Search

U radu su prikazani rezultati procjene biomase drvenastog nadzemnog dijela stabala u suhom stanju, a procijenjeni su i genetski parametri za svojstvo biomase, kao i za još neka svojstva rasta. Istraživanja su provedena u pokusnim kulturama mekih listača u nizinskom dijelu Hrvatske i obuhvatila su familije polusrodnika crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) i obične breze (Betula pendula Roth), te klonove stablastih vrba (Salix sp.), američke crne topole (Populus deltoides Marshall) i kanadske topole (Populus ×canadensis Moench). Za procjenu biomase u suhom stanju upotrijebljeno je nekoliko metoda, ovisno o dobi stabala. Procjene genetskih parametera obavljene su uporabom statističkih metoda, a na postavkama kvantitativne genetike. Rezultati istraživanja obuhvaćaju: • srednje vrijednosti svojstva biomase u suhom stanju, za svaku istraživanu familiju, odnosno klon, odvojene po lokalitetima i uzgojnim tretmanima ; • potencijalnu produkciju biomase u suhom stanju po hektaru, procjenjenu na osnovi srednjih vrijednosti svojstva, razmaka sadnje i preživljavanja istraživanih familija odnosno klonova ; • genetske parametre za svojstva biomase u suhom stanju, visine, promjera i volumena stabala ; • fenotipske i genetske korelacije istraživanih svojstava Na temelju rezultata istraživanja izvedeni su zaključci o uzrocima varijabilnosti kao i mogućnostima oplemenjivanja za svojstvo biomase putem selekcije u istraživanim populacijama.

Lijepljeni nosači od drva imaju u svjetskim razmjerima sve veći značaj, jer je njihova uloga u gradnji objekata posebne namjene s arhitektonsko-graditeljskih zahtjeva često nezamjenjiva.Dosadašnja istraživanja na području lameliranih nosača tzv. inženjerskih konstrukcija obuhvaćaju najčešće fizičko-mehaničke značajke različitih konstrukcijskih oblika od drva četinjača, dok su malo istraživane mogućnosti uvođenja drugih vrsta drva. Istraživanja u ovom radu imaju za cilj istražiti mogućnost primjene drva mekih listača i to brezovine, johovine, vrbovine i topolovine u izradi lijepljenih nosača koji zadovoljavaju propise kvalitete prema EUROCODE 5. Istraživanja su provedena kroz četiri faze i to: istraživanje areala mekih listača u Hrvatskoj, izrada pokusnih uzoraka spojenih klinastim zupcima radi usporedbe s cjelovitim lamelama, laboratorijsko ispitivanje malih pokusnih uzoraka i laboratorijsko ispitivanje slijepljenih nosača. Istraživanje čvrstoće malih proba na jelovini, smrekovini, brezovini, johovini, topolovini i vrbovini obuhvatilo je ispitivanje čvrstoće na savijanje, određivanje modula elastičnosti, čvrstoće na tlak i smicanje. Usporedba dobivenih rezultata s propisima EUROCODE 5 ukazala je na valjanost postignutih čvrstoća na vlak usporedno s vlakancima i okomito na vlakanca. Usporedni rezultati s ranijim podacima za smrekovinu i zahtjevima EUROCODE 5 dali su zadovoljavajuće vrijednosti izuzev pri ispitivanju modula elastičnosti. Tlačna čvrstoća okomito i usporedno s vlakancima dala je pozitivne usporedne rezultate. Pri ispitivanju vlačne čvrstoće, unutarnja naprezanja su analizirana metodom konačnih elemenata i računalnim programom COSMOS/M za njihovu analizu. Bez obzira na usporedbene razlike s rezultatima dosadašnjih istraživanja, dobiveni rezultati pokazuju ipak da se nalaze u granicama čvrstoće BS 11, BS 14, BS 15,BS 16, BS 18. Izvršen je proračun i dimenzioniranje nosača iz topolovine za raspon 12 m i razmake 4 i 6 m, te je u usporedbi s nosačem iz smrekovine zadovoljen kriterij čvrstoće. Topolovina je rangirana kao najslabija vrsta za izradu nosača, međutim ispravno odabran konstrukcijski oblik gdje se ne javlja vlak poprečno na smjer vlakanaca, te odgovarajuće dimenzioniran, zadovoljava normirane uvjete primjene.