom paušalnoga obrta te, posljedično, naplate poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa za obvezna osiguranja s osnove (prikrivenog) radnoga odnosa. Naposljetku se ističe potreba zakonskih izmjena, primjenom komplementarnog pristupa (poreznopravnog i radnopravnog), u cilju zaštite kako fiskalnih interesa države, tako i prava prikrivenog radnika (obrtnika paušalista).

Nakon kratkog pregleda razvoja zaštitne uloge radnog zakonodavstva (i potrebe zaštite sadržaja radnog odnosa umjesto formalne kategorije radnika), autori analiziraju pravno uređenje obrtničke djelatnosti i mogućnosti plaćanja poreza na dohodak u paušalni iznos. Nadalje, u radu se ispituje pozitivna zakonska regulativa utvrđivanja prikrivenog rada (zavisnog rada) kod obrtničke djelatnosti koja podliježe paušalnom oporezivanju te, posljedično, naplate poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa za obvezna osiguranja od (prikrivenog) rada. Naposljetku, ističe se potreba za zakonskim izmjenama, komplementarnim pristupom (sa stajališta financijskog i radnog prava), kako bi se zaštitili kako fiskalni interesi države tako i prava prikrivenog radnika., After a brief overview of development of the protective role of labour legislation (and the need to protect the content of the work relationship instead of formal category of workers), the authors analyse legal regulation of craft activities and the possibility of paying income tax in a lump-sum. Furthermore, the paper examines positive legal regulation of determining the disguised employment (dependent work) with craft activities subject to lump-sum taxation and, consequently, the collection of income tax and related contributions for compulsory insurance based on (disguised) employment. Finally, the need for legal changes is emphasized, implementing a complementary approach (from the standpoint of financial and labour law), to protect both the fiscal interests of the state and the rights of the disguised worker.

Porezni klin je razlika između bruto troška rada poslodavca i neto plaće koju prima posloprimac. Pri izračunu poreznog klina uzima se u obzir dohodak od nesamostalnog rada koji je opterećen porezom na dohodak i doprinosima za socijalno osiguranje koje plaćaju poslodavac i posloprimac. Veličina poreznog klina utječe na nezaposlenost, visinu plaće koju pojedinac prima te se povezuje sa sivom ekonomijom. Cilj ovog istraživanja bio je prikazati oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada za Hrvatsku, Sloveniju, Njemačku i Grčku kao temelj za izračun poreznog klina. Također, cilje je prikazati povijesne vrijednosti poreznog klina te njegovu vrijednost u 2013. godini te njegovu vrijednost usporediti među promatranim zemljama. Kroz rad je utvrđeno da Hrvatska ima najmanji porezni klin za sve hipotetske jedinice među odabranim zemljama te da je način oporezivanja dohotka koji ima utjacaj na porezni klin relativno stabilan te da nema većih promjena unutar njega. Sve zemlje njeguju progresivni način oporezivanja i na taj način provode socijalnu politiku. The tax wedge is the difference between the gross labor cost of the employer and the net salary received by the employee. When calculating the tax wedge, income from the employment of an employer and an employee is paid by the income tax and the social security contributions paid by the employer. The tax wedge's height affects unemployment, the amount of salary an individual receives and links with the gray economy. The aim of this study was to present the taxation of income from employment for Croatia, Slovenia, Germany and Greece as the basis for calculating the tax wedge. It also aims to present the historical value of the tax wedge and its value in 2013 and compare its value among the countries surveyed. Throughout the work, it has been established that Croatia has the lowest tax wedge for all hypothetical units in the selected countries and that the way tax revenue influences the tax wedge is relatively stable and that there are no major changes within it. All countries cultivate a progressive way of taxation and thus implement social policy.

U radu je provedena analiza pet javnih potpora kojima se financijski pomaže obiteljima s djecom u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, UK i Francuskoj. Radi se o jednokratnim novčanim pomoćima kod rođenja djeteta, rodiljnim i roditeljskim naknadama, dječjem doplatku, oporezivanju dohotka roditelja te smanjenim stopama PDV-a kad su u pitanju proizvodi za djecu. Te potpore postoje zbog davanja ekonomske i socijalne sigurnosti obiteljima s malom djecom, zbog sprečavanja siromaštva djece, zbog ravnomjernijeg raspoređivanja poreznog tereta u odnosu na pojedince ili obitelji bez djece, ali i zbog pokušaja utjecaja na visinu nataliteta. Rezultati istraživanja relevantnih propisa koji uređuju to područje te drugih dostupnih dokumenata upućuju na određenu sličnost u pristupu ovom pitanju u državama srednje Europe, ali i na potrebu za dugoročnim strategijama kad je u pitanju raspodjela socijalnih potpora bilo koje vrste. Provedena analiza otvara prostor za daljnja istraživanja, osobito u području oporezivanja dohotka obitelji.

Dohodak je najznačajniji izvor proračunskih sredstava većine zemalja pa tako i Republike Hrvatske. Cilj ovog rada je prikazati i usporediti metode oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske unije. Posebna pozornost je usmjerena na porez dohotka od nesamostalnog rada odnosno plaće. Porezno opterećenje dohotka je zapravo porezni izdatak za obveznika na ime proračunskih sredstava. Zemlje Europske unije koje su odabrane su postale članice u dva ciklusa proširenja 2004. i 2007. godine a kroz ovaj rad su obuhvaćene Slovenija, Slovačka, Češka Republika, Poljska i Rumunjska. Za svaku zemlju je kroz drugi dio rada objašnjeno na koji način obračunati porezno opterećenje plaće i odrediti neto iznos iz pripadajućeg bruta ilustrirano sa primjerima na godišnjoj razini i koji sve izdatke plaće u odabranim zemljama mogu imati odnosno koje su propisane zakonom. Analizom odabranog uzorka zemalja u usporedbi sa Hrvatskom u trećem dijelu se napravila usporedba poreznih opterećenja plaće prema svojim sastavnim djelovima i stavljanje u kontekst poreznih sustava tih zemalja. Income is the most significant source of budgetary resources for majority of countries including Croatia. Purpose of this paper is to present and compare methods of taxation of income in Croatia and selected countries of European union. Special atention was directed at income tax from employment or paycheck. Tax charges or tax burden of income is in fact tax expenditure of tax payer in benefit of the budgetary resources. Selected members of European Union for this paper became members of the Union in two enlargement events in 2004. and 2007. In this paper focus is directed at Slovenia, Slovakia, Czech Republic, Poland and Romania. Through second part of paper tax burden of each country is described according with examples how to calculate net amount of gross income corresponding with all the income expenditures as prescribed by law. Third part analyzes sampled countries included in the paper compared with Croatia and putting in relation all the selected countries regarding their taxation policies for incomes.

Cilj rada je proučiti oporezivanje dohotka u Belgiji, Estoniji, Njemačkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj i donijeti zaključke o progresivnosti u oporezivanju dohotka. Nakon proučavanja pravila poreznih sustava i izrade modela za promatrane zemlje, izračunat je porezni teret i napravljena njegova dekompozicija za različite tipove obitelji i različite razine dohotka. Doneseni su sljedeći zaključci: Oporezivanje dohotka je progresivno u svim promatranim zemljama, osim Njemačke gdje oporezivanje nije progresivno za neke razine dohotka zbog regresivnog djelovanja doprinosa. Najveći porezni teret za dohodak samca, za gotovo sve razine dohotka, je u Belgiji. Pri razini prosječnih dohodaka, najmanji porezni teret za dohodak samca je u Hrvatskoj, a slijede Estonija, Slovačka i Njemačka. No, pri razini dohotka od 250% prosječnog, najmanji porezni teret je u Estoniji, a slijede Slovačka i Njemačka i Hrvatska te, s najvećim teretom, Belgija. Najveći porezni teret za dohodak obitelji s dvoje djece u kojoj samo jedan od supružnika zarađuje je u Belgiji. Na razini prosječnog dohotka Hrvatska ima najmanji porezni teret, a slijede Slovačka, Estonija i Njemačka. No, pri razini dohotka od 250% prosječne plaće, Njemačka ima najmanji porezni teret. Slijede je redom Estonija, Slovačka i Hrvatska. Oporezivanje prosječnih plaća drugih zemalja po pravilima hrvatskog poreznog sustava ukazuje da je porezni klin na dohodak samca manji u Hrvatskoj u usporedbi sa svim drugim državama, osim Njemačke. Porezni klin na dohodak obitelji s dvoje djece u kojoj samo jedan od supružnika zarađuje je manji u Hrvatskoj samo u usporedbi s Estonijom i Slovačkom. The purpose of this study is to do the research on taxation of wages in Belgium, Estonia, Germany, Slovak Republic and Croatia and to draw conclusions concerning the progressivity in taxation of wages. Firstly, the rules of tax system are studied and models for each country constructed. Using those models, tax burden is calculated and its decomposition made for different types of families and different levels of income. The following conclusions are drawn: Taxation of wages is progressive in every country, except Germany, where the regressive effect of social security contributions makes the system nonprogressive for some levels of income. The highest tax burden on single person’s income, for almost all levels of income, is found in Belgium. At the average level of income, the lowest tax burden on single person’s income is in Croatia, followed by Estonia, Slovak Republic and Germany. However, if the income is 250% of the average, the lowest tax burden is in Estonia, followed by Slovak Republic, Germany, Croatia and, with the highest tax burden, Belgium. The highest tax burden on income of family with two dependent children, and in which only one spouse earns income, is in Belgium. At the average level of income, the lowest tax burden is in Croatia, followed by Slovak Republic, Estonia and Germany. However, if the income is 250% of the average, the lowest tax burden is in Germany, followed by Estonia, Slovak Republic and Croatia. Taxation of average income of other countries using the rules of Croatian tax system shows that tax burden on income of a single person is lower in Croatia when compared with all the other countries, except Germany. Tax burden on income of a family with two dependent children, in which only one spouse earns income, is lower in Croatia only when compared to Estonia and Slovak Republic.

U razdoblju od 1995. do 2014. godine u Republici Hrvatskoj su se dogodile mnogobrojne promjene u oporezivanju dohotka. Glavna promjena s kojom je započela reforma oporezivanja dohotka je prelazak s britanskog na germanski oblik poreza na dohodak u 1994. godini.Osnovni osobni odbitak je 1995. godine iznosio 700 kn, dok je 2014. bio viši za 1.500 kn tj. iznosio je 2.200,00 kn. Do 2001. godine postojale su samo dvije porezne stope (20% i 35%), u 2001. napušta se proporcionalno oporezivanje dohotka (20% i 35%) i uvodi progresivno prema kojemu su predviđene tri porezne stope: 15% od nule do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog i 35% iznad iznosa peterostrukog osnovnog osobnog odbitka (iznad 6.250 kn) . U Republici Hrvatskoj udio prihoda od poreza na dohodak u razdoblju od 2003. do 2013. godine opada, a najveći udio u poreznim prihodima čine prihodi od poreza na dobra i usluge što potvrđuje da Hrvatska ima potrošni tip poreznog sustava. In the period from 1995 to 2014 in Croatia, many changes took place in income taxation. The main change which led to the reform of the taxation of income is the transition from British to German form of income tax in 1994. The basic personal allowance in 1995 was 700kn, while in 2014 rose by 1,500kn, ie. was 2.200,00kn. By 2001 there were only two tax rates (20% and 35%), in 2001, the proportional taxation of income (20% and 35%) was dropped and progressive taxation was introduced. Progressive taxation provides three tax rates: 15% from zero up to twice the amount of the basic personal allowance, 25% of the difference between the tax bases of the double and five times the basic personal allowance and 35% over five times the amount of the basic personal allowance (above 6.250,00kn). In Croatia, the share of revenue from income tax in the period from 2003 to 2013 declined, with the largest share of the tax revenues consisting of revenues from taxes on goods and services which confirms that Croatia has a consumable type tax system.

Cilj ovog rada je usporediti oporezivanje dohotka od rada u Češkoj Republici, Francuskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Sloveniji. Analizirana je i prosječna hrvatska obitelj u 2013., s obzirom na današnje oporezivanje prosječne bruto plaće od 12%, 25% i 40%, i kako bi oporezivanje dohotka izgledalo uz hipotetski flat tax sa stopom od 20%. Usporedili smo porezni klin s obzirom na prosječnu bruto plaću za četiri tipa poreznih obveznika, iz čega smo zaključili da Hrvatska ima najmanji porezni klin u slučaju samaca bez djece s prosječnom i iznadprosječnom bruto plaćom. U slučaju parova bez djece kod kojih jedan supružnik zarađuje prosječnu bruto plaću, a drugi 33% iznosa prosječne bruto plaće, najmanji porezni klin ima Portugal, a porezni klin kod parova s dvoje djece, s jednakom bruto plaćom kao u prošlom slučaju, je najmanji u Sloveniji. U sva četiri slučaja Francuska je imala najveći porezni klin. Iz rezultata analize poreznog sustava u Hrvatskoj smo zaključili da flat tax više ide u korist parovima (i samcima) s većom bruto plaćom, dok je za osobe s bruto plaćom do 10.000 kuna (za parove s bruto plaćom od 20.000 kuna) bolje postojeće oporezivanje po stopama od 12%, 25% i 40%. The purpose of this study is to compare taxation of wages in Czech Republic, France, Croatia, Portugal and Slovenia. We analyzed average Croatian family in 2013 considering current taxation of wages with tax rates of 12%, 25% and 40% and how taxation of wages would look like in the hypothetical case of flat tax with rate of 20%. By comparing tax wedge considering average gross wage for four types of taxpayers, we conclude that Croatia has the lowest tax wedge for single person without children, who earns average and above average gross wage. In case of married couples without children, where one spouse earns average gross wage and other 33% of average gross wage, the lowest tax wedge was in Portugal. The lowest tax wedge in case of married couples with two children, who earn equal as married couple in previous case, was in Slovenia. In all four cases the greatest tax wedge was in France. By analyzing tax system in Croatia, we conclude that flat tax is better for married couples (and single person) with higher gross wages. While taxation of wages with tax rates of 12%, 25% and 40% is better for person with gross wage to 10,000 kuna (for couples with gross wage to 20,000 kuna).

Rad istražuje s kojim državama Republika Hrvatska ima potpisane ugovore o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja, koje su mjere i metode za izbjegavanje dovostrukog oporezivanja koje se koriste u Republici Hrvatskoj i način na koji se izbjegava međunardono dvostruko oporezivanje dohotka u Hrvatskoj.

U ovom radu sagledava se porez po odbitku koji je najuže povezan sa međunarodni oporezivanjem i oporezivanje nerezidenata u poreznom sustavu RH. U radu je detaljno objašnjen pojam međunarodnog dvostrukog oporezivanja, dan je pregled ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Također navode se karakteristike poreza na dobit i dohodak. Zadnji dio tiče se harmonizacije sustava oporezivanja izravnih i neizravnih poreza poduzeća i pojedinca.

Poticaji ulaganja kod poreza na dobit u Republici Hrvatskoj kroz sniženje porezne stope imaju značajan utjecaj na smanjenje proračunskih prihoda od poreza na dobit, te su vrlo komplicirani jer iziskuju dodatno povećanje za odobravanjem novih poticaja. Jednom uvedene poticaje teško je ukinuti pa se često dešava da je cijena određenog poticaja veća od željenih ciljeva. To ide u prilog činjenici da se u većini zemalja porezni poticaji polako napuštaju kroz provođenje jednostavnijeg i transparentnijeg modela poreznog sustava.