Search

Predmet ovog rada je analiza mogućnosti daljnjeg oblikovanja nacionalne informacijske infrastrukture u području zaštite na radu. Temelji ove infrastrukture postavljeni su kroz početni razvoj informacijskog sustava zaštite na radu (IS ZNR) pod vodstvom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Analizom nacionalne zakonske regulative i EU smjernica u području zaštite na radu, mogućnosti primjene globalnih mrežnih usluga, uspješnih primjera razvoja nacionalnih informacijskih sustava u području javne uprave i zdravstva, stvoreni su temelji za spekulativni pristup analizi mogućnosti daljnjeg razvoja nacionalne informacijske infrastrukture u području zaštite na radu. Osmišljena je i prikazana ideja o predvidivom daljnjem razvoju i strukturi budućeg središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu koji se oslanja na središnji registar podataka i resursa zaštite na radu (inicijalno nazvanom Data Collector) te na sve potrebne funkcionalnosti koje jamče sigurnost, sveprisutnost i longitudinalnost elektroničkih zapisa, a na temelju toga jamče i unapređenje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj., The subject of this paper is the analysis of the possibilities of further design of the national information infrastructure in the field of occupational safety. The foundations of this infrastructure were laid through the initial development of the Information System of Occupational Safety and Health (IS OSH) under the leadership of the Ministry of Labor. Through the analysis of: national legislation and EU guidelines in the field of occupational safety, the possibilities of applying global network services, successful examples of development of national information systems in the field of public administration and health; the foundations for a speculative approach to the analysis of further development of this national information infrastructure were created. The idea of predictable further development and structure of the future central Information System of Occupational Safety and Health was conceived and presented. It relies on the central register of data and resources for safety at work (initially called Data Collector) and all necessary functionalities that guarantee security, ubiquity and longitudinal electronic records. This guarantees the improvement of safety at work in the Republic of Croatia.

S ciljem odgovora na potrebe digitalizacije hrvatskog obrazovnog sustava, Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet) započinje program e-Škole, čija je prva faza provođenje pilot projekta pod nazivom „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)“, koji je trajao od 2015.-2018. godine. Ciljevi ovog rada su: objasniti važnost digitalnog obrazovanja i digitalno zrelih škola, predstaviti program e-Škole, opisati IKT infrastrukturu i koncepte koji su do sada implementirani u sklopu projekta, analizirati performanse implementirane infrastrukture na razini mrežnog prometa, evaluirati iskustvenu kvalitetu učenika i nastavnika te na temelju svih saznanja evaluirati performanse mreže i mrežnih usluga u školama koje su sudjelovale u projektu. U sklopu ovog rada, analizira se implementirana infrastruktura na razini mrežnog prometa kroz Meraki dashboard sučelje u 27 odabranih škola koje sudjeluju u projektu e-Škole, a preko online upitnika ispituju se razni aspekti koji utječu na iskustvenu kvalitetu 154 nastavnika i 400 učenika diljem Republike Hrvatske, čije škole također sudjeluju u projektu. Na temelju svih saznanja, zaključuje se kako je implementirana infrastruktura, zajedno sa IKT opremom, zadovoljavajućih performansi i doprinosi ostvarenju digitalne zrelosti hrvatskih škola. Ipak, postoji prostor za poboljšanje i napredak, na što svakako treba obratiti pažnju tijekom implementacije mrežne infrastrukture u ostatku hrvatskih škola u sklopu druge faze projekta, čija je provedba planirana za razdoblje od 2018. do 2022. godine. To answer the need for digitalization of the educational system in Croatia, the Croatian Academic and Research Network (CARNet) has started an e-Schools program, with the first phase that includes a pilot project under the name “e-Schools: Establishing a System for Developing Digitally Mature Schools (pilot project)”, which was implemented from 2015-2018. The objectives of this thesis are: to explain the importance of digital education and digitally mature schools, to outline the objectives and main activities of the e-Schools project, to describe the ICT infrastructure and the underlying concepts that have been implemented in the scope of the project so far, to analyze the performance of the implemented infrastructure at the network traffic level, to assess various aspects of the Quality of Experience of students and teachers, and to evaluate the network and service performance in schools taking part in the e-Schools project, taking into consideration all the findings. In the scope of this thesis, implemented infrastructure on the network traffic level is analyzed through Meraki dashboard interface in 27 chosen schools taking part in the e-Schools project. Subjective ratings related to various Quality of Experience aspects are provided by 154 teachers and 400 students coming from participating schools across Croatia and are being assessed through an online form. Based on all the findings, it can be concluded that the implemented infrastructure, along with the ICT equipment, has satisfactory performance and contributes to achieving digital maturity in Croatian schools. However, there is room for improvement and advancement, which should definitely be considered during the implementation of network infrastructure in the rest of Croatian schools during the second phase of the project planned for a period from 2018-2022.

Glavni cilj šireg programa e-Škole, punog naziva „e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće“, jest jačanje kapaciteta osnovnog i srednjeg obrazovanja te unaprijeđeno osposobljavanje učenika za daljnji profesionalni rad, školovanje i cjeloživotno učenje. Glavni cilj pilot projekta e-Škole jest uspostavljanje mreže i mrežnih usluga u 10% obrazovnih institucija diljem Republike Hrvatske. Zadatak ovog rada bio je evaluirati kvalitetu ostvarenja mrežne infrastrukture na temelju subjektivnog i objektivnog mjerenja performansi mreže i mrežnih usluga u Prvoj gimnaziji Varaždin, koja je opremljena u okviru pilot projekta e-Škole. U tu svrhu, provedena je analiza općenitog stanja školske mrežne infrastrukture uz ispitivanje iskustvene kvalitete kroz tri scenarija koja simuliraju uobičajena ponašanja učenika i nastavnika, te paralelno promatranje stanja mrežne infrastrukture putem Meraki dashboard sustava za upravljanje i nadzor mreže. Nakon provedenog ispitivanja, dolazi se do zaključka kako su učenici generalno zadovoljni realiziranom mrežnom infrastrukturom. Ipak, postoje određeni problemi koji se učestalo ponavljaju (poput problema s brzinom i problema pri spajanju na Internet), koje je potrebno detaljnije istražiti te ukloniti, kako bi ocjena iskustvene kvalitete bila maksimalna. The main goal of the wider e-Schools program, having the full name “e-Schools: a comprehensive informatization of school operation processes and teaching processes aimed at the creation of digitally mature schools for the 21st century”, is to strengthen the capacity of elementary and secondary education, and improve the training of students for further professional work, education and life-long learning. The main goal of the e-Schools pilot project is to establish a network and network services in 10% of educational institutions throughout the Republic of Croatia. The aim of this paper was to evaluate the quality of network infrastructure based on the subjective and objective measurements of the network performance and network services in Prva gimnazija Varaždin, which is equipped within the e-Schools pilot project. For this purpose, an analysis of the general state of the school network infrastructure was carried out, with additional analysis of Quality of Experience (QoE) throughout three scenarios that simulate the usual behavior of students and teachers, along with parallel observation of the network infrastructure through the Meraki dashboard network management and control system. After the analysis, it is concluded that students are generally satisfied with the installed network infrastructure. However, there are some problems that frequently occur (such as speed problems and Internet connection problems), which need to be investigated in more detail and resolved, in order to maximize the Quality of Experience.

Cilj ovog rada je razvoj modela razmjene podataka temeljenog na mrežnim uslugama za potrebe heterogenog sustava za praćenje rukometnih utakmica. Sustav za praćenje rukometnih utakmica sastoji se od mrežne aplikacije, mobilne aplikacije temeljene na Android operacijskom sustavu i NoSQL bazi podataka te skladišta podataka temeljenog na relacijskoj bazi podataka i OLAP arhitekturi. Pregledom povijesti razvoja svih grupa mrežnih usluga, njihova načina rada te složenosti upravljanja nad tim komponentama, REST arhitekturni model daleko prednjači nad konkurentnim tipovima mrežnih usluga i utemeljuje sigurnost za njegovim odabirom pri razvoju modernog poslovnog projekta. Njime je ostvarena jednostavna, efikasna i pouzdana komunikacija između svih spomenutih slojeva heterogenog sustava, a dodatna prednost koja se ističe implementacijom ovog modela mrežnih usluga jest velika skalabilnost čitavog sustava i način rada koji je vrlo blizu onome s odzivom u stvarnom vremenu (trenutnim odzivom). Na koji način će se u budućnosti razvijati mrežne usluge kao komunikacijska komponenta unutar raznih vrsta sustava ostaje nepoznanica, ali svakako je to jedna zrela i vrlo obećavajuća grana u računarstvu na kojoj će se zasigurno bilježiti napredak. The main goal of this paper is to develop adequate model for data exchange between several layers of heterogeneous system for management of handball games data (AHS – Advanced Handball Statistics). AHS system consists of web application, Android mobile application that uses NoSQL database and data warehouse based on relational database and OLAP architecture. Through historical review of web service development, functionality and complexity in usage of that communication component, REST services are far more efficient than older versions of same type of communication component. REST services provide simple, effective and reliable communication between layers in AHS heterogeneous system. One additional advantage that is also pointing out is great scalability of entire system that comes with implementation of this component and the end result is real-time web application. The future of web services development is unpredictable, but it is a very attractive and promising branch of Computing that will surely grow and expand.

Tijekom 2014. godine u okviru projekta Integrated Land Administration System, financiranog iz sredstava Europske unije, Državna geodetska uprava kao Nacionalna kontaktna točka za Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka i INSPIRE direktivu, osigurala je uspostavu Geoportala Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (u daljnjem tekstu Geoportal NIPP-a). Geoportal NIPP-a predstavlja središnje mjesto za pristup prostornim podacima NIPP-a Republike Hrvatske, ali i glavnu poveznicu s INSPIRE inicijativom Europske unije. U radu su prvo ukratko opisane aktivnosti na projektu implementacije Geoportala NIPP-a, od inicijalnih analiza i izrada funkcijskih specifikacija pa do razvoja i konačnog puštanja u rad. Nakon toga, opisana je tehnološka osnova na kojoj je sustav izrađen, popraćena pregledom opcija i mogućnosti koje Geoportal NIPP-a daje „običnim“ i „naprednim“ korisnicima. U sklopu Geoportala NIPP-a implementirane su sve mrežne usluge koje propisuje INSPIRE, počevši od široko zastupljenih usluga pronalaženja, pregleda i preuzimanja preko relativno novih usluga transformacije, do usluga pozivanja, od strane INSPIRE regulative još uvijek neobvezujućih.

U semantičkom webu, za razliku od klasičnog weba, podaci dobivaju značenje, što omogućuje njihovo dijeljenje, razmjenu, integraciju i korištenje u različitim aplikacijam. U današnje vrijeme se integracija, razmjena i dijeljenje podataka među različitim aplikacijama odvija uz pomoć mrežnih usluga. Semantičke mrežne usluge objedinjuju tehnike mrežnih usluga i semantičkog weba te tako omogućuju integraciju sustava na temelju značenja podataka putem mrežnih usluga. U okviru ovog diplomskog rada potrebno je proučiti osnove mrežnih usluga, semantičkog weba te semantičkih mrežnih usluga.. Oblikovati podatkovni model i model programske potpore temeljen na semantičkim mrežnim uslugama sustava za praćenje i upravljanje pogreškama u složenim programskim sustavima. Sustav izgraditi pomoću programskog jezika Java i na njemu temljenih tehnologija.

Komunikacijsko-informacijski sustavi često se sastoje od velikog broja heterogenih podsustava koji podržavaju različite načine pristupa i funkcionalnostima kao što su, napriomjer, komandno-linijski pristup (engl. Command Line), FTP pristup (engl. File Transfer Protocol), pristup korištenjem raznih programskih sučelja (engl. Application Programming Interface), pristup korištenjem specifičnih (engl. Proprietary) protokola. Međusobna integracija takvih sustava najčešće podrazumjeva izradu posebnih točka-prema-točki prilagodnika (engl. Point-To-Point Adapters) koji im omogućuju međusobnu komunikaciju. Složenost integracije heterogenih sustava raste s brojem prilagodnika jer svaki novi način pristupa podsustavu ili funkcionalnosti heterogenog sustava zahtijeva izradu novog prilagodnika. Poseban problem predstavlja održavanje takvih sustava te definicija i provođenje sigurnosne politike. Budući da suvremeno poslovanje zahtijeva sve bržu prilagodbu tehničkih rješenja, odnosno heterogenih sustava koji ga podupiru, potrebno je smanjiti složenost integracije, korištenja, održavanja i razvoja heterogenih sustava. Iako bi uvođenje novih i prilagođenijih sustava u praksi moglo rezultirati očekivanom razinom interoperabilnosti sustava, to zbog različitih razloga često nije provedivo. Koncept arhitekture temeljene na uslugama (ATU, engl. Service Oriented Architecture, SOA) predstavlja jedno od takvih rješenja jer nudi okvir za bržu i jednostavniju integraciju sustava uz istodobno učinkovitije ispunjavanje poslovnih zahtijeva. U radu je potrebno razmotriti arhitekturu temeljenu na uslugama koja koristi mrežne usluge (engl. Web Services) te mogućnosti primjene načela uslužne orijentacije na heterogene komunikacijsko-informacijske sustave. Potrebno je analizirati konkretan heterogeni sustav Na osnovi provedenih istraživanja potrebno je predložiti model i postupke integracije heterohenih komunikacijsko-informacijskih sustava u arhiterturu temeljenu na uslugama. Navedeni model i postupke potrebno je verificirati na konkretnim primjerima.

Oblikovati model baze podataka koja će omogućiti evidenciju podataka o putovanjima povezanim s glazbenim priredbama. Potrebno je omogućiti izbor događaja te, ovisno o mjestu događaja omogućiti izbor hotela i rezervaciju zrakoplovnih karata. Na temelju modela izgraditi bazu podataka i popuniti ju testnim podacima. Rezervacija karata za događaj, hotela i zrakoplovnih karata obavlja se putem mrežnih usluga. Potrebno je izgraditi mrežne usluge kojima će se simulirati rezervacija te sinkronizirati usluge tako da se potvrde rezervacije obavljaju odjednom. Izgraditi programsku potporu za obavljanje rezervacija korištenjem Java tehnologija.

Proučiti postupke i dokumente koji se koriste pri prijavi studenata na europska sveučilišta u okviru Erasmus programa. Na temelju dokumenata oblikovati pripadne XML sheme. Oblikovati bazu podataka u kojoj će biti pohranjeni podaci o studentima koji se prijavljuju za razmjenu i njihovim prijavama. Na osnovi izgrađenog modela izgraditi dvije baze podataka, jednu koja će predstavljati bazu podataka domaćeg sveučilišta i drugu koja će predstavljati bazu podataka sveučilišta na koje se studenti prijavljuju za razmjenu. Izgraditi sustav temeljen na uslužno usmjerenoj arhitekturi (Service Oriented Architecture) i mrežnim uslugama (Web Services) koji će omogućiti prijavu studenata i razmjenu elektroničkih dokumenata među sveučilištima. Posebnu pažnju posvetiti sigurnosti sustava. Izraditi programsku dokumentaciju.

Pokazati primjenu, prednosti i nedostatke izgradnje višeslojne mrežne aplikacije temeljene na objektno relacijskom preslikavanju, korištenjem okvira Hibernate, sloju poslovne logike, realiziranog pomoću predloška Data Access Object, te mrežnih usluga realiziranih u programskom jeziku Java. Analizirati korištenje predloška poslovnog sloja u smislu jednostavnosti, fleksibilnosti pri promijenama sustava za upravljanje bazama podataka, smanjivanja mogućnosti pogrešaka uslijed koncentriranosti koda za pristup bazi na jednom mjestu te mogućnosti primjene testova realiziranih pomoću okvira za testiranje aplikacija JUnit.

U okviru magistarskog rada treba proučiti apstraktne geoprostorne tipove podataka, objektno-relacijski i polustrukturirani model, mrežne usluge i uslužno usmjerenu arhitekturu te karakteristike mreže senzora. Izgraditi oglednu geoprostornu bazu podataka nekog područja koja će omogućiti pohranu, analizu i upravljanje podacima dobivenih iz mreže senzora. Izgraditi jednostavnu mrežu senzora temeljenu na mrežnim uslugama, kojima se prikupljaju podaci o različitim mjerenjima, analizirati podatke te predložiti način pohrane podataka iz mreže senzora. Analizirati prikladnost korištenja objektno-relacijske baze podataka, kako objektno relacijskih struktura, tako i polustrukturiranih dokumenata za pohranu i analizu podataka iz mreže senzora.

Otvoreni informacijski sustavi zasnovani na Javi predstavljaju dostojnu alternativu Microsoft ".NET" platformi. U radu je razmotrena raspodijeljena arhitektura zasnovana na mrežnim komponentama Java sustava. Posebna požnja posvećena je oblikovanju uslužiteljskih programa koji koriste Java Servlete proširene s Java Server Pages tehnologijom. Provedena razmatranja poslužila su kao osnovica za oblikovanje programskog produkta koji obuhvaća jedan složeni stvarni mrežni uslužiteljski proces.

U ovom radu obrađene su komunikacijska infrastruktura i komunikacijske tehnologije kao važan dio tehnologija na području elektrotehnike i računarstva, te strateška sastavnica razvitka novih tehnologija u Republici Hrvatskoj. Razmotrena su osnovna obilježja današnjih telekomunikacija i razvojni trendovi, hrvatska telekomunikacijska mreža te proizvodnja na području telekomunikacija. Sveučilišna naobrazba i znanstvenoistraživački rad razrađeni su na primjeru Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, za područje telekomunikacija i informatike te radiokomunikacija. Uz brojne pokazatelje, posebna je pozornost obraćena stanju i mogućnostima zapošljavanja mladih stručnjaka na visokim tehnologijama.