Search

Cilj je diplomskog rada baviti se predmetnom obradom i označivanjem u knjižnicama, s naglaskom na načelima i profesionalnoj etici koja se primjenjuje u praksi, a koja služi kako bi se opisala i okupila sva knjižnična građa koja pokriva određeno područje, te omogućila međunarodna razmjena bibliografskih podataka i pristup građi korisnicima. Rad će se baviti međunarodnim načelima izrade predmetnih kataloga i nastankom predmetne odrednice te pružiti uvid na koji način osobni stavovi i dominantne društvene vrijednosti predmetnih stručnjaka i katalogizatora utječu na oblikovanje predmetnih sustava i općenito organizaciju znanja. Na osnovu dostupne literature, mrežnih kataloga Library of Congress kao jednog od autoriteta za predmetnu obradu te predmetnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu rad će ponuditi pregled u praksu izrade predmetnih odrednica s obzirom na određene pojavnosti i probleme koji uključuju interpretaciju sadržaja jedinice građe, zastupljenost i predstavljanje nekih marginaliziranih skupina. To se odnosi primjerice na pripadnike LGBTIQ+ zajednice, nacionalne i etničke manjine i dr., pitanja nacionalnog identiteta i pristranosti u analizi pojedinih sadržaja i općenito pitanja političke korektnosti i imenovanja na primjerima iz prošlosti te usporedbom sa današnjim stanjem. Također će biti prikazani primjeri dobre prakse te ponuđena rješenja za prepoznavanje i izbjegavanje takve prakse. The purpose of this master thesis is to engage in subject cataloging and indexing in libraries, with an emphasis on the principles and professional ethics applied in practice, which serves to describe and collect all library materials covering a certain area, and to enable the international exchange of bibliographic data and access to materials for users. The paper will deal with the international principles of creating subject catalogs and the emergence of subject headings, and provide insight into how the personal attitudes and dominant social values of subject experts and catalogers influence the design of subject systems and the organization of knowledge in general. Based on the available literature, the online catalogs of the Library of Congress as one of the authorities for subject cataloging, and the subject system of the National and University Library in Zagreb, the paper will offer an overview of the practice of creating subject headings with regard to certain phenomena and problems that include the interpretation of the content of a material unit, representation and the presentation of some marginalized groups. It refers, for example, to members of the LGBTIQ+ community, national and ethnic minorities, etc., issues of national identity and bias in the analysis of certain contents, and in general issues of political correctness and naming using examples from the past and comparison with the current situation. Examples of good practice will also be presented and solutions offered for recognizing and avoiding such practice.

Zdravlje se smatra jednim od temeljnih ljudskih prava. Zdravstvena pravednost znači da bi svaka osoba trebala moći postići svoj zdravstveni potencijal u potpunosti i da pripadnik niti jedne skupine ne bi trebao biti u nepovoljnom položaju prilikom postizanja tog potencijala. Nažalost, zdravstvene razlike među različitim društvenim skupinama prisutne su u svim europskim zemljama, uključujući i Republiku Hrvatsku. Zdravstveno ranjivom skupinom smatra se ona koja je zdravstvenim razlikama izložena zbog izostanka resursa i/ili povećane izloženosti socijalnom riziku. U ovom radu izdvojene su neke od zdravstveno ranjivih skupina u Republici Hrvatskoj − osobe slabijeg socioekonomskog statusa, starije osobe, pripadnici etničkih manjina te pripadnici rodnih i seksualnih manjina. Napravljen je pregled dosadašnjih spoznaja (dobivenih empirijskim istraživanjima) i dostupnih zdravstvenih pokazatelja odabranih skupina. U završnom dijelu iznesene su preporuke za unapređenje prakse i prijedlozi za buduća znanstvena istraživanja, s ciljem povećanja zdravstvene pravednosti i smanjenja zdravstvenih razlika., Health is considered one of the fundamental human rights. Health equity means that every person should be able to reach their full health potential and that no member of any group should be at a disadvantage in achieving that potential. Unfortunately, health differences between different social groups are present in all European countries, including the Republic of Croatia. A health vulnerable group is one that is exposed to health disparities due to lack of resources and/or increased exposure to social risk. In this paper, some of the health vulnerable groups in the Republic of Croatia are singled out - persons of lower socioeconomic status, the elderly, members of national minorities, and members of gender and sexual minorities. In the final part, recommendations for the improvement of practice and proposals for future scientific research are presented, aiming to increase health equity and reduce health disparities.

J.K. Rowling’s Harry Potter novels left an enormous impact as one of the greatest successes in the history of literature. The wizarding world reminds the readers of our own, with different stigmatized groups and prejudices. According to a recent study (Vezzali et al. 2015), young people who have read the Harry Potter books, and identify with Harry as the main protagonist, have more positive attitudes towards the minority groups. Furthermore, many studies show that reading fiction can improve brain function and imagination, increase empathy and even motivate second language learners to read more in the target language and have better attitudes towards the language itself (Bal and Veltkamp 2013; Mar et al. 2006; Chiu 2015). This paper presents and explains the main relationships and prejudices in the wizarding world (Muggle-borns, house-elves and goblins). A research was conducted in August 2018 among 110 Croatian young people, mostly students, via an online questionnaire. The aim of the research was to investigate whether the participants who have read the novels of Harry Potter are less prejudiced towards ethnic minorities (Roma, Hungarians, Italians and Serbs) and homosexuals, and have more positive attitudes towards the English language. This assumption was confirmed and discussed further in the paper. Knjige o Harryju Potteru, autorice J.K. Rowling, predstavljaju jedan od najvećih uspjeha u povijesti književnosti. Svijet Harryja Pottera podsjeća na naš vlastiti sa strogim društvenim podjelama i predrasudama. Prema nedavnom istraživanju (Vezzali i dr., 2015), mladi ljudi koji su čitali knjige o Harryju Potteru i identificiraju se s Harryjem kao glavnim protagonistom, imaju manje predrasuda prema manjinskim skupinama. Također, mnoga istraživanja pokazuju da čitanje fikcije može poboljšati funkcioniranje mozga i razvoj mašte, povećati empatiju i čak motivirati učenike i studente da čitaju više strane literature i imaju bolje stavove spram stranom jeziku (Bal i Veltkamp 2013, Mar i sur., 2006; Chiu 2015). Ovaj rad predstavlja i tumači glavne odnose i predrasude u čarobnjačkom svijetu (mutnjaci, kućni vilenjaci i goblini). Istraživanje je provedeno u kolovozu 2018. godine među 110 Hrvata mlađe životne dobi, većinom studenata, putem online upitnika. Cilj istraživanja bio je ispitati imaju li sudionici koji su čitali romane o Harryju Potteru manje predrasuda prema etničkim manjinama (Romi, Mađari, Talijani i Srbi) i homoseksualcima, te imaju li bolje stavove spram engleskom jeziku. Hipoteza je potvrđena te su rezultati objašnjeni u raspravi.

Manjinske skupine zbog svoga manjinskog položaja u odnosu na većinsku populaciju predstavljaju najranjiviji dio društva. Stoga je posebnu pozornost potrebno usmjeriti prema njegovanju različitosti i tolerancije, poticanju socijalne kohezije i integracije manjinskih skupina u društvo te prema njegovanju kulturnog pluralizma u višekulturnim zajednicama. Stereotipi (uvriježeni, konvencionalni i pretjerano pojednostavljeni načini razmišljanja i osobine koje se pridaju o određenim pojavama ili skupinama ljudi prema nacionalnosti, religiji, društvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji…) i predrasude (negativni sudovi, stavovi ili pretpostavke o osobama, skupinama ili pojavama stvoreni prije realnog neposrednog iskustva s dotičnim osobama, skupinama ili pojavama) često čine temelj za diskriminaciju manjinskih skupina izraženu različitim pojavnim oblicima etnocentrizma, ksenofobije, nacizma, rasizma, antisemitizma i seksizma. Predrasude i stereotipi vrlo se teško mijenjaju, a njihovo otklanjanje je dugotrajan i zahtjevan proces temeljen na izgradnji povjerenja među pripadnicima različitih društvenih skupina.