Search

U radu se promatra mogućnost prikrivanja radnoga odnosa institutom paušalnoga obrta. Isprva se daje kratak pregled razvoja zaštitne uloge radnoga zakonodavstva te se naglašava potreba zaštite sadržaja radnoga odnosa, radije nego formalne kategorije radnika. Potom se daje pregled zakonskog uređenja obavljanja obrta te mogućnosti plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu (tzv. paušalni obrti). Zatim se ispituje pozitivno zakonsko uređenje utvrđivanja prikrivanja radnoga odnosa (nesamostalnog rada) institutom paušalnoga obrta te, posljedično, naplate poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa za obvezna osiguranja s osnove (prikrivenog) radnoga odnosa. Naposljetku se ističe potreba zakonskih izmjena, primjenom komplementarnog pristupa (poreznopravnog i radnopravnog), u cilju zaštite kako fiskalnih interesa države, tako i prava prikrivenog radnika (obrtnika paušalista).

Nakon kratkog pregleda razvoja zaštitne uloge radnog zakonodavstva (i potrebe zaštite sadržaja radnog odnosa umjesto formalne kategorije radnika), autori analiziraju pravno uređenje obrtničke djelatnosti i mogućnosti plaćanja poreza na dohodak u paušalni iznos. Nadalje, u radu se ispituje pozitivna zakonska regulativa utvrđivanja prikrivenog rada (zavisnog rada) kod obrtničke djelatnosti koja podliježe paušalnom oporezivanju te, posljedično, naplate poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa za obvezna osiguranja od (prikrivenog) rada. Naposljetku, ističe se potreba za zakonskim izmjenama, komplementarnim pristupom (sa stajališta financijskog i radnog prava), kako bi se zaštitili kako fiskalni interesi države tako i prava prikrivenog radnika., After a brief overview of development of the protective role of labour legislation (and the need to protect the content of the work relationship instead of formal category of workers), the authors analyse legal regulation of craft activities and the possibility of paying income tax in a lump-sum. Furthermore, the paper examines positive legal regulation of determining the disguised employment (dependent work) with craft activities subject to lump-sum taxation and, consequently, the collection of income tax and related contributions for compulsory insurance based on (disguised) employment. Finally, the need for legal changes is emphasized, implementing a complementary approach (from the standpoint of financial and labour law), to protect both the fiscal interests of the state and the rights of the disguised worker.

Zakonom propisani obvezni doprinosi mogu se smatrati vrstom poreza. Dijele se na doprinose iz plaće i doprinose na plaću. Doprinosi iz plaće su mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) koje se uplaćuje u drţavni proraĉun i mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) koje se uplaćuje u mirovinske fondove prema odabiru osiguranika. Doprinos na plaću je doprinos za zdravstveno osiguranje. Osiguranik od uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje moţe oĉekivati ostvarivanje prava na mirovinu, a od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu. Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi primici koje poslodavac u naravi ili novcu daje radniku po osnovi radnog odnosa i to prema propisima koji ureĊuju radni odnos. Statutory mandatory contributions can be considered a type of tax. They are divided into two types of salary contributions. First type contains two contributions and they are taken from the full income. First contribution is pension insurance based on generational solidarity which is paid to the state budget account. Second contribution is pension insurance based on individual capitalized savings paid into pension funds account according to the choice of the insured person. Second type of salary contribution is a contribution to health insurance. The insured person can expect to exercise the right to a pension from the paid compulsory pension insurance contributions, and he / she exercises the right to health care from the paid health insurance contributions. Receipts on the basis of non-self-employment are considered all receipts that the employer gives in kind or money to the employee on the basis of employment, in accordance with the regulations governing employment.

Obvezni doprinosi vrsta su izravnih poreza te prema tome ulaze u širem smislu u porezni sustav. Oni su javna davanja državi, te karakteriziraju veliki dio prihoda Republike Hrvatske. Dijelimo ih na doprinose iz plaće, te njih plaća zaposlenik i doprinose na plaću koje plaća poslodavac. Doprinosi iz plaće su obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I.stup) koje se uplaćuje u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II.stup) koji se uplaćuje u obvezne mirovinske fondove prema odabiru osiguranika, a doprinos na plaću je obvezno zdravstveno osiguranje koje se uplaćuje u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi primici koje poslodavac u naravi ili novcu daje radniku po osnovi radnog odnosa i to prema propisima koji uređuju radni odnos. Mandatory contributions are a type of direct tax and therefore enter the tax system in a broader sense. They are public payments to the state, and characterize a large part of the revenues of the Republic of Croatia. We divide them into salary contributions, and they are paid by the employee and salary contributions paid by the employer. Salary contributions are mandatory pension insurance based on generational solidarity (Pillar I) paid into the Croatian Pension Insurance Institute and mandatory pension insurance based on individual capitalized savings (Pillar II) paid into mandatory pension funds at the option of the insured, and the salary contribution is compulsory health insurance which is paid to the Croatian Health Insurance Institute. Receipts on the basis of self-employment are considered all receipts that the employer gives in kind or in cash to the employee on the basis of employment, in accordance with the regulations governing employment.

Obavljanje programa dopunske djelatnosti bez sumnje je izuzetno važno i značajno. Obavljanjem programa dopunske djelatnosti visoka učilišta stječu dodatne prihode koji su važni za njihovu djelatnost i razvoj što istovremeno znači da bi se iz sredstava državnog proračuna za takva visoka učilišta mogli izdvojiti nešto manji iznosi. U 2009. godini u Izvješću je navedeno da je 87 javnih visokih učilišta isplatilo bruto autorskih honorara 212.491.326, 00 kuna, a da je svih 91 isplatilo bruto ugovore o djelu 153.173.625, 00 kuna, što je sveukupno 365.664.951, 00 kuna. astavnici i suradnici koji obavljanjem takovih poslova stječu dragocjena stručna iskustva primjenjuju ih u obavljanju znanstvene i nastavne djelatnosti. Zato je bitno da predstavnici nadležnih ministarstava i visokih učilišta zauzmu stav imajući u vidu i radnopravnu i poreznu stranu pitanja (ne)samostalnog rada.

U radu se analizira efektivno porezno opterećenje dohotka od samostalne djelatnosti i nesamostalnog rada. Na osnovu niza „ex post“ pokazatelja efektivnog poreznog opterećenja rad ukazuje na povlašten porezni položaj dohotka od samostalne djelatnosti u odnosu na dohodak od nesamostalnog rada. Nadalje, na osnovu analiziranih podataka u radu se kritiziraju posljednje izmjene kod poreza na dohodak te se smatra da navedene izmjene neće značajnije doprinijeti niti pravednijem niti učinkovitijem sustavu poreza na dohodak.