Search

Vrednotenje geodiverzitete postavlja temelje za varovanje nežive narave. Do sedaj je bilo razvitih mnogo metod vrednotenja geodiverzitete, ki so se primarno osredotočale bodisi izključno na značilnosti preučevanega območja bodisi zgolj na en segment vrednotenja, zaradi česar rezultati vrednotenj niso medsebojno primerljivi. Namen disertacije je razviti metodo vrednotenja geodiverzitete, ki bo smiselno prilagojena obstoječim metodam vrednotenja biodiverzitete in ki bo hkrati vključevala ključne komponente geodiverzitete tako, da bodo rezultati vrednotenj na najbolj pogostih osnovnih tipih reliefa v Sloveniji primerljivi. Pregled teorije o bio- in geodiverziteti ter metod njunega vrednotenja je omogočil modifikacijo slednjih na način, da je bilo novo, modificirano metodo vrednotenja geodiverzitete mogoče aplicirati na tri območja različnih reliefnih tipov v Sloveniji. Vključeni so bili geomorfološki in hidrološki elementi ter razgibanost površja tako, da je bila enakovredno zastopana njihova številčnost in enakomernost razporeditve v prostoru. Rezultati vrednotenja po naši metodi v primerjavi z drugimi metodami kažejo, da so najbolj abiotsko raznovrstni bolj uravnani deli preučevanih območij, kjer sta raznolikost in skupno število elementov največja – ta območja imajo geoturistični, geoizobraževalni, varovalni in druge potenciale. Če primerjamo izbrana preučevana območja, so zelo visoke vrednosti indeksa geodiverzitete le na pretežno fluvialnem reliefnem tipu, na preostalih – kraškem in pretežno poledeniškem – pa maksimalno visoke, kar pomeni, da sta manj abiotsko heterogena. Modificirani indeks geodiverzitete je uporaben za vrednotenje na različnih reliefnih tipih, saj učinkovito določi območja z najvišjimi vrednostmi indeksa, pri čemer so rezultati med posameznimi vrednotenji celotnih preučevanih območij primerljivi in zaradi tega tudi uporabni za aplikativne namene. Vrednotenje geodiverzitete postavlja temelje za varovanje nežive narave. Do sedaj je bilo razvitih mnogo metod vrednotenja geodiverzitete, ki so se primarno osredotočale bodisi izključno na značilnosti preučevanega območja bodisi zgolj na en segment vrednotenja, zaradi česar rezultati vrednotenj niso medsebojno primerljivi. Namen disertacije je razviti metodo vrednotenja geodiverzitete, ki bo smiselno prilagojena obstoječim metodam vrednotenja biodiverzitete in ki bo hkrati vključevala ključne komponente geodiverzitete tako, da bodo rezultati vrednotenj na najbolj pogostih osnovnih tipih reliefa v Sloveniji primerljivi. Pregled teorije o bio- in geodiverziteti ter metod njunega vrednotenja je omogočil modifikacijo slednjih na način, da je bilo novo, modificirano metodo vrednotenja geodiverzitete mogoče aplicirati na tri območja različnih reliefnih tipov v Sloveniji. Vključeni so bili geomorfološki in hidrološki elementi ter razgibanost površja tako, da je bila enakovredno zastopana njihova številčnost in enakomernost razporeditve v prostoru. Rezultati vrednotenja po naši metodi v primerjavi z drugimi metodami kažejo, da so najbolj abiotsko raznovrstni bolj uravnani deli preučevanih območij, kjer sta raznolikost in skupno število elementov največja – ta območja imajo geoturistični, geoizobraževalni, varovalni in druge potenciale. Če primerjamo izbrana preučevana območja, so zelo visoke vrednosti indeksa geodiverzitete le na pretežno fluvialnem reliefnem tipu, na preostalih – kraškem in pretežno poledeniškem – pa maksimalno visoke, kar pomeni, da sta manj abiotsko heterogena. Modificirani indeks geodiverzitete je uporaben za vrednotenje na različnih reliefnih tipih, saj učinkovito določi območja z najvišjimi vrednostmi indeksa, pri čemer so rezultati med posameznimi vrednotenji celotnih preučevanih območij primerljivi in zaradi tega tudi uporabni za aplikativne namene.

In this research, the dispersion of the Geological Strength Index (GSI) values obtained with quantitative and qualitative approaches has been evaluated in four rock outcrops of different quality. The subjective component associated with qualitative or visual methods has been studied by conducting a virtual survey in a group of forty participants constituted by civil engineers, geological engineers, and mining engineers from Peru, Spain, and Chile, who were given a data sheet with a photograph and a basic description of each rock mass. The results showed that the GSI values fit a normal distribution characterized by a mean value and a standard deviation, which in some cases could present moderate to high coefficients of variation (COVs). This paper also includes the study of the dispersion of the GSI values obtained with quantitative formulations that have been evaluated and incorporated into regional databases to assess trends, mainly in the GSI-RMR’ relationships. The results indicate that the average GSI values reported with both approaches are similar; however, with the quantitative methodologies, COV values were classified as low to moderate, which is better adjusted to the suggested COV values for the GSI. Despite this, quantitative methodologies must be used with caution, taking into account the characteristics of the rock masses on which the relationships have been defined., U ovome istraživanju evaluirana je disperzija vrijednosti geološkoga indeksa čvrstoće (GSI) koje su određene kvantitativnim i kvalitativnim metodološkim pristupima na četiri stijenska izdanka različite geomehaničke kvalitete. Subjektivna komponenta povezana s kvalitativnim ili vizualnim metodama proučavana je provođenjem virtualnoga istraživanja u skupini od četrdeset sudionika koju su činili inženjeri građevinarstva, geologije i rudarstva iz Perua, Španjolske i Čilea. Oni su analizirali obrazac s fotografijom i osnovnim opisom svake stijenske mase. Rezultati su pokazali kako vrijednosti GSI-ja imaju normalnu razdiobu koju karakterizira srednja vrijednost i standardna devijacija, koje su u nekim slučajevima imale umjerene do visoke koeficijente varijacije (COV). Ovaj rad također uključuje proučavanje disperzije vrijednosti GSI-ja dobivenih kvantitativnim oblikovanjem, a koje su ocijenjene i ugrađene u regionalne baze podataka kako bi se procijenili trendovi, uglavnom u odnosima GSI-ja i RMR-a. Rezultati pokazuju da su prosječne vrijednosti GSI-ja određene obama pristupima slične. Međutim, vrijednosti COV-a kod kvantitativnih metodologija klasificirane su kao niske do umjerene, a to je bolje prilagođeno predloženim vrijednostima COV-a za GSI. Unatoč tome kvantitativne metodologije moraju se primjenjivati pažljivo, uzimajući u obzir na koji su način definirani parametri kojima se utvrđuju karakteristike stijenskih masa.

U radu se razmatra određivanje optimalne rute po turističkim atrakcijama. Na primjeru odabranih deset atrakcija u gradu Puli, dokazuje se da je problem optimalne rute rješiv modeliranjem po uzoru na model putujućega trgovačkog predstavnika (TSP) te primjenom evolucijske metode. Postavljeni problem odnosi se na određivanje pješačke rute i modeliran je iz perspektiva minimizacije udaljenosti i minimizacije vremena potrebnog za obilazak. Prikaz rješavanja korištenjem MS Excela upućuje na mogućnost jednostavne i intuitivne pripreme podataka za analizu te relativno brzog utvrđivanja rješenja. Rezultati upućuju na mogućnosti upotrebe pri organizaciji obilaska u turističkoj destinaciji, prednosti i nedostatke primijenjene metode, ali i prednosti upotrebe kvantitativnih metoda uupravljanju turističkim atrakcijama. Uočena fleksibilnost primjene rezultata otvara mogućnosti daljnjeg obogaćivanja modela, ali i daljnji razvoj u obliku integracije u sustav potpore u upravljanju destinacijom kvantitativnim metodama, uz doprinos održivosti turizma destinacije.

Nevronski strojni prevajalniki so v zadnjih petih letih postali primarna izbira med sistemi prevajanja. Raziskave kažejo, da tvorijo bolj kakovostne prevode, zato hitro nadomeščajo starejše statistične prevajalnike. Medtem ko naj bi za nekatere jezikovne kombinacije že dosegali prevode na ravni človeških, je strojno prevajanje z nevronskimi prevajalniki, ki vključuje slovenščino, še precej neraziskan teritorij. Poleg klasičnega ugotavljanja kakovosti skušamo v magistrskem delu nasloviti tudi vprašanje pestrosti besedišča strojnih prevodov in morebitne razlike s človeškimi prevodi in prevodi statističnih prevajalnikov na makro ravni. Z namenom iskanja teh razlik uporabimo kvantitativne metode za analizo leksikalne gostote in leksikalne variabilnosti, najprej človeških prevodov literarnega, tehničnega in kulinaričnega besedila, nato pa še njihovih strojnih prevodov z dvema nevronskima in enim statističnim prevajalnikom. Ugotavljamo, da je z vidika leksikalne gostote človeškim prevodom najbližji eden od nevronskih prevajalnikov (Google Translate) in da v primerjavi z drugima prevajalnikoma hkrati ustvarja tudi najboljše prevode. Z vidika pestrosti besedišča rezultati kvantitativnih metod kažejo, da strojni prevodi v primerjavi s človeškimi pravzaprav izkazujejo še večjo variabilnost besedišča. Preko bolj kvalitativnega pristopa pa kljub vsemu ugotavljamo, da rezultati kvantitativnih metod, predvsem z vidika pestrosti besedišča, niso vedno zanesljivi. Iz tega razloga bi bilo ugotovitve potrebno nadalje raziskati ali pa uporabiti bolj natančne in premišljene metode. In the last five years, neural machine translators have become the primary choice among translation systems. Research shows they produce higher-quality translations which is why they are quickly replacing older statistical systems. While they seem to have already achieved human parity for some language combinations, neural machine translation involving Slovenian is still a relatively poorly investigated territory. In addition to the classical quality assessment, this thesis tries to address the question of lexical richness of machine translations, possible differences compared to human translations and statistical machine translators on a macro level. To discover these differences, we use quantitative methods to analyse lexical density and lexical diversity, first for human translations of a literary, technical and culinary text, then their machine translations using two neural and one statistical machine translation system. With regard to lexical density, our findings show that one of the neural translators (Google Translate) is the closest to the human translation, and that it generally outperforms the other two systems in terms of translation quality. From the perspective of lexical richness, results obtained by quantitative methods show that machine translations exhibit greater variation of vocabulary than human translations. However, our qualitative analysis has shown that results obtained through quantitative methods, particularly those regarding lexical variety, are not always reliable. Thus the findings should be further investigated or replicated using more precise and targeted methods.

Turistička potražnja definira se kao ukupna spremnost svih pojedinaca da plate jedinice dobara i usluga u turizmu po određenim cijenama te predstavlja jedno od značajnijih područja znanstvenih istraživanja u turizmu. Zbog svoje važnosti igra ključnu ulogu u kreiranju politike turizma, a time i na rezultate cjelokupnog gospodarstva država. Predviđanje turističke potražnje dobiva se podacima dobivenim kvantitativnim ili kvalitativnim metodama istraživanja ili kombinacijom obje. Odabir metode ovisi o različitim faktorima među kojima se ističu raspoloživi budžet, dostupnost podataka, raspoloživo vrijeme te ljudsko znanje. S obzirom na te faktore, nadalje se analiziraju različiti aspekti pojedinih metoda kao što su točnost, težina uporabe i interpretacije, fleksibilnost, brzina te kredibilitet kako bi se konačno izabrala metoda predviđanja turističke potražnje. U ovom radu definirane su i objašnjene osnovne kvantitativne i kvalitativne metode te su na primjerima podataka Državnog zavoda za statistiku testirane neke odrednice kao što su točnost, prednosti i nedostatci. Tourism demand can be defined as total consumer's willingness to pay for goods or services at each price. It is one of significant fields of science research in tourism. Tourism demand plays a key role in the creation of tourism policy and thus on the results of the entire economy of the country. The choice of method depends on various factors, among which the available budget, data availability, available time and human knowledge stand out. With regard to these factors, various aspects of individual methods such as accuracy, difficulty of use and interpretation, flexibility, speed and credibility are further analyzed in order to finally choose the method of forecasting tourist demand. In this paper, the basic quantitative and qualitative methods are defined and explained, and some determinants such as accuracy, advantages and disadvantages are tested on the examples of data from the Central Bureau of Statistics.

Cilj ovog rada je teorijsko razmatranje i eksperimentalna primjena gravimetrijskih metoda analize. Koncentracija nikla je određena gravimetrijskom metodom s taložnim reagensom dimetilglioksimom. Koncentracija kalcija je određena gravimetrijskom metodom taloženja iz homogene otopine uz oksalnu kiselinu kao taložni reagens. Koncentracija bakra određena je elektrogravimetrijski. The aim of this paper is the theoretical consideration and experimental verification of gravimetric methods of analysis. The nickel concentration was determined by the gravimetric precipitation method with the dimethylglyoxime as precipitating reagent. Calcium concentration was determined by gravimetric precipitation method from a homogeneous solution with oxalic acid as a precipitation reagent. The copper concentration was determined using electrogravimetric method of analysis.

Plastika je izdržljiv, čvrst materijal visoke kakvoće i niske cijene proizvodnje. Sveprisutnost mikroplastike u vodenom okolišu posljedica je masovne proizvodnje plastike. Kada plastični predmet izgubi svoju funkciju, postaje otpad i vrlo često u konačnici završi u vodi gdje može plutati na površini, lebdjeti ili se slegnuti na dno. Kvantitativne metode su metode koje prikupljaju i analiziraju podatke s ciljem dobivanja brojčanog opisa predmeta istraživanja. Karakterizacija vrste plastike (veličina, oblik, vrsta polimera) otežana je ukoliko se koristi samo jedna analitička metoda. Stoga se često kombiniraju više od dvije tehnike. Proučavanjem mikroplastike u biotskom i abiotskom okolišu dobiva se status i razina zagađenja te izloženost organizama zagađenju. Negativna osobina plastike jest sposobnost adsorpcije toksičnih tvari na površini – vodeni organizmi gutaju plastiku iz vode čime ona (a time i potencijalno toksične supstance) ulazi u prehrambeni lanac. U ovom radu bit će dan pregled najčešćih vrsta mikroplastike te kvantitativnih metoda njihove karakterizacije u vodenim ekosustavima. Plastic is a durable, solid material of high quality and low production cost. The ubiquity of microplastics in the aqueous medium is due to the mass production of plastics. When plastics becomes a waste, it often ends in the aquatic environment where it can float or settle to the bottom. Quantitative methods are methods that collect and analyze data in order to obtain a numerical description of the analyzed subject. Characterization of the type of plastic (size, shape, type of polymer) is difficult if only one analytical method is used. Therefore, more than two techniques are usually combined. The level of environment pollution and of the exposure of organisms can be obtained by studying microplastics in biotic and abiotic environment. The negative property of plastics is the ability to adsorb toxic substances on the surface – aquatic organisms ingest microplastics and thus plastics enter the food chain. This paper will provide an overview of the most common types of microplastics and quantitative methods used for their characterization in aquatic ecosystems.

Metode segmentacije slika dobivenih računalnom tomografijom srca imaju važnu ulogu kod metoda za kvantitativnu analizu slika srca i dijagnostiku u kardiologiji. Metode izlučivanja statističkih značajki teksture za klasifikaciju srčanog tkiva su jedne od metoda analize slika koje se često koriste i na temelju kojih se automatski može odrediti kojem upalnom razredu pripada transplantirano srce. Temelje se na razmještaju i prostornom međuodnosu piksela različitih razina sivog u slici. Dijele se na statističke metode prvog reda u koje spada histogram, i statističke metode drugog reda u koje spadaju matrica prostorne međuovisnosti sivih razina piksela (GLCM) i statistika pojavljivanja niza piksela (GLRLM). Svaka od metoda ima sebi svojstvene statističke značajke koje karakteriziraju teksturu u slikama. Histogram je najjednostavnija metoda jer ne uzima u obzir prostornu ovisnost susjednih piksela, nego uzima piksel po piksel slike i na temelju njihovih sivih razina računa značajke. Nadalje, GLCM je zahtjevnija metoda za čiju je implementaciju potrebno računati s matricama u četiri smjera pod četiri različita kuta (0°, 45°, 90° i 135°). Najpoznatije statističke značajke koje se mogu računati ovom metodom su Haralickove značajke koje je ustanovio Robert Haralick et.al. 1973. GLRLM je metoda koja se bazira na računanju broja piksela određene sive razine u nizu. Kao u GLCM, i u ovoj metodi se prvo računaju matrice u sva četiri smjera, te se potom računaju njoj svojstvene značajke. Segmentation methods of CT cardiac images play an important role in quantitative cardiac image analysis methods and cardiac diagnostics. Methods that include extraction of statistical texture features for cardiac tissue classification are one of the most frequently used methods. Based on these methods, it can be automatically decided in which level of rejection the transplanted heart belongs. These methods are based on arrangement and spatial distribution of different gray level intensity pixels in an image. They are divided in two groups, first order statistical methods where histogram is included, and second order statistical methods where Gray Level Co-occurrence Matrix (GLCM) and Gray Level Run Length Matrix (GLRLM) are included. Every of these methods has its own statistical features which characterize image textures. Histogram is the simplest method because it doesn't consider spatial distribution of two neighbour pixels, instead, it takes pixel by pixel from the image and based on its gray level intensity iz calculates the features. Furthermore, GLCM is much more complicated method because it requires calculation of the matrices in four directions under four different angles (0°, 45°, 90° and 135°). The most famous statistical features of this method are Haralick features established by Robert Haralick et.al. in 1973. GLRLM is a statistical method based on calculation of run lengths in an image. As in GLCM, in this method are firstly calculated the matrices in four directions, and after that the characteristic features are calcualted.

Svrha: Cilj je ovoga rada prikazati različite metode vrednovanja knjižničnih zbirki te ukazati na njihove prednosti i nedostatke, kao i situacije u kojima se često javljaju. Knjižnične zbirke osnova su knjižničnih usluga i moraju biti kvalitetno izgrađene i kontinuirano vrednovane u odnosu na korisničke potrebe. Rad daje pregled metoda i tehnika korištenih za vrednovanje knjižničnih zbirki do sada s ciljem da se knjižničarima olakša ovaj nužan segment vrednovanja u njihovim knjižnicama. Ovdje valja naglasiti da se rad fokusira na metode i tehnike vrednovanja tradicionalne građe. Metodologija/pristup: U radu je analitički obrađeno vrednovanje knjižničnih zbirki te se daje pregled različitih izvora koji problematiziraju vrednovanje knjižničnih zbirki. Analiza/rezultati: Analiza različitih metoda i tehnika pokazala je da ni jedna od njih nije idealna te da je najbolji pristup za vrednovanje knjižničnih zbirki koristiti skup nekoliko različitih metoda i tehnika (kvalitativnih i kvantitativnih). Ograničenja istraživanja: Rad prikazuje odabran skup najčešće korištenih metoda i tehnika za vrednovanje knjižničnih zbirki, dok su one manje zastupljene metode izostavljene iz ovog pregleda. Izvornost/primjenjivost istraživanja: Vrednovanje knjižničnih zbirki izuzetno je iscrpljujući i vremenski zahtjevan zadatak koji knjižničari nerado i rijetko čine. Istovremeno, rezultati vrednovanja zbirki izuzetno su važni za percepciju kvalitete te knjižnice i vrednovanje je nužno redovito i kontinuirano provoditi. Očekujemo da će ovaj rad približiti temu vrednovanja knjižničnih zbirki knjižničnim djelatnicima i potaknuti ih na češće aktivnosti u ovom smjeru

U radu će se objasniti što znači pojam računalne obrade književnih tekstova te u kojim područjima se upotrebljava. Iznijet će se glavne prednosti i nedostaci analiziranja književnih ostvarenja pomoću računalnih programa. Prikazat će se najpoznatije metode koje su svojstvene kvantitativnom pristupu književnim djelima (kvantitativna tematska analiza, pripisivanje autorstva, stilometrija, analiza ključnih riječi). Poseban naglasak će se staviti na analiziranje vokabulara pisaca, u ovom slučaju kako se koriste pridjevi u djelima ruskih romantičara Puškina i Ljermontova, te ruskih realista Dostojevskog i Tolstoja. U istraživanju će se upotrebljavati hrvatski prijevodi spomenutih djela, dostupni na internetskoj stranici eLektire. Ispitivanje će biti fokusirano na to kolike su razlike između pojedinih djela i potkorpusa (ruskog i romantičarskog). Pri tome će se primijeniti alat za označavanje vrsta riječi (tzv. POS tagger) kako bi se dobili označeni pridjevi. Dobiveni rezultati će se analizirati te će se pomoću njih pokušati izvesti zaključak o korisnosti kvantitativne analize književnih tekstova. The paper will analyze the concept of computational analysis of literary texts and investigate which scientific fields use this type of analysis. We will present the main advantages and disadvantages of analyzing literary works with computer programs. The most popular methods of quantitative analysis of literature will be shown (quantitative thematic analysis, authorship attribution, stylometry, keyword analysis). Special emphasis will be placed on analyzing the vocabulary of writers, in this case the usage of adjectives in the works of Russian romantics Pushkin and Lermontov, and Russian realists Dostoevsky and Tolstoy. In particular, we will investigate whether there are any differences or similarities in the way adjectives are used in subcorpora (romantics vs. realists). A word tagging tool (so-called "POS tagger") will be applied in order to obtain the tagged adjectives. The corpus will be made up of Croatian translations available on the eLektire platform. The obtained results will be analyzed and will be used to test the usability of quantitative analysis of literary texts.

Istraživanje je aktivan, ustrajan i sustavan proces s ciljem prikupljanja informacija o zadovoljstvu turista. Kako bi se provelo istraživanje potrebno je definirati probleme, postaviti hipotezu i ciljeve, razraditi i primijeniti istraživačke metode i tehnike. Ovisno o cilju istraživanja razlikujemo kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja. Kada se prikupljaju podaci o motivima dolaska gostiju, njihovom zadovoljstvu i stavovima prema nekom proizvodu ili usluzi primjenjuje se kvalitativno istraživanje, a ako se prikupljaju podaci o broju turista koji su posjetili neku zemlju, o njihovoj potrošnji onda se primjenjuje kvantitativno istraživanje. Provođenje istraživanja dovodi do razvoja budućih tehnika i trendova. Research is an active, persistent and systematic process with the goal of gathering information about tourists satisfaction. It takes defining problems, setting the hypothesis and goals, elaborating and applying research. Depending on the goal of the research, we differ qualitative and quantitative methods of research. When data about motives of tourists arrival, their satisfaction and opinions on some product or service are gathered, then qualitative research applies, and if data about the number of tourists which visited some country and about their spending are gathered, then quantitative research is applied. Conducting a research leads to the development of future techniques and trends.

Plačevanje davkov je privilegij davkoplačevalcev in države, saj ravno davki so nujno potrebni za delovanje države. V delu ugotavljamo ali davčni zavezanci prilagajo svoje davčne osnove. Paying taxes are privilege for taxpayers and the state. Taxes are necessary for functioning the state. In our work we note if taxpayers paying or adapt their tax base.

U radu se problematizira uloga digitalnih tehnologija u humanističkim znanostima, osobito u proučavanju i studiju nacionalne filologije. Uz kratak pregled povijesti digitalne humanistike i njezinih valova opisuje se tzv. računalni obrat u suvremenim znanstvenim istraživanjima. Osim promjena u metodama (opozicija tradicionalnoga pomnoga i novoga udaljenoga čitanja) upućuje se na uočavanje promjena u samoj ontologiji humanističkoga istraživanja. Digitalni medij utječe na promjene u kulturi, ali i u znanju, što vodi k posve novomu konceptu sveučilišta. Novi, hibridni oblici znanstvenoga istraživanja i akademskoga podučavanja, koji se naziru u budućnosti, zahtijevaju aktivno promišljanje uloge digitalnoga kako u studiju kroatistike kao nacionalne filologije tako i u budućim kroatističkim znanstvenim istraživanjima., The article discusses the role of digital technologies in the humanities, especially in the research of national philology and its academic teaching. In addition to a short overview of the history of digital humanities and their phases the article discusses the socalled computational turn in contemporary scholarly research. Besides observing the change in methods (opposition of classical close-reading and new distant reading), the author emphasizes the change in the ontology of research in the humanities. Digital medium affects the changes in culture, but also in knowledge, which in consequence leads to a completely new concept of university. New, hybrid forms of scholarly research and academic teaching which can be discerned in future require active deliberation on the role of the digital both in studying Croatian language and literature as a national philology and in the future research of Croatian language and literature.

Robno transportni centar je suvremeni kompleks transportnih terminala zatvorenih i otvorenih specijaliziranih i univerzalnih skladišta koji su smješteni u blizini velikih industrijskih centara, velikih prometnih čvorišta, velikih morskih luka i velikih ranžirnih kolodvora. Oni predstavljaju točke optimalne raspodjele unutar transportnog lanca. U ovome radu definira se pojam robno transportnog centra, kriteriji i čimbenici koje je potrebno zadovoljiti kako bi se odredila optimalna lokacija za smještaj centra. Opisani su robno transportni centri u Bremenu i Veroni te je opisan njihov utjecaj na uže i šire gravitacijsko područje. Prikazane su i detaljno opisane matematičke metode koje se koriste u odabiru optimalne lokacije. Od skupine kvantitativnih metoda odabrane su dvije, metoda centra gravitacije i metoda medijana. Opisan je njihov tok izvođenja, te objašnjen na jednostavnom primjeru. Opisane su metode višekriterijskog odlučivanja, AHP, Electre i Promethee. Sve tri metode temelje se na usporedbi zadanih kriterija i alternativa, no sam tok izvođenja je različit za svaku. Prikazana je primjena svake od metoda na jednostavnom primjeru.

U radu se problematizira uloga digitalnih tehnologija u humanističkim znanostima, osobito u proučavanju i studiju nacionalne filologije. Uz kratak pregled povijesti digitalne humanistike i njezinih valova opisuje se tzv. računalni obrat u suvremenim znanstvenim istraživanjima. Osim promjena u metodama (opozicija tradicionalnoga pomnoga i novoga udaljenoga čitanja) upućuje se na uočavanje promjena u samoj ontologiji humanističkoga istraživanja. Digitalni medij utječe na promjene u kulturi, ali i u znanju, što vodi k posve novomu konceptu sveučilišta. Novi, hibridni oblici znanstvenoga istraživanja i akademskoga podučavanja, koji se naziru u budućnosti, zahtijevaju aktivno promišljanje uloge digitalnoga kako u studiju kroatistike kao nacionalne filologije tako i u budućim kroatističkim znanstvenim istraživanjima.

Zajednica kao složen, dinamičan i visoko organiziran ekološki sustav, koji predstavlja biološku komponentu ekosustava, prepoznata je kao razina koja može biti pokazatelj stanja i promjena u mnogim prirodnim okolišima. Stabilnost strukture i funkcioniranja zajednica najbolji su pokazatelji dobrog stanja okoliša. Istraživanja zajednica značajan su segment Okvirne Direktive o Morskoj Strategiji (ODMS), jednog od najvažnijih pravnih dokumenata Europske zajednice u području upravljanja morskim ekosustavima. Korištenje različitih kvantitativnih metoda u analizi zajednica može biti koristan alat u razumijevanju strukture i funkcija zajednica kao i u uočavanju promjena koje se događaju na prostornoj i vremenskoj skali. Knjiga je podijeljena u tri cjeline koje se bave problemima: (1) sličnosti između zajednica ; (2) raznolikosti zajednica, te (3) širine i preklapanja ekoloških niša. Knjiga je zamišljena kao priručnik koji daje pregled kvantitativnih metoda koje se mogu upotrijebiti u analizi različitih značajki zajednica, postupaka korištenja ovih metoda, te teorijske podloge navedenim metodama, kako bi se razumjelo za koje je situacije pojedina metoda prikladna i koji su njeni stvarni dometi u objašnjavanju ekoloških procesa.

Tema zahtijeva korištenje različitih kvantitativnih metoda prognoziranja na primjeru kretanja stope nezaposlenosti u Hrvatskoj. Osim toga treba znati prepoznati greške koje se javljaju u postupku prognoziranja, te ih eliminirati. Također i mjeriti točnost prognoze (npr. prosječno apsolutno odstupanje, prosječno kvadratno odstupanje...), te sukladno dobivenim izračunima, prepoznati najbolju (ili najbolje) metode za konkretni slučaj.

Napoved prodaje podjetja je količina izdelkov, za katero podjetje pričakuje, da jo bo lahko prodalo v nekem časovnem obdobju pri določeni ravni cen in ob upoštevanju pogojev v okolju. Če se podjetje ne zaveda pomembnosti napovedi prodaje, lahko različna nepričakovana nihanja na trgu pripeljejo do velike izgube prihodkov oziroma do nepotrebnih stroškov, kar vse slabo vpliva na končni izid poslovanja. Da bi se podjetja izognila takšnim scenarijem si lahko pomagajo z različnimi metodami napovedovanja prodaje, ki jih razdelimo na kvalitativne, kvantitativne, kavzalne in na scenarije. Delo diplomskega seminarja sem razdelil na dva dela in sicer na teoretični del in na empirični del. V teoretičnem delu sem poleg metod napovedovanja prodaje predstavil še prodajo, management prodaje in napovedovanje prodaje. V empiričnem delu pa sem predstavil sončni park Vivat in na primeru nočitev v sončnem parku Vivat izračunal napoved prodaje z izbranima metodama. Sales forecast of the company is the volume of products which the company expects it will be sold in a given period of time at a certain price level, and abide by the conditions in the environment. If the company is not aware of the importance of sales forecasts, various unexpected market fluctuations can lead to large losses of revenue or unnecessary costs and all of that can unnecessarily affect the outcome of operations. In order to avoid such a scenario, companies can take help of various methods of forecasting sales, which are divided into qualitative, quantitative, causal and scenarios. My degree is divided into two parts the theoretical and the empirical part. In the theoretical part, alongside the methods of sales forecasting, I have presented the sales, sales management and sales forecasting. In the empirical part I have presented Vivat Spa and calculated the forecast of the sale with selected methods, based on the model of overnight accommodations in the Vivat Spa.

Poslovne odluke se moraju temeljiti na pouzdanim rezultatima istraživanja. Time se smenjuju rizici u poslovanju te se olakšava donošenje poslovnih odluka. Svrha ovog rada je utvrditi koliko istraživači koriste u svojim istraživanjima e-mail anketne upitnike te njihova mišljenja o koriosnosti e-mail anketnih upitnika u odnosu na druge načine istraživanja.

Na rezultate istraživanja određene problematike u odgoju i obrazovanju istovremeno djeluje veći broj (često i neprepoznatih) međusobno (ne)povezanih čimbenika. Stoga se često događa da više empirijskih istraživanja iste problematike pokazuje različite rezultate. Naročito obzirom na vrstu i broj uključenih nezavisnih varijabli. Razlozi različitih rezultata iste problematike mogu biti: vrsta i veličina uzorka, postupak istraživanja, mjerni instrumenti, metode prikupljanja i obrade podataka, vremenski moment istraživanja, individualna obilježja ispitanika i dr. Za što cjelovitiji uvid te donošenje pojedinih općih zaključaka u istraživanju određenog problema odgoja i obrazovanja valja objediniti rezultate većeg broja pojedinačnih primarnih empirijskih istraživanja te problematike. U tu se svrhu koristi meta-analiza. Meta-analiza je kvantitativni postupak objedinjavanja i analiziranja rezultata iz drugih empirijskih primarnih istraživanja iste ili slične problematike. Postupak provođenja meta-analize se sastoji od nekoliko koraka. Prvi korak je pretraživanje literature i prikupljanje primarnih istraživanja, naročito u pogledu pronalaženja neobjavljenih primarnih istraživanja. Drugi korak je određivanje kriterija prihvaćanja primarnih istraživanja u meta-analizu te njihovo kodiranje. Neki od kriterija prihvaćanja istraživanja su: zavisne varijable, imapct factor publikacije u kojem je istraživanje objavljeno, vremenski raspon u kojem se istražuje i dr. Treći korak je određivanje veličine učinka (eng. effect size) svakog pojedinog primarnog istraživanja, koji može biti Pearsonov r, Cohenov d, Hedesov g, Glasov indeks delta, ili omjer vjerojatnosti/šansi (eng. odds ratio), a mogu biti izračunati za pojedinačne hipoteze, cijelu primarnu studiju kao jedinicu analize, ili usmjereni na određeni sklop hipoteza u primarnoj studiji. Četvrti korak je provedba meta-analize, tj. izračun veličine učinka svih primarnih istraživanja gdje se na temelju obilježja primarnih istraživanja (uzorka veličina učinaka) određuje primjenjuje li se model fiksnog učinka (eng. fixed-effects model) ili model slučajnog učinka (eng. random-effects model). Peti korak je mogućnost provođenja meta-analize obzirom na pojedine nezavisne varijable, npr. izračun zajedničke veličine učinka za objavljena ili neobjavljena istraživanja i sl. Rezultat meta-analize pokazat će se valjanim i korisnim ako je dobiven iz pažljivo odabranih i prihvaćenih primarnih istraživanja, te odluci o metodi izračuna veličine učinka i provođenja meta-analize. U tom pogledu rezultat meta-analize može biti indikator promjena i trendova, ali i donošenja pojedinih općih zaključaka, u pojedinim istraživačkim problemima odgoja i obrazovanja.

We investigated studentsʼ feelings and well-being during the lesson. We were working on a problem of how to adjust teaching in the secondary school and achieve that students will feel as good as possible and better follow the instruction. A hypothesis was set that, by measuring the desired length of lesson and factors which influence lesson length, we can measure and influencestudent satisfaction. Based on this hypothesis we investigated the factors which have influence on lesson length in a particular subject. Data were collected by means of a questionnaire. The subjects were students of II. gimnazija (secondary grammar school). The responses were analysed to obtain correlations between the factors (average grade in a subject, boredness and likableness of the teacher, length and level of boreness of lesson content, fear of the teacher) and lesson length. Results suggest that, by modifying these factors we could change studentsʼ opinions, that is, increase their willingness to attend classes. The set hypothesis was confirmed and it was shown that by using simple diagrammatic models built on the basis of linear regression we can identify and study the influence of these factors on lesson length.