Search

Manjak tjelesne aktivnosti, neprimjerena prehrana, sjedilački način ţivota i stres čimbenici su koji uzrokuju brojne zdravstvene probleme i vodeći su uzrok prerane smrtnosti. Oruţane snage poseban su dio populacije od koje se zahtijeva odrţavanje optimalnoga zdravstvenog stanja, visoke razine motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te tehničke i taktičke pripremljenosti. MeĎutim, prethodno navedene pojave jasno su vidljive i u toj populaciji. Cilj je ovoga istraţivanja prikazati trend promjena statusa uhranjenosti i mišićne i kardiorespiratorne izdrţljivosti u periodu od 2012. – 2017. godine te ispitati moguću povezanost izmeĎu pokazatelja stanja uhranjenosti, varijabli za procjenu mišićne i kardiorespiratorne izdrţljivosti te varijable pušenja kod djelatnih vojnih osoba. U istraţivanju je sudjelovalo 9510 djelatnih vojnih osoba u longitudinalnom šestogodišnjem istraţivanju i 8265 djelatnih vojnih osoba u istraţivanju koje je provedeno 2017. godine. Istraţivanje je obuhvatilo pet varijabli za procjenu stanja uhranjenosti (tjelesna visina, tjelesna masa, opseg vrata, opseg trbuha, opseg kukova), pet testova za procjenu mišićne i kardiorespiratorne izdrţljivosti (sklekovi, pregibi, zgibovi, trčanje 3200 m i trčanje 2400 m) i jedan test za procjenu anaerobne izdrţljivosti (trčanje 270 m). Dobiveni rezultati obraĎeni su metodama deskriptivne statistike, korelacijskom, regresijskom i analizom (ko)varijance te t-testom za nezavisne uzorke. Rezultati ukazuju na to da postoji mala, ali statistički značajna promijena u indeksu tjelesne mase i rezultatima većine motoričkih testova u šestogodišnjem razdoblju. Nadalje, dobivena je statistički značajna, ali niska povezanost većine antropometrijskih i pušačkih varijabli te varijabli za procjenu izdrţljivosti. Rezultati ukazuju i na nisku, ali statistički značajnu multiplu korelaciju izmeĎu izvedenih indeksa (Indeks tjelesna mase i Indeks rizičnosti tipa pretilosti) te opsega trbuha u većini provedenih testova. Dobivene su statistički značajne razlike izmeĎu pušača i nepušača u izdrţljivosti kod muškaraca, dok je kod ţena dobivena statistički značajna razlika u testovima: sklek, pregib i trčanje 2400 m. ProvoĎenje istraţivanja doprinijelo je novim spoznajama o prevalenciji pretilosti i pušenja, mišićnoj i kardiorespiratornoj izdrţljivosti te je ukazalo na njihove relacije, čime su se stvorile pretpostavke za uvoĎenje korektivnih mjera u kineziološke planove i programe namijenjene djelatnim vojnim osobama. Lack of physical activity, inadequate nutrition, sedentary lifestyle and stress are the factors that cause numerous health problems and the leading cause of premature mortality in people. The Armed Forces are a special part of the population that is required to maintain optimal health status, high levels of motor skills and functional ability, and technical and tactical preparedness. However, despite the above-mentioned, the specified occurrences are clearly visible. The aim of this study is to present a trend of changes in nutritional status and muscular and cardiorespiratory endurance over a six-year period and to examine the possible correlation between nutritional status indicators, variables for muscular and cardiorespiratory endurance assessment, and smoking variables in active duty military personnel. The research involved 9510 active duty military personnel in a six-year longitudinal study together with 8265 active military personnel in the 2017 study. The study included five variables in order to assess nutritional status (body height, body mass, neck circumference, waist circumference, hip circumference) and six tests to assess muscular and cardiorespiratory endurance, depending on the military personnel categories (push-ups, sit-ups, pull-ups, 3200 m run, 2400 m run and 270 m run). The obtained results were processed by methods of descriptive statistics, correlation and regression analysis, (co) variance analysis and t-test for independent samples. The results indicate that there is a small, statistically significant change of the body mass index and the results obtained in most motor tests over a six-year period. Furthermore, the correlation between most anthropometric variables and variables for the assessment of muscular and cardiorespiratory endurance and smoking variables was obtained. It is statistically significant, but small. The results also show a moderately high and statistically significant multiple correlation between derived indices (BMI and WHR (waist-hip ratio) and abdominal circumference and neck circumference in all tests performed. Statistically significant differences were obtained between smokers and non-smokers in muscular and cardiorespiratory endurance in men, while in women, a statistically significant difference was obtained in push-ups, sit-ups, and the 2400m run tests. The results also indicate gender differences between smokers and non-smokers in the tests performed. The research contributed to new findings on the prevalence of obesity and smoking, muscular and cardiorespiratory endurance, and indicated their correlation, thus creating the preconditions for the introduction of corrective measures and their possible implementation in kinesiological plans and programs intended for active service members. Considering the results obtained and the problems identified, it is essential that muscular and cardiorespiratory endurance and nutritional status indicators be systematically monitored, with the aim of preventing and educating members about the negative impact of overweight and smoking on the health of individuals and fitness of the military system.

Konzumacija cigareta, prekomjerne količine alkohola, loša i nezdrava prehrana te manjak fizičke aktivnosti samo su neke od čestih navika koje dugoročno narušavaju zdravlje ljudi. Duhanski dim na početku oštećuje dišni sustav, a zatim ostavlja posljedice zbog kojeg trpi cijeli organizam. Osnovni aktivni farmakološki sastojak duhana je nikotin, jedan od najjačih otrova koje čovjek poznaje, koji uzrokuje ovisnost i naviku pušenja. Arheološki nalazi potvrđuju da su ljudi već prije 30 000 – 40 000 godina pili i proizvodili alkoholna pića. Mlade osobe imaju jaku želju da što prije postanu odrasli i zreli te se vole ponašati kao odrasle osobe, tada pribjegavaju oblicima ponašanja koji su im zabranjeni, a odraslima dopušteni. Važnu ulogu u zdravstvenom odgoju i učenju o štetnim navikama ima obitelj, škola te sportske organizacije, kako bi zaštitili i unaprijedili zdravlje. Konzumacija alkohola među mladim osobama može biti dio eksperimentiranja u sklopu psihološkog razvoja tijekom adolescencije, ali također, može prijeći u naviku i dovesti do ovisnosti i oštećenja zdravlja. Ustanovljeno je da neki ljudi ne piju zato što žele piti, već zato što su nastale velike promjene osobnosti da ne mogu prestati piti, pa su postali ovisni o alkoholnom piću. Mnoga istraživanja pokazuju da djeca počinju piti vrlo rano, bez znanja o posljedicama koje nosi alkohol. Određivanje pretilosti, vrši se na osnovi indeksa tjelesne mase koji predstavlja kriterij za debljinu, onda kada je viši od 30 kg/m2 . Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije prati kretanje prekomjerne tjelesne težine u Europi i podaci pokazuju kako je Europu zahvatila epidemija debljine sličnih dimenzija kao u SAD-u. S epidemiološke strane, debljina je dosegnula pandemijske razmjere s više od 700 milijuna pretilih odraslih osoba u svijetu i javnozdravstveni je problem koji je sve veći uz sve napore koji su uloženi. Provedeno je istraživanje o štetnim navikama među studentima u svrhu izrade Završnog rada. Rezultati istraživanja pokazuju kako 49% ispitanika puši cigarete, a kao razlog najviše su navodili: stres, dosadu, naviku i užitak. Što se tiče konzumacije alkohola, 66% ispitanika priznalo je da ponekad uživa u piću, najčešće je to vino ili pivo. Ispitanici najviše konzumiraju alkoholna pića zbog društva, u izlascima te iz zadovoljstva. Rezultati prehrane kod studenata veoma su zabrinjavajući. Naime, samo 25% ispitanih studenata kazalo je da se hrani zdravo, dok se ostatak pokušava hraniti zdravo. U zadnjem pitanju ankete „Koju štetnu naviku ste zbog pritiska na fakultetu počeli najviše konzumirati?“ možemo vidjeti kako se je čak 60% anketiranih počelo nezdravo hraniti. Cigarette consumption, excessive amounts of alcohol, poor and unhealthy diet and lack of physical activity are just some of the common habits that impair human health in the long run. Tobacco smoke initially damages the respiratory system and then leaves consequences that cause the whole organism to suffer. The basic active pharmacological ingredient of tobacco is nicotine, one of the strongest poisons known to man, which causes addiction and the habit of smoking. Archaeological findings confirm that people drank and produced alcoholic beverages 30,000-40,000 years ago. Young people have a strong desire to become adults and mature as soon as possible and like to behave like adults, then they resort to forms of behavior that are forbidden to them and allowed to adults. The family, school and sports organizations play an important role in health education and learning about harmful habits, in order to protect and improve health. Alcohol consumption among young people can be part of experimentation as part of psychological development during adolescence, but it can also become a habit and lead to addiction and damage to health. It has been found that some people drink, not because they want to drink, but because there have been major personality changes that they cannot stop drinking so they have become addicted to alcohol. Many studies show that children start drinking very early, unaware of the consequences of alcohol. Determination of obesity is performed on the basis of body mass index, which is a criterion for obesity, when it is higher than 30 kg / m2. The European Office of the World Health Organization monitors the movement of overweight in Europe and the data show that Europe has been affected by an epidemic of obesity of similar dimensions as in the United States. On the epidemiological side, obesity has reached pandemic proportions with more than 700 million obese adults worldwide and is a growing public health problem with all the efforts that have been made. A survey on harmful habits among students was conducted for the purpose of writing the Final Thesis. The results of the survey show that 49% of respondents smoke cigarettes, citing: stress, boredom, habit and pleasure. As for alcohol consumption, 66% of respondents admitted that they sometimes enjoy drinking, most often wine or beer. Respondents mostly consume alcoholic beverages for the sake of company, going out and for pleasure. The results of student nutrition are very worrying. Namely, only 25% of the surveyed students said that they eat healthy, while the rest try to eat healthy. In the last question of the survey "Which harmful habit did you start consuming the most due to pressure at college?" We can see how as many as 60% of respondents started eating unhealthily.

Uvod: Prehrana je jedan od najvažnijih faktora ljudskog života, razvitka i zdravlja. Pravilan izbor unesenih namirnica te pravilna prehrana neophodni su za očuvanje zdravlja, za duševni i tjelesni razvitak kao i za optimalno funkcioniranje organizma. Cilj: Ispitati stanje uhranjenosti te prehrambene i životne navike kao i njihovu povezanost kod ado-lescenata na području Vinkovaca, ispitati postoji li razlika u uhranjenosti, prehrambenim i životnim na-vikama ovisno o spolu ispitanika. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 105 punoljetnih učenika Zdravstvene i veterinarske škole doktora Andrije Štampara iz Vinkovaca. Podatci su prikupljeni uz pomoć anonimnog anketnog upitnika kreiranog za ovo istraživanje. Istraživanje je odobreno od strane etičkog povjerenstva škole. Rezultati: Ispitanici su većinom ženskog spola, prosječne starosti 18,6 godina, visine 171,3 centimetra te prosječne mase 64,4 kilograma uz indeks tjelesne mase (BMI) 22,1, odnosno idealne tjelesne težine. Aritmetička sredina BMI viša je kod ispitanika muškog spola (M = 23,1593, SD = 2,96949) spram ispi-tanica (M = 21,7013, SD = 2,96949). Značajno veći udio ispitanika jedu tri ili više puta dnevno (p < 0,001), te svakodnevno jedu kuhani obrok (p < 0,001). Veliki dio ispitanika nekoliko puta tjedno jede povrće (p < 0,001), par puta tjedno jede voće (p < 0,001), jednom tjedno konzumira brzu hranu (p < 0,001), a više puta tjedno konzumira meso (p < 0,001). Značajan broj ispitanika hoda dnevno 2 -3 kilometra (p < 0,001), ali se veliki broj ne bavi nikakvim sportom (p < 0,000), te ponekad vježba (p < 0,001). Značajno veća proporcija ispitanika tvrdi kako ne konzumira cigarete (p < 0,001), veći dio tvrdi kako konzumira alkohol ponekad (p < 0,000), odnosno nekoliko puta mjesečno (p < 0,001). Evidentirane su dobre navike spavanja (p < 0,001), gdje spavanje iznosi 7 do 9 sati dnevno, te prakticiranje dnevnog odmor nakon školskog dana (p < 0,001). Zaključak: Većina ispitanika ima dobre prehrambene navike i odgovarajuću tjelesnu masu. Ispitanici muškog spola imaju značajno veći BMI od ispitanica, dok su fizički aktivniji i imaju bolje navike spa-vanja od ispitanica., Introduction: Nutrition is one of the most important factors in human life, as well in development and health. Proper election of groceries and proper nutrition are essential for maintaining health, for mental and physical development, as well as for maximizing the work of each organ and the whole organism. Aim: The aim of this study was to examine the nutritional status, dietary and lifestyle habits of adoles-cents in the area of Vinkovci, along with the connection between them. The aim was also to test if there is a difference between the nutritional status, dietary habits and healthy lifestyle based on the sex the participants. Methods: The study included 105 adult students of „Zdravstvena i veterinarska škola dr. Andrije Štampara” from Vinkovci. The data were collected by means of anonymous questionnaires. The study was approved by the ethical committee of the school. Results: The participants were mostly female, with an average age of 18.6 years, a height of 171.3 cen-timeters, and an average weight of 64.4 kilograms, with a body mass index (BMI) of 22.1, or ideal body weight. The arithmetic mean of BMI was higher for male respondents (M = 23.1593, SD = 2.96949) compared to female respondents (M = 21.7013, SD = 2.96949). A significantly higher proportion of respondents eat three or more times a day (p

Cilj je ovoga istraživanja ispitati ulogu dispozicijskih i socijalnih faktora u objašnjenju učestalosti konzumacije cigareta i alkohola kod adolescenata u dvije vremenske točke u razmaku od dvije godine. Na uzorku od 126 srednjoškolaca prosječne dobi od 15 godina ispitan je doprinos osobina ličnosti Petofaktorskoga modela, percepcija konzumacije cigareta i alkohola kod prijatelja i roditelja, kao i percipirane reakcije prijatelja i roditelja u objašnjenju trenutačne konzumacije cigareta i alkohola (T1), kao i one mjerene dvije godine kasnije (T2). Dobiveni rezultati pokazuju da je pozitivna reakcija prijatelja važna i za trenutačnu učestalost konzumacije cigareta i alkohola, kao i za onu mjerenu dvije godine kasnije. Uloga roditelja kao modela za konzumaciju važna je samo za trenutačna rizična ponašanja. Efekti osobina ličnosti dobiveni su za konzumaciju alkohola u obje točke mjerenja te za konzumaciju cigareta u T2. Rezultati ovoga istraživanja upućuju na važnost roditelja i prijatelja kao modela u oblikovanju navedenih ponašanja te mogu pomoći u identifikaciji onih pojedinaca koji, s obzirom na osobine ličnosti, imaju povećan rizik za štetna zdravstvena ponašanja., The aim of the present study was to explore the role of dispositional and social factors in the frequency of alcohol and cigarette consumption among adolescents measured at two time points, two years apart (T1 and T2). The contribution of the "Big Five" personality traits, perception of alcohol and cigarette consumption in parents and friends as well as perception of parents' and friends' reaction to alcohol and cigarette consumption (at T1 and T2) was examined on a sample of 126 high-school students (mean age 15). The results indicated that a positive reaction received from friends was connected with the frequency of alcohol and cigarette consumption at both time points. The parental role (as a model for consumption) was important only for risky health behavior at T1. Personality traits are significant for alcohol consumption at both measurement points and for cigarette consumption only at T2. The findings are discussed in terms of the importance of parents and friends as models for alcohol and cigarette consumption. The results can help in the identification of individuals who have personality traits related with a higher risk for harmful health behaviors.

U literaturi se spominju dva različita pristupa koja pokušavaju objasniti razloge zbog kojih se pojedinci rizično ponašaju. Prema prvom pristupu postoje određeni stabilni izvori individualnih razlika koji predodređuju ili olakšavaju razvoj i održavanje određenih ponašanja. Drugi je pristup usmjeren na analizu kognitivnih, afektivnih i motivacijskih procesa, koji u interakciji sa situacijskim i kontekstualnim faktorima objašnjavaju rizična ponašanja. Cilj je ovog istraživanja ispitati ulogu dispozicijskih i socijalnih faktora u objašnjenju učestalosti konzumacije cigareta i alkohola kod adolescenata. Na uzorku od 126 srednjoškolaca (prosječne dobi 15.38 godina) ispitan je doprinos osobina ličnosti Petofaktorskog modela, percepcija konzumacije cigareta i alkohola kod prijatelja i roditelja, kao i percipirane reakcije prijatelja i roditelja u objašnjenju trenutne konzumacije cigareta i alkohola, kao i one mjerene dvije godine kasnije. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da promatrani skup prediktorskih varijabli bolje objašnjava konzumaciju alkohola nego cigareta. Što se trenutne konzumacije alkohola tiče, kao značajni pozitivni prediktori ističu se konzumacija alkohola od strane prijatelja i roditelja, kao i percipirana reakcija prijatelja. Za konzumaciju alkohola mjerenu dvije godine kasnije, savjesnost se pokazuje kao zaštitni faktor, a pozitivna reakcija prijatelja na konzumaciju alkohola kao rizični faktor. Konzumacija cigareta od strane roditelja, kao i reakcija prijatelja pozitivni su prediktori trenutne učestalosti konzumacije cigareta. Otvorenost za iskustva je negativan, a neuroticizam i reakcija prijatelja su pozitivni prediktori učestalosti konzumacije cigareta dvije godine kasnije. Iako rezultati upućuju na donekle različitu ulogu dispozicijskih i socijalnih faktora ovisno o vrsti rizičnog ponašanja i dobi adolescenata, može se zaključiti da je pozitivna reakcija prijatelja važna i za trenutnu učestalost rizičnih ponašanja i za onu dvije godine kasnije. Uloga roditelja kao modela za konzumaciju važna je samo za trenutna rizična ponašanja, dok osobine ličnosti imaju odgođeni efekt. Rezultati ovog istraživanja mogu pomoći roditeljima, učiteljima i drugim stručnjacima koji rade s djecom i adolescentima da lakše identificiraju one pojedince s povećanim rizikom za štetna zdravstvena ponašanja.

Konzumacija cigareta je rašireno rizično zdravstveno ponašanje s kojim se najčešće započinje u adolescenciji. Mnogobrojna istraživanja pokušavaju definirati koji su to faktori zaslužni za započinjanje i održavanje navedenog ponašanja. Jedan od faktora rizika je percepcija sličnosti s tipičnim vršnjakom koji puši cigarete. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati postoji li efekt sličnosti s opisanim vršnjakom na percepciju osobne ranjivosti na negativne posljedice konzumacije cigareta, procjenu prototipa vršnjaka, spremnost i namjeru konzumacije cigareta. U istraživanju je sudjelovao 91 učenik koji povremeno konzumira cigarete. Sudionici su pročitali opis tipičnog vršnjaka koji konzumira cigarete i potom su trebali procijeniti koliko im se taj vršnjak sviđa te koliko im je sličan. Osim toga procjenjivali su u kojoj mjeri su osobno ranjivi na negativne posljedice konzumacije cigareta, kolika im je spremnost te namjera konzumacije cigareta u budućnosti. Dobiveni rezultati pokazuju da sudionici koji se percipiraju sličnijima s opisanim prototipom procjenjuju sebe ranjivijma na negativne posljedice konzumacije cigareta, prototip vršnjaka procjenjuju pozitivnije i imaju veću namjeru pušiti i u budućnosti. Nalazi ovog istraživanja pokazuju da pri osmišljavanju programa prevencije svakako treba voditi računa o percepciji sličnosti s ciljnom osobom koja se rizično ponaša, a što je onda povezano i s većim sviđanjem takve osobe.

Prethodna istraživanja o konzumaciji alkohola i cigareta, provedena na ovim područjima, nisu se detaljno osvrnula na faktore koji mogu biti potencijalni uzroci prekomjerne konzumacije. Ova istraživanja su se većinom odnosila na prevalenciju konzumacije alkohola i cigareta, ili su samo usputno dotakla ovaj problem. Istraživanja provedena u inozemstvu, većinom u SAD-u, imaju velik broj oprečnih rezultata, naročito o utjecaju socijalne potpore i načina suočavanja sa stresom. Također, ova istraživanja nisu obuhvatila sve varijable koje su ispitivane u ovom istraživanju. Međutim, ova istraživanja su poslužila kao putokaz prilikom odabira faktora koji bi mogli utjecati na konzumaciju alkohola i cigareta u ovom istraživanju. Kao rezultat pokušaja obuhvaćanja svih relevantnih faktora provedeno je ovo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi učestalost i količine konzumiranog alkohola i cigareta te njihovu povezanost s percipiranom razinom stresa, načinom suočavanja sa stresom, socijalnom potporom i samopoštovanjem. Ispitivanje je u dva navrata provedeno na uzorku od 480 studenata Sveučilišta u Mostaru, od kojih je 457 ispunilo dovoljno pitanja u upitniku da bi bili uključeni u analizu. Pokazalo se da postoje spolne razlike u konzumaciji alkohola kod studenata, s tim da muškarci imaju veću konzumaciju alkohola, veću ovisnost i više negativnih posljedica konzumacije u usporedbi sa ženama. Za konzumaciju cigareta ne postoji razlika između muškaraca i žena. Ne postoji utjecaj mjesta stanovanja tijekom studija na konzumaciju alkohola i cigareta. Studenti koji percipiraju više razine problema imaju veću konzumaciju alkohola, veću ovisnost i doživljavaju više negativnih posljedica konzumacije. studenti koji percipiraju više razine problema imaju veću konzumaciju cigareta. Za faktor Ovisnost/Posljedice konzumacije značajan utjecaj imaju Suočavanje usmjereno na problem i Suočavanje usmjereno na emocije. Češće korištenje suočavanja usmjerenog na problem vodi manjem rezultatu na Ovisnosti/Posljedicama konzumacije, dok češće korištenje suočavanja usmjerenog na emocije vodi većem rezultatu na Ovisnosti/Posljedicama konzumacije. Za konzumaciju cigareta značajan utjecaj imaju Suočavanje usmjereno na problem i Suočavanje izbjegavanjem. Studenti koji rijetko koriste suočavanje usmjereno na problem imau veću konzumaciju cigareta u usporedbi s ostalima, dok studenti koji prosječno koriste suočavanje izbjegavanjem imaju najveću konzumaciju cigareta. Nadalje, postoje razlike u konzumaciji alkohola s obzirom na samopoštovanje. Za faktor Ovisnost/Posljedice konzumacije, kao i za Konzumaciju alkohola, studenti koji imaju nisko samopoštovanje imaju najviši rezultat na ovim faktorima i razlikuju se od ostale dvije skupine. Također i za konzumaciju cigareta, studenti koji imaju nisko samopoštovanje imaju najveću konzumaciju cigareta i razlikuju se u konzumaciji od onih koji imaju visoko samopoštovanje.

Cilj je ovog istraživanja ispitati čimbenike koji su povezani s rizičnim zdravstvenim ponašanjima adolescenata i to konzumacijom cigareta, alkohola i droga, a sve u okviru modela prototipova i sklonosti rizičnom ponašanju (Gibbons, Gerrard i Lane, 2003) i pristupa koji ispituje povezanost dimenzija ličnosti i rizičnih zdravstvenih ponašanja. U ispitivanju je sudjelovao 341 učenik srednjih škola s područja grada Rijeke. Istraživanje je provedeno u četiri navrata u kojima su primijenjeni različiti mjerni instrumenti, a kojima su se nastojale obuhvatiti relevantne varijable koje po modelu spadaju u rizične čimbenike, kao i aktualna rizična ponašanja te osobine ličnosti. Dobiveni rezultati upućuju na izravne efekte percepcije ranjivosti, subjektivnih normi (prijatelja i vršnjaka) i sklonosti na konzumaciju cigareta i alkohola, dok izravne efekte na konzumaciju droga imaju jedino subjektivne norme i to reakcija prijatelja. Također, dobiveni su moderatorski efekti sklonosti u odnosu između konzumacije cigareta roditelja i učestalosti korištenja cigareta adolescenata te reakcije roditelja na konzumaciju alkohola i učestalosti korištenja navedene supstance kod njihove djece. Sklonost ima i posrednički efekt u odnosu između procjene prototipa i učestalosti korištenja cigareta, odnosno alkohola. Kod korištenja droga namjera se pokazala važnijim elementom koji moderira ili posreduje odnose između subjektivnih normi (konzumacije roditelja i vršnjaka te reakcije vršnjaka) i učestalosti korištenja navedene supstance. Nalazi ovog istraživanja također pokazuju da osobine ličnosti doprinose vrlo malo ili gotovo ništa u objašnjenju rizičnih ponašanja te da elementi ispitanog modela objašnjavaju veći postotak varijance ispitanih ponašanja, pri čemu su subjektivne norme pojedinačni pozitivni prediktori svih ispitanih rizičnih ponašanja. Što se osobina ličnosti tiče, jedino je ugodnost negativan prediktor korištenja alkohola. Niti jedna od ispitanih osobina ličnosti nema pojedinačan doprinos u objašnjenju korištenja cigareta i droga. Sklonost socijalnoj usporedbi kao osobina ličnosti ne igra važnu ulogu u sklonosti rizičnom ponašanju, odnosno socijalna usporedba ne moderira odnos između procjene prototipova i sklonosti rizičnom ponašanju. Ono što se pokazuje važnim, a što bi se moglo iskoristiti u osmišljavanju prevencijskih programa, je percepcija sličnosti s ciljnom osobom koja se rizično ponaša, a što je onda povezano i s većim sviđanjem takve osobe.