Search

U današnje vrijeme u doba ubrzane urbanizacije područja i globalnih procesa svijet se suočavama sa sve većim problemima adekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda, a kao posebna vrsta otpadnih voda koje se generiraju u urbanim sredinama i sve češće i u sve većim razmjerima izazivaju havarije (poplave) izdvajaju se oborinske vode. U radu je opisana problematika odvodnje oborinskih voda u urbanim sredinama. Zasebno su izdvojeni neki od alternativnih postupaka odvodnje oborinskih voda koji se u okviru svjetske prakse često koriste, uz opis osnovnik konstruktivnih elemenata "zelene infrastrukture". Na kraju rada izdvojeni su i opisani primjeri dobre prakse iz Hrvatske i svijeta.

Oborinske vode predstavljaju problem u gradovima i naseljima, zbog toga ih treba što prije maknuti s površina na kojima one nisu poželjne. Pritom treba paziti da iste ne onečiste okoliš. Danas postoje dva pristupa rješavanju problema oborinskih voda. Prvi je klasični pristup koji se zasniva na analizi troškovi – dobit. Troškovi su oni iz izgradnje kanalizacije, dok dobit predstavlja smanjenje šteta od plavljenja koja bi nastala da nema te kanalizacije.Danas se u Hrvatskoj, za proračun koristi racionalna (Lloyd-Davies)metoda pomoću koje se izračunava maksimalni protok oborinskih voda. Kod primjene racionalne metode redoslijed proračuna opisan je u devet koraka. Elementi sustava sakupljanja i odvodnje oborinske vode kod klasičnog pristupa su kanali, rigoli, slivnici, retencijski bazeni te ispusti. Drugi pristup je integralni pristup koji se zasniva na principima održivosti življenja u gradu. Ciljevi izgradnje ovog tipa kanalizacije su ekonomski (jeftinije od klasičnog pristupa), ekološki (ekološki je prihvatljiviji, više zelenila, prirodni sustav kruženja vode nije narušen) te socijalni (viši standard življenja).U integralnom (zelenom) pristupu proračun mjerodavnih količina za dimenzioniranje „zelenih“ rješenja odvodnje oborinskih voda je drugačiji. U ovom slučaju u proračun treba uzeti prirodne procese kretanja vode u lokalnom smislu. Jedna od metoda koja se najčešće koristi u američkoj praksi je tzv. SCS (SoilConservation Service) metoda određivanja mjerodavnih količina oborina. Najrasprostranjenija metoda proračuna za izgrađene (manje propusne površine) je tzv. Lyod – Davies tj. racionalna metoda. Neka od integralnih rješenja su zeleni krovovi, cestovna mreža, parkovi, bioretencije, drenažni rovovi, propusni pločnici i druga.

Ovaj članak donosi informacije o primjeni propusnog betona, o materijalima, svojstvima, doziranju smjese i ispitivanju. Pojam "propusni beton" obično opisuje betonsku mješavinu čije je slijeganje približno jednako nuli. To je otvoreno-granulirani materijal koji se sastoji od portland cementa, krupnog agregata, malo ili nimalo sitnog agregata, primjesa i vode.

Brdski šumski ekološki sustavi su najzastupljeniji U Hrvatskoj, te kao takvi imaju najveći utjecaj na kruženje vode, odnosno kakvoću površinskih i podzemnih voda. Taj utjecaj ovisi o ekološkim i biološkim čimbenicima. Temeljno obilježje NP Plitvička jezera su prirodna jezera te raznoliki slapovi koji se preljevaju preko sedrenih barijera. Kako su Plitvička jezera okružena Prirodnim šumama u kojima dominira obična bukva, obična jela i obična smreka te šume imaju značajnu ulogu na fizikalno-kemijska obilježja vode koja se procjeđuje kroz njih. Istraživanja su bila usmjerena na analize oborinskih i procjednih voda koje prolaskom kroz šumske ekološke sustave podliježu transformacijama. Voda je uzorkovana izvan šume, u šumi ispod krošanja stabala, ispod humusnog sloja tla, u potocima i jezerima. Cilj istraživanja bio je utvrditi kemijski sastav vodaiz tri različita ekosustava u NP Plitvička jezera.

U radu je izrađeno Idejno rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda naselja Hreljin, Praputnjak i Krasica.

U sklopu diplomskog rada dano je idejno rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda naselja na području Grobnišćine. Diplomski rad obuhvaća tehnički opis, hidrauličke proračun, aproksimativni troškovnik i grafičke priloge. Grafički prilozi obuhvaćaju situaciju projektirane kanalizacijske mreže, uzdužni profil glavnih kolektora, karakterističan poprečni presjek kolektora te detalje.

Opskrba stanovnika Visa se obavlja uglavnom preko vodovodnog sustava koji je sagrađen 1963. godine. Koriste se četiri zdenca s crpilišta Korita i izvora Pištica. Nedostatak vode javlja se uglavnom u turističkoj sezoni. Cisterne se koriste samo u mjestima u kojima nema vodovoda i većinom su neodržavane i zapuštene. Ispitana su 3 uzoraka sirove vode, 9 uzoraka iz privatnih cisterni i 9 uzoraka vodovodne vode. Uzorci kišnice su uzete u mjestima Vis, Komiža, Duboka, Rukavac Podhumlje, Podšpilje. Istražena je fizikalno-kemijska i mikrobiološka kakvoć vode. Svih devet ispitanih cisterni ne zadovoljava kvaliteti vode za piće po mikrobiološkim parametrima. U vodi su nađene koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, a u sedam uzoraka enterokoki. Pseudomonas i ne. Broj mezofilnih bakterija na agaru na vodom (kišnica i vodovodna voda) bio u VOD 5 km od kopna, a od Hvara ga dijeli 18 km širok Viški kanal. Površine je 90, 3 m2 dok je površina Viškog arhipelaga (Palagruža, Biševo, Sv Andrija, is najveća općina u rvatskoj. Najviši vrh otoka je Hum (587 m). Dužina obale Visa je oko 77 km. O ripada Jadrans te anske klim ćih i suhih ljeta te blagih i vlažnih zima. Veoma je bogat bilj c jedan je od najzelenijih otoka. Prosječna ljetna temperatu , a 9 ° C. U toku ljeta padne oko 40 mm kiše. a sulfitoreducirajuće klostridije nisu izolira 37º ; ; ; i 22º ; ; ; 0C je u cisternama s miješanom dozvoljenim vrijednostima, dok je u cisternama s kišnicom prelazio u četiri uzorka kod 37 0C, a u tri kod 22 0C. Uzorci sirove vode bili su sukladni Pravilniku po svim parametrima jedino je izvor Pištica imao povećanu koncentraciju klorida.