Search

Že od nekdaj obstaja v ljudeh potreba po menjavi blaga. Še posebej smo ljudje nagnjeni k zanimanju za blago, ki nam ni vsakdanje, ki je iz drugih svetov. Iz te potrebe se je razvil pomorski promet kot oblika premagovanja razdalj ter nabiranja surovin in blaga oddaljenih civilizacij. Razvila se je trgovina. Morje je transportna pot, ki pomeni povezanost z drugimi kontinenti, posedovanje morskih obal pa izredno prednost, ki vpliva na ekonomski in geopolitični status države. Globalizacija in kapitalizem botrujeta naglemu razvoju pomorstva v zadnjih dvajsetih letih. Medcelinska izmenjava velikih količin blaga in vedno večje ladje povzročajo vse večje razlike med pomorskim in celinskim prometom. Pomorski transport dobiva vse večjo veljavo in prednost, namreč 90 % evropske blagovne menjave in 40 % celotne notranje trgovine Evropske unije poteka preko evropskih pristanišč. Nosilnost ladij in posledično učinkovitost ter izpopolnjenost luške tehnologije rastejo. V zadnjih 40 letih se je trgovina po morju štirikrat povečala, promet s kontejnerskimi ladjami pa je leta 2000 občutno narastel s tendenco, da se bo do leta 2020 povečal trikratno (https://ec.europa.eu, 2013). Kljub rasti pomorske trgovine s kontejnerji se pojavlja med ponudniki storitev, ladjarji, vprašanje zasedenosti kapacitet ladij kot ekonomskega vidika. Smotrno je predvidevati, da bo na rast kontejnerskih ladij vplivala optimalnost med zasedenostjo kapacitet in finančno upravičenostjo prevoza. Prav tako ne smemo zanemariti pomembnosti zmogljivosti pristanišč za sprejem in obdelavo tovora novih ladij velikank. Pristanišča se nahajajo ob naravnih stikih kopnega in morja. Posegi v naravo pa so omejeni z dano geografsko lego in naravnimi značilnostmi. Razvoj tehnologije je izjemno hiter in omogoča nam še nepojmljive rešitve. Kljub temu pa ne smemo dovoliti, da tehnologija in ekonomski kazalniki zasenčijo naravne danosti in okolje. Sledeče vrstice diplomske naloge predstavljajo omenjeno problematiko pomorskega kontejnerskega prometa ter ponujajo vidik v aktualnem času in prostoru. There has always been a need in people to exchange goods. We humans in particular tend to be interested in goods that are not everyday to us, that are from other worlds. From this need, maritime transport developed as a form of overcoming distances and accumulating raw materials and goods of distant civilizations. Trade developed. The sea is a transport route that means connection with other continents, and the possession of sea coasts is an extraordinary advantage that affects the economic and geopolitical status of the country. Globalization and capitalism have fostered the rapid development of maritime affairs over the last twenty years. The intercontinental exchange of large quantities of goods and the ever-increasing size of the ship are causing increasing differences between maritime and inland transport. Maritime transport is gaining in importance and priority, namely 90% of European trade and 40% of all EU internal trade takes place through European ports. The carrying capacity of ships and, consequently, the efficiency and sophistication of port technology are growing. Over the past 40 years, maritime trade has quadrupled, and container ship traffic has grown significantly in 2000, with a tendency to triple by 2020 (https://ec.europa.eu, 2013). Despite the growth of maritime container trade, the question of occupancy of ship capacities as an economic aspect arises among service providers, shipowners. It is reasonable to anticipate that the growth of container ships will be influenced by the optimality between capacity occupancy and the financial viability of transport. Nor should we neglect the importance of port capacity to receive and handle the cargo of new giant ships. The ports are located at the natural junctions of land and sea. Interventions in nature are limited by a given geographical location and natural features. The development of technology is extremely fast and provides us with unimaginable solutions. Nevertheless, we must not allow technology and economic indicators to overshadow natural conditions and the environment. The following lines of the diploma thesis present the mentioned issue of maritime container traffic and offer an aspect in the current time and space.

Infrastructure elements are a crucial factor in accommodating larger ships, organizing longer trains, and ensuring the higher flow of goods in intermodal hubs. The Belt and Road Initiative (BRI) supports the development of infrastructure on the defined transport routes&mdash, the Maritime Silk Road (MSR), which includes the European southern transport route through the northern Adriatic. The research emphasizes the importance of the port, and railway infrastructure development on the Baltic&ndash, Adriatic Corridor (BAC) by analyzing the pollution level produced from transport means currently employed. The results of SO2, NOx, PM10, and the energy efficiency of intermodal transport chains prove that the current transport route to the northern leg of the BAC via the port of Gdansk is more environmentally friendly, even if it is about 3000 NM longer. The article provides a scientific contribution by pollution data elaboration for demonstrating the need and justification for high investment in BAC in order to establish sustainable transport chains. The study shows that pollution values from supply chains on the Asia&ndash, Central Europe axis could be reduced by up to 30% by eliminating infrastructural barriers in the port of Koper and on the railway network at BAC, which is one of the primary goals of BRI.

This article deals with the extremely difficult problem faced by a large number of smaller ports: how to enable small container terminals to simultaneously receive two ships of post-Panamax size, and at the same time provide effective transshipment operations on an individual terminal subsystem, which would enable the fast turnaround of the ship in port and at the same time provide the port the possibility to increase annual traffic. For this purpose, a simulation approach was used in a hypothetical small size container terminal. The performed simulations covered all the berth-yard-berth operations focusing on the correct allocation of transfer mechanization to ensure optimal results on the sea side of the terminal. The results obtained were used to define the key parameters on the basis of which a Decision Support Tool was created. The aim of the Decision Support Tool is to help port operators to identify their current problems quickly and effectively and to give them an insight into the measures that need to be implemented to accommodate two post-Panamax ships at the terminal at the same time.

Informacijske tehnologije imaju glavnu ulogu pri efikasnom planiranju, upravljanju i organizaciji kontejnerskih terminala. Informacijsko-komunikacijske tehnologije jedan su od najvažnijih elemenata kontejnerskih terminala, a njihov je cilj planiranje svih aktivnosti, te učinkovito povezivanje svih subjekata lučkog sustava. Kontejnerski terminali predstavljaju jednu od najbitnijih karika svjetskog gospodarstva, te stoga zahtijevaju adekvatnu podršku informacijsko-komunikacijskih tehnologija da bi učinkovito pružali usluge i zadovoljili potrebe korisnika. Postoje razni sustavi za nadzor i praćenje kontejnera na kontejnerskim terminalima, kao što su: G-POS sustav, OCR sustav, RFID tehnologija i CTS sustav. U ovom se radu analizira važnost i uloga informacijskih sustava na kontejnerskim terminalima, te važnost nadzora i praćenja kontejnera u svrhu pružanja što kvalitetnije transportne usluge., Information technologies play a main role in the efficient planning, management and organization of container terminals. Information and communication technologies are one of the most important elements of container terminals, and their goal is to plan all activities, and effectively connect all entities of the port system. Container terminals are one of the most important links in the world economy, and therefore require adequate support for information and communication technologies to effectively provide services and meet customer needs. There are various systems for monitoring and tracking containers on container terminals, such as: G-POS system, OCR system, RFID technology and CTS system. This thesis analyzes the importance and role of information systems at container terminals, and the importance of monitoring and tracking containers in order to provide the highest quality transport services.

Ovaj završni rad obuhvaća i kroz njega je obrađen kontejnerski prijevoz i navedena je definicija kontejnerizacije, kao i prednosti i nedostaci kontejnerizacije. Kroz rad kontejnerski prijevoz prikazan je kao jedan od najvažnijih oblika intermodalne tehnologije. Definirana je i opisana povijest kontejnerizacije, podjela kontejnera, kontejnerski terminali pa sve do označavanja kontejnera. Drugi dio završnog rada obuhvaća analizu kontejnerskog transporta na Mediteranu. Istraživanje kontejnerskog prometa u radu ograničeno je na Mediteran kao jednu od regija koje imaju važnu ulogu u globalnim kontejnerskim robnim tokovima, jer bi u suprotnom tema bila preširoka. Međutim, valja naglasiti kako zbog globalne prirode kontejnerskog prometa nije moguće analizirati Mediteran ili bilo koju drugu regiju, odnosno njen kontejnerski promet bez podrobnije analize globalnih trendova i pojava koje karakteriziraju kontejnerski promet u cjelini. U tom smislu u radu je pažnja usmjerena na kontejnerski promet kao globalni fenomen, te su se analizirali utjecaji globalnih kretanja na kontejnerski promet Mediterana. This final project includes and elaborates container transport, the definition of containerisation, as well as main advantages and disadvantages of containerisation. Through this paper, container transport is presented as one of the most important forms of intermodal techonology. The history of containerisation is defined and described throughout this project, as well as the classification of containers, container terminals and container identification. The second part of the paper includes the analysis of the container transport in the Mediterranean. The research of the container transport in this paper is limited on the Mediterranean as one of the regions which play an important role in the global container trade flows, as the subject would otherwise be too wide. However, it's important to say that due to the global nature of container transport it is not possible to analyse the Mediterranean or any other region, or its container traffic, without detailed anlysis of global trends and phenomena which characzerize container transport overall. Regarding that, the focus of the paper is directed at container transport as a global phenomen, and analyzes the impact of the global trends on the container traffic of thr Mediterranean.

Magistrsko delo obravnava temo nabave tiskarskega papirja s pomočjo kontejnerskega transporta. V samemu začetku smo navedli cilje, namene, hipoteze, predpostavke in omejitve ter metode raziskovanja, ki smo jih uporabili za pisanje. Delo je sestavljeno iz štirih glavnih poglavji, ki obravnavajo teorije kontejnerizacije, tehnologijo kontejnerskega transporta, kontejnerske terminale in sam proces nabave tiskarskega papirja s pomočjo kontejnerskega transporta. V omenjenih poglavjih naloga podrobneje predstavi kontejnerizacijo in njen razvoj skozi zgodovino. Naloga se osredotoča tudi na vrste in standarde kontejnerjev ter njihov transport s pomočjo različnih transportnih sredstev. Naloga govori tudi o tehnologijah kontejnerskega transporta in elementih ter nalogah celinskega in pomorskega terminala. V samem koncu naloge bo predstavljen proces nabave tiskarskega papirja, kjer bodo obravnavane različne nabavne možnosti ter transportne metode. Na praktičnem primeru bo prikazan transport, varovanje in manipulacija tovora. Z realnimi cenami bo tudi prikazana in obrazložena najprimernejša nabava in transportna metoda tiskarskega papirja na mednarodnem trgu. The master's thesis deals with the topic of procurement of printing paper by means of container transport. At the outset, we outlined the goals, purposes, hypotheses, assumptions, limitations, and research methods we used to write the thesis. The work consists of four main chapters dealing with containerization theories, container transport technology, container terminals, and the process of procuring printing paper through container shipping. In the mentioned chapters, the paper presents in more detail containerization and its development throughout history. The task also focuses on the types and standards of containers and their transportation through various means of transport. The task also discusses container transport technologies and the elements and tasks of both the inland and maritime terminals. At the very end of the assignment, the process of purchasing printing paper will be presented, which will discuss different purchasing options and transportation methods. In a practical example, the transport, protection, and handling of cargo will be shown. Real prices will also show and explain the most appropriate procurement and shipping method of printing paper in the international market.

Implementacija informacijskih sustava u poduzeće neophodna je za ostvarivanje napretka i poslovnog uspjeha. Kontejnerski terminali su jedna od najvažnijih karika u svjetskom gospodarstvu te kao takvi zahtijevaju podršku informacijsko-komunikacijskih tehnologija kako bi mogli učinkovito pružati usluge i zadovoljiti potrebe korisnika. Planiranje, organiziranje i upravljanje kontejnerskim terminalom i povezivanje svih subjekata lučkog sustava osnovne su zadaće informacijsko-komunikacijskih sustava. U ovom se radu razmatra uloga informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima te važnost povezivanja svih subjekata lučkog sustava.

U ovome radu definirana je i opisana kontejnerizacija kao jedna od najvažnijih suvremenih transportnih tehnologija jer se nakon paletizacije u tijeku pedesetogodišnjeg razvoja afirmirala u svim zemljama svijeta. Prijevoz kontejnerima omogućuje uspostavljanje neprekidnog transportnog lanca od sirovinske baze do potrošača. Kontejnerski promet je najizraženiji u pomorskom prometu a to potvrđuje i činjenica da iz godine u godinu bilježi konstantan rast. U ovom završnom radu navedene su najvažnije hrvatske luke koje obavljaju kontejnerski promet i koje su od velikog značaja za gospodarstvo Republike Hrvatske, opisani su kontejnerski terminali i izvršena je analiza kontejnerskog prometa. Na temelju izvršenih analiza kontejnerskih terminala i njihovog prometa, iznesene su mogućnosti povećanja obujma kontejnerskog prometa In this paper, containerization is described and defined as one of the most important modern transport technologies because, after the palletisation in the course of fifty years of development has been affirmed in all countries of the world. Container transport enables the establishment of uninterrupted transport chain from raw material base to the consumer. Container traffic is most pronounced in maritime traffic, which is confirmed by the fact that constant growth is recorded on yearly bases. In this paper are listed the most important Croatian ports for container trafficking which are of great importance for the economy of Republic of Croatia, container terminals are described, and analysis of container traffic was performed. Based on performed analysis of the container terminals and their traffic, possibilities of increase for volume of container trafficking were given.

U radu je opisana jedna od najznačajnijih i najraširenijih tehnologija transporta robe a to je kontejnerizacija. Opisane su najvažnije značajke kontejnerizacije, prednosti, nedostaci te elementi koji čine sustav kontejnerizacije. Navedeni su i neki infrastrukturalni objekti ( luke, kontejnerski terminali) koji čine sustav kontejnerizacije te su opisane najvažnije značajke tih objekata. Manipuliranje kontejnerima bez specijalne mehanizacije je gotovo nemoguće pa se u radu navodi te objašnjava mehanizacija za manipuliranje kontejnerima. Kontejnerizacija ima najveći značaj u pomorskom prometu pa se u radu opisuju prijevozna sredstva koja se koriste u tu svrhu. Nadalje, vrši se analiza trenutnog stanja kontejnerskog prometa u Republici Hrvatskoj (terminali, kapaciteti, oprema) te se vrši usporedna analiza najznačajnijih kontejnerskih terminala u Republici Hrvatskoj. Nakon napravljene analize navode se mogućnosti poboljšanja trenutnog stanja.

Unutar ovog završnog rada obrađen je kontejnerski prijevoz kao jedan od najraširenijih oblika intermodalne tehnologije prijevoza robe. Također, unutar rada definirane su najvažnije značajke kontejnerizacije, kao što su prednosti, nedostaci i ciljevi. Unutar rada opisane su vrste kontejnera, te je opisan postupak označavanja i proizvodnje kontejnera. Opisani su kontejnerski brodovi, kontejnerski terminali i prekrcajna mehanizacija koja se koristi prilikom manipuliranja kontejnerima. Završni rad obuhvaća i elemente organizacije prijevoza robe kontejnerima, a na samom kraju rada opisan je postupak organizacije prijevoza robe kontejnerima na primjeru iz prakse. Kao primjer iz prakse uzet je proces organizacije prijevoza 40' kontejnera iz luke Yilport do luke Rijeka, te prijevoz istih kontejnera kamionima do skladišta Kastav. This final project deals with container transport as one of the most widespread forms of intermodal technology of transporting goods. This paper also contains the most important features of containerization, i.e. pros, cons, and goals. This paper describes types of containers, and the labelling and production of containers has been explained, as well. Those described are: container ships, container terminals, and transshipment mechanization which is used during the maneuvering of containers. The final work includes elements of the organization of transport of goods in containers, and at the end of the paper describes the procedure of organization of transport of goods in containers on the example from practice. As a practical example taken is the process of organizing transport 40 'containers from the port Yılport to the port of Rijeka, and the same transport containers by truck to the warehouse Kastav.

U ovome radu analizirane su tehničko- eksploatacijske karakteristike triju hrvatskih pomorskih luka koje pružaju usluge vezane uz kontejnerski promet, a to su Luka Rijeka, Luka Split i Luka Ploče. Analizirani su kontejnerski terminali, prekrcajna mehanizacija te skladišni i transportni kapaciteti pojedinog terminala. Također je analiziran i kontejnerski promet navedenih luka kroz određeno vremensko razdoblje te su navedeni budući investicijski planovi luka i lučkih uprava za razvoj kako kontejnerskog terminala, tako i kontejnerskog prometa na lučkom području.

Informacijsko – komunikacijska tehnologija duže je vrijeme najznačajniji indikator razvoja i upravljanja u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti. Dobar informacijski sustav neophodan je dio uspješnog poslovnog sustava. S tim u vezi, kako bi poslovni sustav mogao opstati, on mora posjedovati adekvatan informacijski sustav s konkretnim informacijskim aktivnostima. Poslovni informacijski sustav ključni je informacijski sustav za poslovanje svakog poduzeća, a predstavlja središnje mjesto na kojemu se unose, prate, analiziraju i čuvaju podaci o poslovanju svakog poduzeća. Kako bi uspješno mogao obavljati svoje funkcije i ostvariti svoje ciljeve, informacijski sustav predstavlja sintezu pet međusobno povezanih i usklađenih elemenata, a to su: hardware, software, lifeware, orgware i netware. Informacijske tehnologije na kontejnerskim terminalima osnova su za implementaciju suvremenih logističkih procesa. Informacijske i komunikacijske tehnologije (eng. ICT - Information and Communications Technology) posjeduju veliki potencijal za uporabu u različitim poslovnim aktivnostima na kontejnerskim terminalima. Kao jedna od najvažnijih uloga informacijsko - komunikacijskih tehnologija ističe se mogućnost njihovog povezivanja s drugim subjektima u lučkoj zajednici, stvarajući na taj način elektroničku zajednicu lučkog sustava (eng. Port Community System). Inteligentni transportni sustav može se definirati kao holistička, upravljačka i informacijsko - komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta kojim se postiže znatno poboljšanje performansi, odvijanje prometa, učinkovitiji transport putnika i roba, poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita putnika te manje onečišćenje okoliša. Temeljna značajka novog pristupa je primjena suvremenih tehnologija za realizaciju navedenih ciljeva. Sustavi nadzora i zaštite kritične infrastrukture važan su dio opisanog koncepta prometa i transporta. Kontejnerski terminali pripadaju posebno osjetljivom segmentu kritične infrastrukture, uslijed potrebe za zaštitom od neželjenog ponašanja i djelovanja. Sumirajući navedeno, može se zaključiti da se za unaprjeđenje upravljanja na kontejnerskom terminalu primjenjuju napredne informacijske i komunikacijske tehnolgija kao ključni indikatori za osiguravanje neprekinutog tijeka prijevoznog poduhvata. Predmet istraživanja ovog rada je analiza poslovnih informacijskih sustava koji se primjenjuju na terminalima. Osim toga, ovim se radom nastoji prikazati uloga i značaj tih sustava na poslovanje kontejnerskog terminala. Iz prethodno navedenog predmeta istraživanja proizlazi i svrha ovog rada, a to je utvrditi bitne elemente poslovnih informacijskih sustava kao i kontejnerskih terminal te pritom objasniti utjecaj informacijsko – komunikacijske tehnologije na poboljšanje i razvoj kvalitete poslovanja.

GNSS tehnologija i geoinformacijski sustavi (GIS) osnova su za upravljanje i osuvremenjivanje prometa na kontejnerskim terminalima. Jedna od najvažnijih uloga sustava podržanih GNSS-om je mogućnost praćenja dolaska kontejnera i njihovo skladištenje na terminalima, dok GIS raspolaže svim prostornim informacijama o lokaciji i sadržaju kontejnera, što uvelike skraćuje vrijeme transporta i skladištenje kontejnera, a istovremeno povećava sigurnost luke. Različiti aspekti ovih tehnologija čine ih poželjnom investicijom bez koje je gotovo nemoguće postići napredak i cilj u pružanju kvalitetne usluge korisnicima. U radu se opisuje primjena sustava za upravljanje kontejnerskim terminalima te se daje osvrt na novije tehnologije, poput RFID-a, koje zajedno s GNSS-om i GIS-om pospješuju rad cijelog sustava na kontejnerskim terminalima. Također, prikazana je i implementacija tih sustava u najvećoj europskoj luci, Rotterdamu., GNSS technology and geographic information systems (GIS) are the backbone of traffic management and modernization at seaport container terminals. One of the most important properties of GNSS-enabled systems is the ability of tracking container arrivals and their docking at the terminal. At the same time, GIS handles all of the spatial information regarding the location and contents of containers, which both speeds up container transport and docking, and increases the seaport security. These aspects of the GNSS and GIS technologies make them desirable investments in seaports, required for providing high quality service. This article (paper/contribution) presents systems for managing container terminals in seaports, along with a review of more recent technologies (e.g., RFID), which, combined with the GNSS and GIS, improve the performance of entire container terminal systems. In addition, the implementation of these systems in Europe's largest seaport, Rotterdam, is discussed.

ITS se može definirati kao holistička, upravljačka i informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta kojim se postiže znatno poboljšanje performansi, odvijanje prometa, učinkovitiji transport putnika i roba, poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita putnika, manja onečišćenja okoliša, itd. Temeljna značajka ovog novog pristupa je primjena suvremenih tehnologija za ostvarenje navedenih ciljeva. Sustavi nadzora i zaštite kritične infrastrukture veoma su važan dio ovog novog koncepta prometa i transporta. Kontejnerski terminali pripadaju posebno osjetljivom segmentu kritične infrastrukture, a u smislu zaštite od neželjenog ponašanja i djelovanja. U diplomskom radu potrebno je opisati značajke i mogućnosti primjene novih tehnologija u nadzoru i zaštiti kontejnerskih terminala. Potrebno je analizirati postojeće projekte u svijetu, posebno u svijetlu optimiranja procedura, a u cilju povećanja učinkovitosti sustava. U posebnom dijelu prikazati mogućnosti primjene u Republici Hrvatskoj na primjeru jednog kontejnerskog terminala. Ključni dijelovi diplomskog rada su: Sadržaj: 1. UVOD 2. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I FUNKCIONALNA PODRUČJA 3. TEMELJNE ZNAČAJKE PROCESA U KONTEJNERSKOM TERMINALU 4. ZNAČAJKE PRIMJENJENIH TEHNOLOGIJA 5. PREGLED USPJEŠNIH PROJEKATA PRIMJENE U SVIJETU 6. MOGUĆNOSTI PRIMJENE U REPUBLICI HRVATSKOJ 7. ZAKLJUČAK

Ovaj članak predstavlja mogućnosti optimizacije na lučkom kontejnerskom terminalu u cilju postizanja povećanja produktivnosti sustava i optimiziranja kapaciteta terminala. Članak posebno prikazuje pogled na produktivnost lučkog kontejnerskog terminala; kako se produktivnost mjeri, metodologiju mjerenja i faktore utjecaja na elemente produktivnosti. Nadalje, opisane su akcije za poboljšanje produktivnosti, koje ne zahtijevaju posebna ulaganja i pod kontrolom su planske službe te specijalista za produktivnost na terminalu. Upravljanje lučkog kontejnerskog terminala je kompleksan proces, koji uključuje velik broj različitih ekonomskih i operativnih odluka. Menedžment mora razviti elemente i strategije mjerivosti produktivnosti i uspostaviti adekvatan model odluka za njezino povećanje. Predloženi model olakšava upotrebu novih tehnologija i radnih pravila na duže vrijeme, ali istodobno omogućava implementaciju srednjoročnih i kratkoročnih strategija, koje poboljšavaju produktivnost na način koji je sukladan s ključnim interesima cijelog sustava. U ovom kontekstu, članak predlaže specijalno radno mjesto za menedžera kvalitete produktivnosti, čija je svrha razvoj različito brzo upotrebljivih strategija i rješenja. Sa svojom značajnom ulogom u planiranju, takva osoba može dati potporu menedžmentu terminala u evaluaciji najboljih razvojnih i optimizacijskih odluka., The following article presents the possibilities of optimization on a maritime container terminal, in order to increase the system productivity and optimize the terminal capacity. Specifically this paper provides a perspective on maritime container terminal productivity - how it is measured, the methodology of the measurement used and the factors that affect the elements of productivity. Moreover, some actions of the productivity improvement, which do not request special investments and are under the control of planning service and its productivity specialists, are described. The management of a maritime container terminal is a complex process that involves a vast number of economic and operational decisions. The management must develop details and strategies on the measures of productivity and establish an adequate decision support model to increase it. The proposed model facilitates the adoption of new technologies and work rules on a long-term period but, at the same time, enables the implementation of middle and short-term strategies that improve productivity in a manner consistent with the fundamental interests of the entire system. In this context, the paper proposes a special working place for the productivity quality manager, which should develop different quickly adoptable strategies and solutions. With its important planning role, this person can support the terminal managers in the evaluation of the best development and optimization decisions.

Komunikacijski sustavi kontejnerskih terminala podrazumjevaju sustave upravljanja transportom kontejnerizirane robe u kojima su uključene elektronička računala, terminali i mreže za prijenos podataka, s namjerom prikupljanja podataka o procesu transporta, dojavljivanja i prijenosa informacija, odlučivanja i izrade dokumenata, prijenosa naloga i dokumenta, te izvršavanje naloga i akcija. Uvođenjem elktroničkih računala u lučke kontejnerske terminale došlo je do bitnih promjena i novog načina vrednovaja tehnoloških postupaka i upravljanja.Poznavanje vremena rada kontejnerske dizalice, vremena potrebnog za transport kontejnera na terminalu i vremena smetnji, omogućuje stvaranje cjelovite slike protočnosti terminala.Tu ulogu danas preuzimaju upravljačko-informacijski sustavi koji uvođenjem računala na mjesto odlučivanja unapređuju proces automatizacije rada kontejnerskih terminala. U uvjetima kad je potrebno proširiti područje njihove primjene na nove aplikacije, potrebno je prilagoditi komunikacijske sustave terminala od pasivne primjene elektroničkih računala na aktivnu primjenu i praćenje složenog dinamičkog sustava protoka kontejnera na kontejnerskim terminalima. U tom smislu u radu se predlaže dinamički algoritam s posebnim naglaskom na simulaciju rada kontejnerske dizalice.