Search

V magistrskem delu smo podali geomorfološki oris izoblikovanosti dna slovenskega morja. Kot temeljni podatkovni sloj pri opisu morfoloških značilnosti in poskusih tipizacije morskega dna smo uporabili digitalni batimetrični model teritorialnega morja, z ločljivosti 2 m. Analizirali smo dosedanji potek geomorfoloških raziskav na primeru slovenskega morja ter podali geomorfološke opise celotnega proučevanega območja in posameznih izbranih reliefnih oblik, naravnega in antropogenega nastanka. Tipizacijo morskega dna smo izvedli na podlagi topografskega pozicijskega indeksa (TPI) in batimetričnega pozicijskega indeksa (BPI). Rezultate smo razčlenili v šest večjih reliefnih oblik na morskem dnu, kar smo prikazali v obliki pregledne karte. In this thesis, we will present a geomorphological outline of the Slovenian seafloor. As a basic data layer,we used a digital bathymetric model in the resolution of 2 m. We analysed the current outline of geomorphological researches in the Slovenian part of the Gulf of Trieste and presented a geomorphologic description of the entire Slovenian seafloor while also selecting natural and anthropogenic landforms. We have carried out the typification on the basis of the Topographic Position Index (TPI) and Bathymetric Position Index Method (BTM).During the process of typification, we defined distinctive landforms on the seafloor. The results of the typification are presented as a general map.

U ovom završnom radu obrađena je tema sidrenja uopćeno kao i samog sidrenja u uvalama otoka Visa. Sidrenje je postupak u kojem se pomoću bacanja sidra na morsko dno te njegovim ukopavanjem u isto, brod nastoji zadržati na istoj poziciji zbog obavljanja različitih vrsta aktivnosti ili cjelonoćnog ostajanja u uvali. Sam proces se vrši od strane voditelja brodice, tj. najosposobljenijeg člana posade. Sidrenje nije prva stvar na koju ćemo pomisliti kad se susretnemo s pojmom navigacije i svega onoga što proizlazi iz toga. Navigacija se definira kao: „Znanost i vještina sigurnog vođenja broda“. Na navedenu definiciju se možemo nadovezati i iz nje iščitati da zadatci osobe koja vodi nisu samo oni koji se tiču kretanja broda tj. plovidbe. Pri dolasku na krajnji cilj putovanja, brod je potrebno i sigurno održati na istom mjestu, a postupak kojim se to najčešće izvodi zove se sidrenje. Otok Vis kao jedna od najatraktivnijih nautičkih destinacija na Jadranu posjeduje značajan broj luka i uvala na svim svojim stranama (sjever, istok, zapad, jug). In this final work the theme is anchoring in general, as anchoring in bays of island of Vis. Anchoring is a process of throwing the anchor on seabed, and by its fixing into the ground the ship is trying to maintain on the same position, on behalf of diferent purpouses, or for staying overnight in the bay. The process itself is conducted by the yachtmaster or by the most qualified crewmember. Anchoring is not first thing that comes in mind after hearing the term navigation. Navigation is defined as: „Knowledge and skill of conducting the vessel safely.“. In this definition we can asume that tasks and obligations of the person in command of the vessel aren't only those wich includes vessel's movement or sailing. After arrival at vessel's final destination, that same vessel is in need of safe staying at the same location, and the process with whom that is possible, is called anchoring.

Ovaj rad predstavlja program koji se koristi za stvaranje slika pjeskovitog morskog dna. Namjena programa je definiranje valova u frekvencijskoj domeni koristeći skupine intenziteta, tako da nakon primjene dvodimenzionalne inverzne diskretne Fourierove transformacije rezultat bude slika pjeskovitog morskog dna. This paper represents the program used for creating images of a sandy seabed. The purpose of this program is to define the waves in frequency domain using intensity groups, so that after the use of two-dimensional inverse discrete Fourier transform, the result is an image of a sandy seabed.

Cjevovodi predstavljaju efikasan način transporta ugljikovodika. Ovakav tip cjevovoda može biti čitavom svojom duljinom ili samo jednim dijelom instaliran na morsko dno. U ovom diplomskom radu razmatrana je podmorska dionica cjevovoda za transport nafte. Za položen podmorski cjevovod napravljene su analize u programskom paketu LS-DYNA, za dva različita profila morskog dna. Dobivenim rezultatima napravljena je procjena strukturnog integriteta prema pravilima Det Norske Veritasa. Prvi profil predstavlja zatečeno morsko dno na zadanoj ruti, a drugi profil je dobiven optimizacijom. Korekcija profila je napravljena s ciljem smanjenja troškova podmorskih radova. U radu je korišten pojednostavljen trokutasti oblik profila za testiranje navedenog optimizacijskog postupka . Rezultati testiranja prikazani su u Prilogu B. Pipelines represent an efficient way to transport hydrocarbons. This type of pipe can be installed on the seabed all over its length or only partially. This master thesis is about subsea section of the pipeline for oil transport. For laid submarine pipeline analysis was done in the software package LS - DYNA, for two different profile of the seabed. Calculation of the structural integrity was made using rules of Det Norske Veritas. The first profile is taken as existing state of the seabed at the given route, and the second profile is obtained by optimization. The correction profile is done to reduce the cost of the underwater work. In the thesis simplified triangular shape of the profile is used to test mentioned optimization procedure. Testing results are shown in Annex B.

Hydrographic surveys are required for a wide range of civil works engineering and construction activities. They support construction of hydrotechnical objects (dams, hydro-powerplants etc.), safe navigation, flood control missions and topographic survey of wetlands. All this caused development of various surveying methods through years but despite continuous improvements of technology and software, the hydrographic field of work is still one of great pretension.

Za izradu ovog diplomskog rada izvršena je hidrografska izmjera uvale Vele Srakane, u svrhu postavljanja vjetroturbina, tj. izgradnju vjetroelektrane na tom području. Hidrografska izmjera obavljena je da bi se njenom obradom dobili 3D modeli odnosno prikazi konfiguracije podmorja pomoću kojih će se izvršiti podvodni geodetski radovi za izgradnju vjetroturbina. Analizom i obradom prikupljenih podata izmjere dobiva se uvid u karakter terena ispod morske površine, te se na taj način utvrđuje postojanje eventualnih izbočina koje su ključni faktor kod projektiranja.

U radu su prikazani novi rezultati istraživanja sedimenata i plitkog podmorja na nekoliko lokacija u sjevernom i srednjem dijelu Jadrana. Za istraživanje je korišten geološko-strukturni dubinomjer (Sub Bottom Profiler) kao metoda indirektnog opažanja morskog dna. S izvedenim indirektnim mjerenjima uporabom geološko-strukturnog dubinomjera (Sub Bottom Profiler), panoramskog dubinomjera (Side Scan Sonar) i višesnopnog dubinomjera (Multibeam Echo Sounder), snimljeni su karakteristični presjeci površine i pod površine morskog dna. Karakteristični primjeri zapisa su prikazani na prilozima, zajedno s njihovim položajem na preglednoj karti. Prikazani primjeri na tim slikama samo su segmenti ili dijelovi trasa obuhvaćenih snimanjem površine i pod površine morskog dna. Presjeci pokazuju vrlo tanak ili nedostaju}; ; i sloj recentnog (holocenskog) sedimenta u većini istraženog područja. Isto tako na nekim primjerima se dobro uočava recentna (neotektonska) aktivnost u priobalnom području. Izražene erozijske reljefne forme u podmorju ukazuju na dominaciju taložnih procesa tijekom pleistocena u priobalnom području. Penetracija akustičkog signala ograničena je po dubini zbog pojavljivanja osnovne stijene ili kompaktnih sedimenata.

Mjerenja morskoga dna jednosnopnim, višesnopnim, geološkim i panoramskim dubinomjerima, koji omogućuju precizno određivanje dubina, strukture dna i tvrđih objekata u sedimentima, mogu biti koristan izvor informacija za pomorski promet i za brojna istraživanja. Ta mjerenja, s rezultatom koji je oblak točaka, omogućuju izradu točnog digitalnog batimetrijskog modela. Nesumnjivo najveća primjena tih mjerenja je određivanje dubina u marinama, pristaništima i plovnim kanalima, naročito na području većih trgovačkih pristaništa. Nije zanemariva ni upotreba mjerenja pri otkrivanju i proučavanju podmorskih arheoloških ostataka, kao što su brodovi, antički molovi ili ostaci amfora. Podaci su korisni i geolozima jer je na osnovi njih moguće odrediti tip morskoga dna, debljinu sedimenata i strukturu stijena ispod sedimenata. S gledišta zaštite okoliša moguće je odrediti i proučavati morska vrela i travnate predjele morskoga dna, koji pružaju utočište životinjskim vrstama. Da bi korisnici imali što lakši pristup podacima, uspostavljamo "podmorski informacijski sustav" s različitim razinama podataka, kako bismo udružili postojeće podatke različitih oblika i sadržaja te ih dopunjavali rezultatima novih istraživanja. Tako uspostavljene baze podataka omogućit će bržu izradu trodimenzionalnih modela morskoga dna, nautičkih karata i raznih drugih tematskih karata., Seafloor measurements using single-beam, multi-beam, sub-bottom, and side-scan sonars which enable detailed mapping of solid objects in sediments, seafloor structure and depth can provide useful information for marine traffic as well as scientific studies. The measurements obtained using these technologies, which provide a large number of points, make possible the preparation of an accurate digital bathymetric model. The most widely used application of these kinds of measurements is undoubtedly to determine depths of marinas, berths and shipping channels, especially around large commercial ports. However, their importance in the discovery and investigation of undersea archaeological sites such as shipwrecks, ancient piers, and amphorae is not to be ignored. The data are also useful for geologists, since they can provide clues as to the type of seafloor and the composition of rocks underneath the sediments. They can also be helpful to nature conservationists in locating and studying undersea springs and grassy areas of the seafloor which provide habitat for marine fauna. In order to facilitate access to data by users, we are developing an “undersea information system” containing different layers of data in various forms and with different types of content. Findings from the latest research can be added to the system. A system set up in this way would allow for faster production of three-dimensional seafloor models, more detailed charts and a variety of thematic maps.

U okviru ovog rada istraženi su površinski sedimenti i analizirani snimci karakterističnih trasa podmorja dobiveni geološko-strukturnim dubinomjerom, panoramskim dubinomjerom te uporabom višesnopnog dubinomjera dijela jadranskog mora, područja Lastova, Mljeta i Korčule. Na morskome dnu prevladavaju rezidualni krupnozrnasti (pjeskoviti) sedimenti. Na temelju prikupljenih podataka izrađena je modelna geološko/sedimentološka karta istraživanog područja. Izradom modelne karte sedimenata predloženi su standardi u skladu s međunarodnimma, koje bi trebalo koristiti u sustavnom kartiranju jadranskog podmorja.

Istraženo je 13 uzoraka sedimenata dna Grgurovog kanala (65-88 m). Dno je prekriveno muljem, pjeskovitim muljem i muljevitim pijeskom. Dno se danas nalazi ispod valne baze i foraminifere sa staklastim stijenkama dominiraju u biogenoj komponenti. Sitnozrnata komponenta u sedimentu je recentna, a grubozrnata je taložena u uvjetima kad je morska razina bila znatno niže no što je danas. Napravljena je karta sedimenata dna.

U priobalnom i kanalskom dijelu Jadranskog mora, geološka građa je složena. Zato se i na malim razmacima nalaze stijene i tla raznolikih geotehničkih svojstava. Na susjednoj obali i otocima mogu se rijetko naći tako ekstremno različiti geotehnički uvjeti. Znatno poboljšanje geoefizičkih instrumenata za mjerenje morskog dna danas omogućuje dobivanje kvalitetnijih i pouzdanijih podataka o geološkoj građi i geotehničkim značajkama podmorja. Vrlo skupo istraživačko bušenje morskog dna treba koristiti samo u slučajevima kada postoje opravdani razlozi. U radu se opisuju moderne geoefizičke metode i instrumenti koji se danas uspješno koriste prilikom geotehničkih istraživanja u jadranskom podmorju. Također su prikazani rezultati nekih istraživanja.

U radu je prikazana karta sedimenata morskog dna u podrucju Kvarnera (kanalsko podrucje sjeverernog Jadrana). Izvorna karta napravljena je mjerilu 1:250.000. Sedimenti su klasificirani prema standardno prihvacenoj klasifikaciji u marinskoj geološkoj kartografiji. U najvecem dijelu podmorja Kvarnera prevladavaju pjeskoviti muljevi (sM), u kojima se povremeno nalaze zone šljunkovitih muljeva (gM). Mulj (M) se nalazi u Rijeckom zaljevu, sjevernom dijelu Kvarnera, Kvarnericu i Vinodolskom i Velebitskom kanalu. Pretežno pjeskoviti sedimenti odnosno muljeviti pijesci (mS) nalaze se zapadno od Cresa i Lošinja, jugozapadno od Raba, te u Paškom i Velebitskom kanalu. Sitnozrnati mulj je recentnog postanka. Izvori sitnoznatih cestica su stalni i povremeni vodotoci, izravno spiranje naslaga a vjerojatno i vrulje uz obalu. Šira podrucja kamenog dna, kao i onog pokrivenog šljunkom i grubim pjeskom nalaze se na morskom dnu u dosegu erozijskog djelovanja valova. Krupnozrnati sedimenti mogu biti litogenog i/ili biogenog podrijetla. Zbog vrlo nagle gornjovirmsko-holocenska transgresije, kada je morska razina podignuta više od 100 m, rezidualne pjeskovite sedimente nalazimo i ispod današnje valne baze. Zato je raspored sedimenata u podrucju Kvarnera samo djelomicno u skladu s današnjim hidrodinamickim prilikama. ABSTRACT: The map of seabottom sediments in the Kvarner area (channel part of the Northern Adriatic Sea), is presented in this paper. Original map was made in scale 1:250.000. The sediments were classified according to standard classification in marine geologic cartography. On the larger part of the Kvarner area at the bottom sandy muds prevail (sM) with subordinate presence of gravelly mud (gM). Mud (M) is found at the bottom in the Rijeka Bay, northern part of the Kvarner Bay, in Kvarneric, and in Vinodol and Velebit Channels. Prevalently sandy sediments, i.e. muddy sands (mS) are found west of the Cres - Lošinj archipelago towards the open part of the Adriatic Sea, southwest of the Rab Island, in Pag Channel and Velebit Channel. The fine grained particles have recent origin. Sources of these particles are local permanent and temporary streams and direct input from the weathering processes, along with the input by submarine springs (vrulje) near the coast. The large areas of the rocky bottom not covered with sediments, or covered with gravelly and sandy sediments are found above the wave base. Coarse grained particles are of terrigenous and/or biogenic origin. Due to the very rapid Latewürmian-Holocene transgression, during which the sealevel has been raised for more than hundred metres, residual sandy sediments are found also below the recent wave base. Therefore the sediment pattern found in the Kvarner area is only partly in accordance with modern hydrodynamic conditions.

U radu je dat pregled tipova morskog dna i njihov ekološki značaj, te pregled životnih formi s obzirom na odnos organizama prema podlozi.

U prvom dijelu u radu izlaže se mjerodavna zakonska regulativa. U drugom dijelu raščlanjuje se temelj odgovornosti za štetu prouzročenu izvođenjem rudarskih radova.