Search

U ovom radu prikazujemo liturgijsko slavlje Prve nedjelje korizme (ciklus „A“) pod kojim se slavi obred izbora ili upisa imena katekumena. Rad je podijeljen u dva glavna dijela. U prvom donosimo povijesni pregled korizmenoga vremena odnosno nastanak i formiranje korizme u rimskoj liturgiji, razvoj katekumenske liturgije od samih početaka, preko obrednika iz 1614., pa do katekumenskih obreda prema važećem Redu pristupa odraslih u kršćanstvo. U drugom dijelu prikazujemo bogoslužje Prve korizmene nedjelje u kojem se s katekumenima slavi izbor ili upis imena, analiziramo misna čitanja te na kraju donosimo i komentiramo misne molitve. This paper presents the liturgical celebration of the First Sunday of Lent (cycle “A”) under which the rite of choice or the registration of the name of the catechumen is celebrated. The paper is divided into two main parts. The first part is about the historical overview of the Lenten time, i.e. the origination and formation of Lent in the Roman liturgy, the development of the liturgy of the catechumens from the very beginning, through the Rite of 1614, to the catechumenal rites according to the current Order of Adult Accession to Christianity. The second part displays the worship of the First Sunday of Lent, in which the choice or registration of names is celebrated together with the catechumens. The second part further analyzes the mass readings and finally presents and comments on the mass prayers.

U tzv. Oxfordskom zborniku, hrvatskoglagoljskom rukopisu iz 15. stojeća napisanom na području senjsko-modruške biskupije, zapisana je jedna verzija apokrifnoga prenja Isusa s đavlom. Naslovljena je kao „Učen'e n(e)dile prve posta p(o) Mat(êû)”. Ostvaraj je k nama došao iz grčkoga izvora, posredstvom zajedničke bizantsko-(staro)crkvenoslavenske matice. Inspiriran korizmenim ozračjem i biblijskim izvještajem o Isusovu iskušavanju u pustinji tekst je kombinacija dramatičnoga dijaloga i naracije (prenje), s propovjednim dijelom koji poučava o učinkovitosti posta („učenje“). Tako oblikovan, ovaj tekst stoji na susretištu pripovjednoga i propovjednoga, te naracije i dijaloške književnosti, pa je time zoran pokazatelj polifunkcionalnosti hrvatske srednjovjekovne nabožne proze i teškoća u pokušaju njezine jednoznačne žanrovske klasifikacije.

U radu se govori o životu hercegovačkoga katoličkog puka za vrijeme korizme, Velikoga tjedna i Uskrsa. Korizma počinje Pepelnicom i vrijeme je priprave za najveći kršćanski blagdan Uskrs. U tom vremenu puk Hercegovine, više nego tijekom ostalih dana u godini, moli, posti, razmišlja o Isusovoj muci i čini djela milosrđa. Golem je broj molitava i molitvenih pjesama koje puk izgovara u ova povlaštena vremena. Velikom tjednu prethodi Cvjetnica, nedjelja muke Gospodinove. Vrhunac ovoga liturgijskoga vremena je sveto trodnevlje, Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Ovi su dani u životu puka otajstvo nad otajstvima, ali i podsjećanje na njihovu čvrstu ukorijenjenost u vjeru katoličku., This paper presents the life of Catholic people during the Lent, the Holy Week and Easter. Ash Wednesday is the beginning of the Lent and it is the time for preparation for Easter, the greatest Christian holiday. In that time the people of Herzegovina pray, fast, contemplate Jesus passion and do many good deeds. They do that more than the other days of the year. There is a huge amount of prayers and prayer songs that are spoken in these privileged times. Before Holy Week is Palm Sunday. It is the Sunday of Jesus passion. The most important event of this liturgical time is Paschal Triduum - Holy Thursday, Good Friday and Holy Saturday. These days are the biggest mystery and also a remind of their strong Catholic faith.

Tema ovoga rada su izabrana pučka imena u korizmenom razdoblju. Utvrđuje se da su analizirana pučka imena dobar pokazatelj podrijetla pojedine autohtone skupine Hrvata u dijaspori.

Etnolingvistička analiza pučkih blagdanskih imena i liturgijskih razdoblja podrazumijeva njihovu dijalektološku analizu, uključujući i frazeme te eventualne poslovice vezane uz pojedine svetačke spomendane, uz pojedine blagdane i svetkovine te određena liturgijska razdoblja. Tema su ovoga rada izabrana pučka imena korizmenih nedjelja, Velikoga tjedna i dana u Svetome trodnevlju u hrvatskim autohtonim zajednicama sjeverno i sjeveroistočno od Hrvatske. Primjeri pučkih imena koje je autorica rada prikupila terenskim istraživanjem redovito su akcentuirani, a ostali su navedeni na način na koji su zabilježeni u publikacijama iz kojih su ekscerpirani. Razmatrani primjeri jasno potvrđuju da su analizirana pučka imena dobar pokazatelj podrijetla pojedine autohtone skupine Hrvata u dijaspori. O tome svjedoče ne samo leksičke nego i dijalekatne jezične značajke tih imena. Zaključuje se da su ta pučka imena u različitim govorima autohtonih zajednica u hrvatskoj sjevernoj i sjeveroistočnoj dijaspori uglavnom sukladna imenima koja se rabe u matičnoj domovini. Inojezični utjecaji većinskoga naroda snažnije su izraženi samo u pojedinim mjesnim govorima, tj. u mjestima u kojima veći broj desetljeća izostaje bogoslužje na hrvatskome jeziku., Ethnolingistic analysis of folk holiday names and liturgical period implies their dialectological analysis, including idioms and potential proverbs related to particular saint feasts, particular holidays and celebrations as well as certain liturgical periods. Tis paper discusses selected folk names of Lent Sundays, Holly Week and days of Holly Triduum in autochthonous Croatian communities North and North-East from Croatia. Examples that the author gathered on feld researches are regularly accentuated, and the rest are listed in the same way as they were recorded in the publications from which they were taken. Considered examples clearly confrm that the analyzed folk names are good indication of individual indigenous group of Croats origin in Diaspora. Not only lexical but also dialectal linguistic features of those names contribute to that fact. Te conclusion is that these names in different idioms of indigenous communities in Croatian Northern and North-Eastern Diaspora mainly comply with the names used in the home country. Influences of foreign language of majority population are strongly expressed only in certain local idioms, i. e. in those localities where worship in Croatian is absent for more than a decade.

U radu se opisuje razdoblje Velikog tjedna u crkveno-pučkoj baštini Širokog Brijega. Veliki tjedan se smatra čvorištem crkvene i liturgijske godine. Vrijeme Velikog tjedna je ispunjeno trima krepostima, pokorom, postom i molitvom koji su ljudima pomagali u pripravi za nadolazeće vrijeme koje se veže uz muku i smrt Isusa Krista. U radu su navedeni suvremeni izvorni terenski zapisi molitvenih pjesama, običaja i vjerovanja koji su karakteristični za razdoblje od Cvjetne nedjelje do Velike subote. Posebna pozornost je posvećena svetom ili velikom trodnevlju, koje se izdiže bogatstvom pučko-crkvenih običaja. U znak na Isusovu posljednju večeru veže se običaj objedovanja zelja i običaj paljenja vatre na oranicama. Na Veliki petak bilježimo običaj pijenja crnog vina te izgovaranja molitvenih pjesama. Prema vjerovanju, molitvene pjesme koje su se molile na Veliki petak pripravljale su ljude na spasenje i ulazak u raj. Dani Velikog tjedna završavaju uskrsnim bdijenjem koje se događa u večeri Velike subote. Veliki dio navedenih običaja i vjerovanja prisutan je i danas u krajevima Zapadne Hercegovine, što govori o dubokoj religioznosti puka koja svjedoči koliki smisao religioznost pruža suvremenim ljudima., This paper describes a part of Lenten season. Special attention is devoted to Holy Week, which is considered to be the centre of the ecclesiastical and liturgical year. Holy Week is a time filed with three virtues: penance, fasting and prayer, which helped people to prepare for the upcoming time connected with the passion and death of Jesus. Its institutional purpose is heightened in the annual commemoration of Holy Week, marking the death, burial and resurrection of Jesus, which recalls the events from the Bible when Jesus was crucifid on Good Friday and which then culminates in the celebration on Easter Sunday. The paper presents some contemporary original fild notes of prayer songs, traditions and beliefs which are typical of the period from Palm Sunday to Holy Saturday. Special attention is given to the sacred or great Triduum, which highlights the richness of folk and religious customs. As a sign of Jesus’ Last Supper with the Apostles, which is described in the Canonical gospels there is a custom of dining cabbage and a tradition of lighting bonfies in the filds. On Good Friday, there was a custom of drinking red wine and saying prayer songs. According to belief, prayer songs which were said on Good Friday prepared people for salvation and entrance into heaven. Easter Vigil, also called the Paschal Vigil or Great Vigil of Easter, a service held in traditional Christian churches as the fist offiial celebration of the Resurrection of Jesus, is the day when Holy Week fiishes. Many of these practices and beliefs are also present today in Western Herzegovina, which speaks of the deep piety of the people and which demonstrates its meaning to modern man.

Članak govori o korizmi kao posvećenom vremenu i potrebi biti ustrajan u teškoćama.

Prikaz koncerta zagrebačkih klapa u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu u sklopu Pasionske baštine.

U članku autorica donosi šest napjeva koji se pjevaju u jestu Vinišće u srednjoj Dalmacijiza vrijeme Korizme, poglavito za vrijeme Velikog petka. Podvrgava ih glazbenoj i poredbenoj analizi u svrhu boljeg razumijevanja njihovih ishodišta, primjene i promjena kojima su bili izloženi. U nekim napjevima interesantna je pojava obrnutog procesa od onog uobičajenog ; pretočenje pučkog izričaja ponovno u onaj prvotni, svojstven gregorijanskom pjevanju.

Razmatranja za korizmene dane na temelju liturgijskih čitanja.

U članku se etnografski prikazuju korizmene i velikotjedne tradicije pet župa na poluotoku Pelješcu (Ston, Orebić, Janjina, Trpanj, Ponikve), s posebnim osvrtom na glazbenu baštinu.

Marulićev spjev dovodi se u kontekst srednjovjekovne tradicije predstavljanja na sajmovima čime se baca novo svjetlo na njegovu žanrovsku pripadnost.

U članku se analizira odnos suvremenih dalmatinskih klapa i drevne glazbene baštine Korizme i Velikog Tjedna u Dalmaciji.

U tekstu u knjižici kompaktnog diska autor opisuje dodire između suvremenih dalmatinskih klapa i drevne tradicije pučkog pjevanja u Dalmaciji u Korizmi i Velikom Tjednu.

Tekst preveo Petar Lubina.

Korizma, vrijeme priprave na Uskrs javlja se u rimskoj liturgiji od 4. st. a započinjala je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. st. njezin se početak pomiče na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga dana su pokornici, a uskoro i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu na Uskrs. Tako je ta srijeda i nazvana Pepelnica. U članku se analizira povijesni razvoj korizme i Pepelnice, a osnovni sadržaji: milostinja, molitva i post promatraju se u svjetlu biblijske predaje i tradicije prve Crkve da bi se tako moglo bolje proniknuti u nutarnje sadržaje današnje liturgije Pepelnice. Ako se tijekom stoljeća i prenaglašavao post i pokora, današnja liturgija Pepelnice, kao i svekolike korizme naglašava i obraćenje i posvemašnju obnovu kršćanskog života poglavito kroz milostinju, molitvu i post (pokoru)., The Lent, time of preparation for Easter, appeared in Roman liturgy on the 4th century. It used to start on the first Lent Sunday. In the 6th century its start was put off from that day to Wednesday prior tο the Sunday in question. On that day people doing penance, shortly afterwards followed by other believers, would receive ashes as a sign of entry into the Lenten preparation for Easter. For that reason that Wednesday was named Ash Wednesday. The article analyzes the historical development of the Lent, Ash Wednesday and the basic contents: charity, prayer fasting are contemplated in the context of biblical tradition of the first Church - in order to make a better insight in the internal contents of the today's liturgy of the Ash Wednesday. If during centuries too much emphasis was put on fasting and penitence, the today 's liturgy of the Ash Wednesday, as well as the complete Lent emphasizes the conversion and total revival of the Christian life - primarily through charity, prayer and fasting (penitence).

Tekst govori o živoj župnoj zajednici u korizmi.

Korizmena slavlja predstavljaju nam se kao itinerarij koji nas kroz četrdeset dana uvodi u novinu života na sliku Uskrsloga. Korizmeni put počinje od Čiste srijede ili Pepelnice i teče sve do večernje mise Svetog Četvrtka isključivo.

Prikaz LP koji je Jugoton izdala početkom ove godine, u nizu Hrvatska glazbena baština, oratorij za soliste i muški zbor a cappella Muka Gospodina našega Isukrsta (po Ivanu) od Borisa Papandopula.

Misal i Časoslov korizmenog doba obuhvaća plimu liturgijskih sadržaja. Ti su liturgijski dani vrelo motiva koji su preuzeti u ostale dijelove liturgijske godine, napose u Došašće. Pravi izražaj liturgijskog obilja susrećemo u velikim temama koje liturgija Korizme iznosi i velikom jasnoćom naglašava.

Po važnosti ova je nedjelja ispred mnogih drugih. Sa svom snagom Kristova života koji u nama prebiva moramo joj posvetiti pažnju. Crkva sa svojim Gospodinom ide "gore prema Jeruzalemu".