Search

Konvolucijsko kodiranje zaštitno je kodiranje podataka u prijenosu. Takva vrsta kodiranja potrebna je kako bi se informacija zaštitila, da i nakon dekodiranja ne gubi svoj smisao. Konvolucijsko kodiranje, za razliku od blok kodova, uzima struju informacija i kodira ju. Prema tome kodna riječ može biti beskonačne duljine, a razlog je tome što i ulazna poruka isto tako može biti neograničena. Konvolucijsko kodiranje objasnit će se na primjerima dijagram stanja, dijagrama stabla, dijagrama rešetke, kodiranjem s memorijskim elementima. Nadalje, u radu će se govoriti o postupcima dekodiranja konvolucijskim kodovima kako bi potpuno razumjeli način konvolucijskog utjecaja na informaciju. Objasnit će se dva postupka dekodiranja, serijsko dekodiranje i Viterbijevo dekodiranje. Kroz analizu četiri vrste kodera pokazat će se da postoje razlike bez obzira što se koriste koderi s istom kodnom brzinom. Pokazat će se da koderi s različitim brojem memorijskih elemenata imaju drukčije vrijeme kodiranja, a rade s istom duljinom ulaznog niza bitova. Dokazat će se da simulacija i ručno kodiranje putem generatorskog polinoma daju isti kodirani niz. Grafički će se prikazati rezultati analize te njihova usporedbu. Convolutional code is a protected encoding of data in transmission. This type of coding is needed for data protection so that it does not lose its meaning even after the decoding process. Unlike block codes, convolutional coding takes a stream of data and encodes it. That code can be of infinite length because the input message can also be of infinite length. Convolutional coding will be shown using the examples of tree diagrams, lattice diagrams and with coding using memory elements. Furthermore, the ways of decoding using convolutional codes will be discussed, to fully understand the way convolution affects information. Two ways of decoding, serial decoding, and Viterbi decoding will be explained. It will be shown whether there are any differences between four types of encoders with the same encoding rate. The encoders with different number of memory elements have different encoding times while encoding the same length of the input bit string. It will be proven that simulation and manual coding with a polynomial generator gives the same coded sequence. The results will be compared and graphically represented

U današnjem vremenu postoji velika potreba za prijenosom videosignala, različite kvalitete, preko telekomunikacijskih mreža koje imaju ograničen prijenosni kapacitet. Iz tog razloga je potrebno smanjiti količinu informacija koja se prenosi preko tih mreža. Osnovni algoritam za smanjenje prijenosnog kapaciteta je algoritam potpunog predviđanja. Nedostatak ovog algoritma je njegovo dugo trajanje, pa se razvijaju razni algoritmi koji će probati proizvesti gotovo jednaku kvalitetu videosekvence, a u što je kraćem vremenu moguće. Iz tog razloga su kroz godine razvijeni razni algoritmi poput: pretraživanje u tri koraka, pretraživanje u četiri korak, pretraživanje u obliku dijamanta i pretraživanje u obliku šesterokuta. Također se predlažu moguća poboljšanja ovih algoritama. Ovdje su opisana dva moguća poboljšanja pretraživanja u tri koraka, a to su novo pretraživanje u tri koraka i jednostavno i efikasno pretraživanje. In need of transferring video sequences of different quality through the network which are of limited bandwidth. That’s the main reason to transfer as little data as possible. The main way is to code the information to transfer to use as little bandwidth as possible. One way to achieve that is to use the full search algorithm, which will give the best results but is quite slow. For this cause, there has been a need to develop algorithms that will be much faster than a full search, and yet try to achieve the same quality. Many motion estimation algorithms have been developed through the years. Some of them are three-step search, four-step search, diamond search, and hexagon search. Also, some modifications to these algorithms have been proposed like a new three-step search and a fast and efficient search.

U ovom radu riječ je o primjeni entropijskog kodiranja i wavelet transformacije na slike u boji. Cilj ovog rada je dobiti praktično primjenjivi sustav kodiranja slike koji bi imao stupanj kompresije u rangu JPG kodiranja. Na slike u boji je najprije primjenjena wavelet transformacija i nad dobivenim podacima provedene neke optimizacije odnosno aproksimacije i zaokruživanja. Tako dobiveni podaci prosljeđuju se koderu koji kodiraju te podatke i ti podaci se pohranjuju u datoteku na disk. Provedeno je i dekodiranje i rekonstrukcija slike kako bi mogli vidjeti kvalitetu rekonstruirane slike. Dokumentirane su dobivene veličine podataka u nekoliko koraka i komentirani krajnji rezultati. In this paper we talk about the application of entropy coding and wavelet transformation to colored images. The aim of this paper is to obtain a practically applicable image coding system that would have a degree of compression in the range of JPG coding. Wavelet transformation was first applied to color images, and some optimizations, approximations and roundings were performed on the obtained data. The data thus obtained is forwarded to the encoder that encodes that data, and that data is stored in a binary file on disk. Image decoding and reconstruction was also performed to be able to see the quality of the reconstructed image. The obtained data sizes in certain steps are documented and the final results are commented.

QR kodovi vrsta su 2D barkodova. Dvije su faze očitavanja ovih barkodova – skeniranje i dekodiranje. Prva faza, faza skeniranja, otkriva poziciju QR koda na fotografiji tražeći unaprijed definirane uzorke pretrage. Nakon otkrivene pozicije, QR kod pretvara se u niz bitova koje čine informaciju. Kako se barkodovi prenose kroz nesavršene komunikacijske kanale, dolazi do grešaka u prijenosu informacija. Prema ISO standardu, QR kodovi zato upotrebaljavaju Reed-Solomon kodove kao metodu otkrivanja i ispravljanja grešaka. Reed-Solomon kodovi poruke prikazuju kao polinome čiji koeficijenti odgovaraju podacima koje prenosimo. Također, oslanjaju se na Galoisova polja (konačna polja) kako bi nad tim koeficijentima izvodili operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja, dijeljenja i potenciranja. QR codes are type of 2D barcodes. There are two phases of reading these barcodes - scanning and decoding. The first phase, the scanning phase, reveals the position of the QR code in an image by scanning for predefined finder patterns. Once the position is detected, the QR code is converted into a stream of bits that represent the information. As barcodes are transmitted through noisy communication channels, errors can occur in the transmission of information. By the ISO standard, QR codes therefore use Reed-Solomon codes as a method of detecting and correcting errors. Reed-Solomon codes represent message as polynomials whose coefficients correspond to the data we transmit. They rely on Galois fields (finite fields) to perform addition, subtraction, multiplication, division, and exponentiation operations on these coefficients.

U članku se dovode u vezu tri suvremena romana kojima je nadahnuće lik Judite ili Marulićeva Judita (Pokora Pavla Pavličića, Judita Mira Gavrana i Marulov san Dina Milinovića). Autor pokušava pokazati koje su glavne kompozicijske dominante u tim knjigama, kako se prikazuju likovi te kakav se, zahvaljujući tome, postiže književni učinak, i kakav to može imati utjecaj na hrvatsku književnost i kulturu. Tematiziranje Judite i Judite pokazuje da je posrijedi tema koja je prisutna u hrvatskoj književnoj produkciji, ali ne u kanonskom čitanju, nego naprotiv u novim okvirima koji otvaraju prostor za nova kodiranja, za nove imaginacije i stilizacije. Iako se u svakom romanu postiže drukčiji učinak (u Gavranovu je posrijedi univerzalizacija lika, kod Pavličića propitivanje značenja i rekontekstualizacija hrvatske imaginarne mape, a kod Milinovića cementiranje povijesnih predodžbi), naglašava se da ih povezuje prilagodba kriminalističkom i ljubavnom žanru., The paper analyses three contemporary Croatian novels in which the figure of Judith or the Marulić's epic Judita appears: Pokora (Penance) by Pavao Pavličić (1998), Judita (Judith) by Miro Gavran (2001) and Marulov san (Marul's Dream) by Dino Milinović (2019). The objective is to demonstrate the main lines of the composition in the books, how the figures are presented and what literary effect is obtained as a result. The figure of Judith, then, and the epic Judita are present in Croatian literary fiction, but not in the canonical interpretation, rather encoded anew, novel kinds of imagination and stylisation thus being created. Pokora is a piece of crime fiction, a thriller, with love story elements, which focuses on the magical capacities of what is alleged to be the first (imagined, of course) edition of Judita: close contact between this book and other books results in these other works having their text erased from them. Various people and institutions are questing for this uncommon publication, including various institutions some of which are oriented in Croatian culture and politics to the local tradition, some to European culture. Judita by Miro Gavran, picking up directly from the Bible story and not from Marulić’s epic, radically recodes Judith. Having embarked on a love affair with Holofernes, becoming inward with her own womanliness, Judith examines her responsibility to her homeland. At the end she does in fact kill Holofernes, so carrying out her patriotically determined intention, but her hesitation modifies the character – she is turned from heroine into woman. The emphasis of the story is also modified: from collective to individual, from social to psychological. The ethics of Judith’s act, so crucial in the Bible and in Marulić is here tested out and made complex. The action of Milinović’s crime novel unfolds in Marulić’s lifetime, at the time that Judita was being composed. In Split, the Venetian authorities were doing their best to pillage the ancient heritage, and prevent the Split upper class from complaining about the Turks. The people of Split, including of course Marulić, are presented as patriots who honourably express their love of country, not only the municipal but also the national version. The figure of Marulić, for example, is predetermined by the roles that would be attributed to him by later generations. An important role in Milinović’s novel is played by Chakavian speech, rather, that amalgam of Chakavian and Shtokavian in which the urbolect of the time was stylised. But it is not used by Marulić and the Split patricians, only by the commoners. This Split idiom is marked as vernacular, as the language of the lower classes, which is strange, since Marulić’s poem is actually written in Chakavian. Analysis reveals that these three novels are differentiated by many of their features. In Gavran, the action is located in Biblical time; in Milinović in the age of Marulić himself; and in Pavličić in the present. The space of the action is, respectively, Bethulia, Split, Zagreb and the whole of Croatia. While the principal figure in Gavran is Judith, in Milinović it is the author of Judita, and in Pavličić, the poem’s readers. The three books have here different effects. In Gavran the figure of Judith is universalised by Judith being released from the role assigned her by Marulić or, if he had no such intention, the role ascribed her by later interpretations (there has been a neutralisation of the allegory). In Pavličić the emphasis is shifted from the character to the poem about the character, only to some extent to the Biblical Judith, the meanings of the book being accordingly investigated, a space being opened for the re-contextualisation of the imaginary geography of Croatia (it expands, from Split to the area of the whole of Croatia). Milinović, placing his action in the age of Marulić, reinforces the existing impression about Marulić, Judita and Split in the 16th century (about the Turkish threat, the arrogance of the Venetians, the honourableness of the Split elite). It is interesting that all these novels are adapted to popular genres, to the crime or the love story. The Marulić epic, which belongs to literary writing, is thus de-mythologized.

Ideja završnog rada je da se kroz isti na konkretnom primjeru prikažu stečena znanja sa fakulteta. Od jezika će se koristiti HTML, CSS i JavaScript. Razvijati će se dizajn aplikacije koji je već prethodno osmišljen, te će po koracima biti objašnjen svaki dio aplikacije kao i kôd za taj dio. Prije svega će se čitatelje uvesti u teorijski dio aplikacije i korištenih tehnologija kako bi lakše razumjeli daljnje postupke i sami kôd . Koraci kodiranja biti će detaljno objašnjeni i prezentirani jasno i na što jednostavniji način. Kao rezultat završnog rada, čitatelju koji se ne razumije u kodiranje trebalo bi biti lako shvatljivo kako se koji dio dizajna razvio. The idea of the final work is to show the acquired knowledge from the college on a concrete example through the same. HTML, CSS and JavaScript will be used as programming languages. The design of the app, which has already been previously designed, will be developed and each part of the app will be explained step by step, as well as the code for that part. First of all, readers will be introduced to the theoretical part of the app and the technologies used, to make it easier to understand further procedures and the code itself. The coding steps will be explained in detail and presented clearly and in as simply as possible. As a result of the final work, it should be easy for the reader who does not understand coding to understand how is every part of the design developed.

Rastom popularnosti RISC-V arhitekture, na tržištu se pojavio niz otvorenih mikroarhitektura koje ju implementiraju. Njihova pristupačnost daje im osjetnu prednost na komercijalnim alternativama te se postavlja pitanje kolika je praktična upotrebljivost tih otvorenih rješenja? Ovaj rad u kratko opisuje principe iza RISC-V arhitekture te se fokusira na VexRiscv implementaciju iste. Uz performanse i strukturu samog VexRiscv-a obrađeni su i ugradbeni računalni sustavi Murax SoC i Saxon SoC temeljeni na VexRiscv jezgri te je za oba izgrađena prilagođena Linux distribucija korištenjem Buildroot alata. Također su spomenute neke alternativne konfiguracije primjerenije za specifične zadaće. Rad formiranog sustava verificiran je u simulatoru te sklopovski, sintezom na ULX3S FPGA sklopu. Konačno, testirana je primjenjivost sustava u domeni obrade videa pomoću programa FFmpeg gdje je kao glavna metrika korišteno prosječno vrijeme obrade uzoraka. Jedno-jezgreni, ugradbeni sustav čini nestandardnu konfiguraciju u procesno zahtjevnoj domeni poput video obrade pa su dobiveni rezultati više akademske nego pragmatične prirode te su za saznanja veće praktične korisnosti potrebna daljnja istraživanja. With the growth in popularity of the RISC-V ISA, many open-source implementations based on it have appeared on the market. Their openness gives them a clear advantage over the proprietary counterparts, which leaves the question of just how practically applicable are these open solutions? This thesis goes over the principles behind the RISC-V ISA and focuses specifically on its VexRiscv implementation. Besides VexRiscv’s performance and implementation details, two embedded systems by the names of Murax SoC and Saxon SoC, based on the VexRiscv core, and the accompanying Linux distributions, custom-made using the Buildroot utility, are also discussed. Additionally, the thesis goes over some alternative system designs geared towards specific applications. The system’s functionality was verified using both simulation and hardware, namely an ULX3S FPGA board. Finally, the video processing capabilities were assessed using the FFmpeg software package, using the average sample processing time as the primary metric. It is not common to see a single-core, embedded computer system used for CPU intensive tasks, such as video processing, and so the acquired results are more academic than pragmatic in nature. Consequently, to obtain more practically useful information, further research is needed.

Kodiranje u računalnim tehnologijama znači pretvaranje nekih riječi ili neke poruke u traženi format, tako što se simboli u originalnoj poruci zamjenjuju sa simbolima neke druge abecede. Ti kodovi se koriste za procesuiranje informacija, što uključuje izradu i izvršavanje programa, pohranu, kompresiju ili dekompresiju, te za obradu podataka. Da bi se signal poslao sa jedne lokacije na drugu, on mora biti kodiran. Kod metoda entropijskog kodiranja kodiranje se vrši bez gubitaka, a zasniva se isključivo na teoriji informacije. Omjer kompresije kod entropijskog kodiranja ovisi samo o statističkim svojstvima izvora informacije. U ovom radu prikazano je pet metoda entropijskog kodiranja, a to su: Shannon-Fanovo kodiranje, Huffmanovo kodiranje, aritmetičko kodiranje, metode rječnika i metode skraćivanja niza.

Ovaj rad opisuje upotrebu gem5 diskretne platforme za simulaciju računalnih sustava te u detalje objašnjava proces oblikovanja sustava za simulaciju koji koristi računalne komponente specifičnih karakteristika. Rad nastoji putem gem5 platforme simulirati kontrolni sustav što točnije modeliran po postojećem procesoru ARMv8 arhitekture naziva Cortex-A34 te zatim mijenjajući ključne karakteristike tog sustava analizira utjecaj pojedinih parametara na procese obrade video sekvenci korištenjem aplikacije za obrade video sadržaja FFmpeg. Na temelju rezultata brojnih simulacija s različitim parametrima rad iznosi zaključke o važnosti pojedinih računalnih komponenata te predlaže vrijednosti parametara sustava za što efikasniju obradu video zapisa. This paper describes the usage of the gem5 discrete platform for computer system simulation and it clarifies to an extent the process of designing simulation systems that use computer components with specific characteristics. The paper attempts to simulate a control system that emulates the real world ARMv8 architecture Cortex-A34 processor to a very close degree of similarity to then use as a reference point for many simulations with differing key characteristics in an effort to analyse the effect of certain parameters on the efficiency of video encoding and editing processes performed by the video editing software FFmpeg. Based on the results of the numerous simulations with different parameters the paper brings forth conclusions on the importance of specific computer components and suggests parameter values for the most efficient video editing procedures.

U ovom radu razmatran je utjecaj procesora, cache memorije i vrste RAM-a na performanse kodiranja videa. To je izvedeno simulacijama koristeći gem5-X simulator na superračunalu Bura u Rijeci. Simulacijama su dobiveni rezultati koji su sukladni teoriji koja stoji iza svega toga. Pokazano je kako povećanje veličine cache memorije pozitivno utječe na performanse kao i povećanje asocijativnosti cache memorije. Prilikom razmatranja utjecaja procesora utvrđeno je kako povećanje frekvencije takta poboljšava performanse. Isto tako, tip RAM-a koji ima veću frekvenciju daje bolje rezultate zbog veće propusnosti. Svaka od ovih komponenti ima gornju granicu do koje možemo povećavati razmatrane parametre zbog cijene ili kompleksnosti izvedbe. Kod simulacija s različitim brojem dretvi, rezultati su pokazali kako program s više dretvi ima bolje performanse. In this paper was discussed the impact of processor, cache and type of RAM on performance of encoding video. To make simulations, the gem5-X simulator was used on Bura supercomputer in Rijeka. The simulations provided the results that are consistent with the theory behind all of this. It has been shown that increasing the size of the cache memory has a positive effect on performanse as well as increasing the associativity of the cache memory. When considering the impact of the processor, the results showed that increasing the clock frequency improves performance. Likewise, the type of RAM that has a higher frequency gives better results due to higher bandwidth. Each of these components has an upper limit to which we can increase the considered parameters due to cost or complexity of performance. In simulations with different number of threads, the results showed that a program with more threads has better performance.

Nagli rast kolicine podataka u digitalnom svijetu vodi do potrebe za kompresijom podataka. Kompresija podataka je proces smanjenja broja bitova potrebnih za predstavljanje tekstualne datoteke, slike, audio ili video sadržaja. Na taj nacin smanjuje se potreba za vecim kapacitetima za pohranu podataka i ubrzava se proces prijenosa podataka. U ovom radu, fokusiramo se na kompresiju teksta i proucavamo algoritme (aritmeticko kodiranje i LZW kodiranje) i njihovu ucinkovitost za kompresiju tekstova na razlicitim jezicima (hrvatski, ceški, talijanski, francuski, njemacki i engleski). Glavni cilj rada je odgovoriti na pitanje "Utjece li jezik teksta na omjer kompresije?". Rezultati su pokazali da omjer kompresije ovisi o broju slova abecede i gramatici jezika, te o duljini i tipu teksta. Na primjer, engleska, njemacka, francuska, talijanska, ceška i hrvatska verzija teksta "Europski zeleni plan" su redom komprimirane za 75.79%, 76.17%, 77.33%, 76.84%, 73.25% i 74.51% LZW kodiranjem te za 72.54%, 71.47%, 72.87%, 73.4%, 69.62% i 72% aritmetickim kodiranjem.

This study extensively reviews the literature on teaching programming to middle schoolers, with a qualitative content analysis method, and intends to put forth a research design framework for researchers that will guide them in the processes of planning and designing their research on teaching programming for middle school learners. For access to the relevant literature; the databases were searched by using the following keywords: “computer”, “programming”, and “middle school” together, limiting the findings to the articles published after 2000. As a result, an upward tendency was noted in studies about the teaching of programming at secondary level considering years, most of which are comprised of empirical ones. Also, the existing studies were mostly carried out with 6th graders predominantly employing data collection tools of questionnaires/scales and achievement tests. As for programming tools, Scratch was seen to be the most commonly used one. Although quite a few articles are investigating the context of the programming teaching lesson, some of the studies were found to use programming as a means of teaching mathematics, natural sciences, languages, writing skills, and social sciences. In conclusion, the present study is expected to pave the way for future research by highlighting the overall situation of programming teaching, Ovo istraživanje naširoko razmatra literaturu o nastavi programiranja u srednjim školama pomoću metode kvalitativne analize sadržaja i pretpostavlja se da će istraživačima ponuditi okvir za dizajniranje istraživanja koji će ih voditi u procesima planiranja i projektiranja njihovih istraživanja o nastavi programiranja u srednjoj školi. Za potrebe pristupa relevantnoj literaturi, pretražili smo baze podataka pomoću ključnih riječi „računalo” , „programiranje” i „srednja škola” uzetih zajedno, ograničavajući rezultate na članke objavljene nakon 2000. godine. Kao rezultat toga, primijetili smo porast trendova u istraživanjima o nastavi programiranja na srednjoškolskoj razini, uzimajući u obzir godine, od kojih je većina istraživanja empirijske naravi. Osim toga, postojeća su istraživanja uglavnom provedene s učenicima šestih razreda koji pretežno koriste alate za prikupljanje podataka u obliku upitnika/ljestvica i testova postignuća. Što se tiče alata za programiranje, Scratch je najčešće korišten. Iako postoji dosta članaka koji istražuju kontekst nastave programiranja, otkriveno je da neka istraživanja navode programiranje kao pomoćno sredstvo u učenju matematike, prirodnih znanosti, jezika, vještina pisanja i društvenih znanosti. Zaključno, valja napomenuti da se očekuje da će sadašnje istraživanje otvoriti put budućim istraživanjima, rasvjetljavajući cjelokupnu situaciju nastave programiranja.

This work aimed to examine the effects of coding utilization in the technology and design course on students’ visual-spatial reasoning skills. The study is based on a sequential mixed-method design. The quantitative dimension of the research was conducted in a random experimental pattern, with the implemented pre-test and posttest in the control group; the qualitative dimension utilized the interview technique. The reserarch sample included students of Şehit Hüseyin Ruso Secondary School in Nicosia, Northern Cyprus, in school year 2016 -2017. Visual–Spatial Reasoning Test developed by the researcher was used for obtaining quantitative data, and a semistructured interview form for qualitative data. The quantitative data were analyzed with the use of the independent sampling t-test, Cohen’s d effect size coefficiency, and two-way variance analyses; content analysis was implemented for qualitative data. It was established that spatial reasoning skills of the students who used coding are significantly different to those of students who did not use coding; experimental group had a positive attitude toward the course and used their cognitive, sensory and psychomotor skills on a high level. It can be said that coding is an important factor for developing visual-spatial reasoning skills of students in this context., Cilj je ovoga rada istražiti učinke upotrebe kodiranja u nastavi tehnologije i dizajna na vještine vizualno-prostornoga mišljenja učenika. U studiji je korišten sekvencijalni eksperimentalni dizajn i miješane istraživačke metode. Kvantitativna dimenzija istraživanja provedena je na nasumičnom eksperimentalnom uzorku s provedbom pred- i posttesta u kontrolnoj skupini, a u kvalitativnoj dimenziji istraživanja korištena je tehnika intervjua. Uzorak ispitanika uključivao je učenike srednje škole Şehit Hüseyin Ruso iz Nicosiae u Sjevernom Cipru, u školskoj godini 2016./2017. Test vizualno-prostornoga mišljenja koji je razvio istraživač korišten je za prikupljanje kvantitativnih podataka, a polustrukturirani intervju za dobivanje kvalitativnih podataka. T-test za nezavisne uzorke, Cohenov d koeficijent veličine učinka i dvosmjerna analiza varijance korišteni su za analizu kvantitativnih podataka. Analiza sadržaja primijenjena je u obradi kvalitativnih podataka. Utvrđeno je da su vještine prostornoga mišljenja učenika koji su koristili kodiranje značajno različite od onih učenika koji nisu koristili kodiranje - eksperimentalna skupina ima pozitivan stav prema nastavi i korištenju vlastitih kognitivnih, senzornih i psihomotoričkih vještina na visokoj razini. Može se zaključiti da je kodiranje važan čimbenik za razvijanje vještina vizualno-prostornoga mišljenja učenika u ovom kontekstu.

Dubinske kamere postaju sve dostupnije i korištenije. Problem dubinskih kamera je generiranje velike količine podataka. U ovom radu predstavljena je implementacija rješenja problema korištenjem trenutno dostupnog standarda za kompresiju H.264. Dubinska informacija se kodira kako bi se prilagodila video kompresiji te se potom s RGB video slikom kompresira H.264 standardom. Time se postiže značajna ušteda memorijskog prostora i omogućava jednostavniji prijenos trodimenzionalne informacije postojećom mrežnom infrastrukturom. Provedeno je iskustveno ispitivanje na malom broju korisnika. Rezultati iskustvenog ispitivanja su pokazali da nema značajnijeg gubitka u kvaliteti video zapisa umjerenim korištenjem kvantizacijskog parametra. Depth cameras have become commonly available and used. The problem depth camera has is generation of very large amounts of data. This thesis introduces the implementation of the solution for the problem by using already available compression standard H.264. Depth information is first coded so it would be better prepared for the video compression and then it is, together with the RGB video data encoded by the H.264 standard. By doing so, required memory space is significantly reduced and easier network transfer of the three-dimensional information over the current infrastructure is accomplished. The testing of user experience is conducted on a small number of people. Results of the testing showed that there is no significant quality loss when using moderately high value of quantization parameter.

U radu je prikazan način rada video kompresije. Postoje dvije vrste video kompresije: lossless i lossy. Detaljno je opisan postupak kodiranja video sadržaja koju koristi JPEG norma. Kodirati se može na dva načina: kodiranje unutar slike iz kojeg proizlaze I-slike i kodiranje između slika koje rezultira s P-slikama i/ili B-slikama. Također, opisane su razne norme za kodiranje videa. Neke od njih su: H.261, H.263, MPEG-2, H.264/AVC (MPEG-4). Najpoznatije i u širokoj upotrjebi su H.264/AVC i MPEG-2. Najveća prednost H.264/AVC nad MPEG-2 je postizanje iste kvalitete video sadržaja s od 2 do 2,5 puta manjom brzinom prijenosa (točnost određivanja vektora pomaka je puno veća). Nadalje, uspoređivanjem svih normi po istom kriteriju, ispostavilo se da je H.262 norma s najvišom brzinom prijenosa. Osim toga, opisani su razni algoritmi za procjenu pokreta. Na samom kraju opisana je i analizirana metoda kojom su se tražile sličnosti između dva videa pomoću vektora pomaka. This paper describes the way video compression works. There are two types of video compression: lossless and lossy. The process of encoding video content using the JPEG standard is described in detail. Video content can be encoded in two ways: intra-frame coding which produces I-images and inter-frame coding which produces P-images and/or B-images. Also, various video coding standards are described. Some of them are: H.261, H.263, MPEG-2, H.264/AVC (MPEG-4). The most popular and widely used are H.264/AVC and MPEG-2. The biggest advantage of H.264/AVC over MPEG-2 is achievement of the same video quality with 2 to 2.5 times lower bit-rate (the accuracy of motion estimation is higher). Furthermore, by comparing all the norms by the same criterion, it turned out that the standard with the highest bit-rate is H.262. In addition, various motion estimation algorithms are described. At the very end, an analysis and description is shown of a method which uses motion vectors to find similarities between two videos.

Kodiranje je pridruživanje kodnih riječi simbolima poruke sa svrhom da se poruka pretvori u oblik koji ima neka bolja svojstva. Kompresijsko kodiranje je pretvorba poruke u oblik koji ima svojstvo lakšeg prijenosa i pohrane. Prefiksni kod je kod u kojem niti jedna kodna riječ nije prefiks neke druge kodne riječi tog koda, a svojstvo prefiksnosti je posebno važno zbog mogućnosti trenutnog dekodiranja svake kodne riječi. Shannon-Fanoova tehnika jedna je od tehnika kreiranja prefiksnog koda i iako ne daje uvijek optimalan kod, ta tehnika iznimno je važna u daljnjem razvoju kompresijskog kodiranja. Napravljena je programska podrška koja tehnikom Shannon-Fano kreira binarni, ternarni ili kvaternarni prefiksni kod za ulazne simbole sa proizvoljnom vjerojatnosti pojavljivanja. Encoding means joining code words with message symbols with the purpose of converting the message into a form that has some better properties. Compression encoding is a conversion of the message into a form that has the capacity of easier transfer and storage. A prefix code is a code in which no code word is a prefix of another code word of that code, and the prefix property is especially important because of the possibility of instant decoding of each code word. Shannon-Fano's technique is one of the prefix based encoding techniques and although it does not always provide an optimal code, this technique is extremely important in the further development of compression encoding. Product od this work is software that generates binary, ternary or quaternary prefix code for input symbols with an arbitrary likelihood of occurance.

Bootstrap je najpopularniji front – end razvojni okvir današnjice te je neizostavan u radnom toku većine web programera. Cilj ovog rada je upoznavanje sadašnjih kao i budućih programera s razvojnim okvirom Bootstrap verzije 4. U ovom ćemo radu pisati o povijesti Bootstrapa, što nam razvojni okvir omogućuje, koje su bitne komponente za rad, koje su novosti u Bootstrap – u 4 te razlike između nove verzije 4 i stare verzije 3 razvojnog okvira. Praktični dio rada fokusirat će se na izradi responzivne web stranice standardnim postupkom, od izrade skice, do osmišljavanja dizajna te na kraju do kodiranja stranice. Stil web stranice će se bitno razlikovati od standardnog Bootstrap stila te će rad isto tako pokazati na koji način programeri mogu sakriti razvojni okvir u projektima. Bootstrap is the most popular front – end framework and it presents an inevitable part in workflow of a lot of web programmers. The purpose of this thesis is to introduce current and future programmers with Bootstrap 4 framework. In this thesis we are going to go through history of Bootstrap, some of the features of framework, most important components, what is new in Bootstrap 4 and differences between new version 4 and old version 3 of framework. Practical part of thesis will focus on developing responsive web site through standard procedure, from wireframes, to designing web site, and finally coding web site. Style of web site will significantly differ from standard Bootstrap style. This thesis will show how web programmers can hide Bootstrap framework in their projects.

U ovom radu posebna pažnja posvećena je kodovima jednako primjenjivima standardnom QR kodu, no s većim kapacitetom pohrane. Osim naprednih alternativa predstavljeni su i kodovi čiji je kapacitet pohrane sličan ili nešto manji od QR koda. Također u radu je opisana struktura navedenih kodova, postupak ispravljanja pogrešaka, kao i proces kodiranja i dekodiranja. Primjenom opisanih kodova, osim povećanog kapaciteta pohrane, ubrzao bi se i tok informacija. Kodovi poput JAB koda, HCC2D koda, CQR koda kapacitet pohrane povećali su uvođenjem dodatnih boja.

Крајем двадесетог века човечанство je ушло у еру информационих технологија. ИТ индустрија, која се бави производњом, обрадом, складиштењем и преносом информација, постала је саставни дeо глобалног економског система, потпуно независан и прилично значајан сектор привреде. Зависност савременог друштва од информационих технологија је толико велика да пропусти у информационим системима могу довести до значајних инцидената. Телекомуникацијe су кључна индустрија информационих технологија. Међутим, информације су током транспорта веома осетљиве на разне врсте злоупотреба. Јединице за складиштење и обраду података могу бити физички заштићене од недобронамерних, што се не може рећи за комуникационе линије које се протежу на стотине или хиљаде километара и које је готово немогуће заштитити. Стога је проблем заштите информација у сфери телекомуникација веома значајан. Криптологија као наука и посебно њен део криптографија управо се баве овом проблематиком. Квантна криптографија је релативно новија област која се бави обезбеђењем сигурне комуникације између пошиљаоца и примаоца информације, користећи законе квантне физике. Циљ рада је да се упознамо са принципима квантне дистрибуције кључа за кодирање информација и основним проблемима који се јављају при његовој реализацији.

U ovom radu opisane su alternative QR kodu. Detaljnije su opisane alternativne metode koje imaju mogućnost veće pohrane podataka od QR koda. Analizirani su procesi kodiranja i čitanja podataka svake od njih. Prednosti istraženih metoda su te što mogu prenijeti veću količinu podataka, a nedostatak istih je da nisu još usavršene. Nekima nedostaje kod ispravljanja pogreške, a za neke još čitači nisu dovoljno razvijeni.

React JavaScript biblioteka je vrlo popularna u današnje vrijeme i važan je dio za front-end development. Cilj ovog rada je pokazati kako se React razvija iz godine u godinu te kako je to jedna od najkvalitetnijih JavaScript biblioteka za izradu aplikacija kada se uspoređuje sa sličnim JavaScript bibliotekama ili razvojim okvirima. U ovom radu ću objasniti što je React, što nam omogućuje, od kakvih se komponenti sastoji te što je potrebno znati kako bi izrada aplikacije bila moguća. Za praktični dio sam odlučio realizirati jednu od brojnih ideja koje se mogu realizirati koristeći se React JavaScript bibliotekom, u ovom slučaju kalkulator pomoću kojeg se mogu izračunati jednostavne računske operacije. React JavaScript library is very popular nowadays and it is significant for front-end development. The purpose of this thesis is to show how React develops year after year and to show that this is high quality JavaScript library for application creation in comparison with similar JavaScript libraries or frameworks. In this thesis I am going to explain what React is, what can we do with it, of what components it consists of and what is important to understand to make application creation possible. For practical part I have decided to realize one of many ideas that can be realized with React JavaScript library, in this case this is calculator that can calculate basic operations of arithmetic.

V delu diplomskega seminarja sem se ukvarjal z iskanjem kodiranja, ki ima najmanjšo pričakovano dolžino. Takšnemu kodiranju pravimo optimalno kodiranje. Najprej sem določil omejitve dolžin optimalnega kodiranja in dokazal Kraftovo neenakost za predponska kodiranja in kodiranja, ki se jih da enolično odkodirati (enolična kodiranja). Kraftova neenakost nam namreč daje potreben in zadosten pogoj za obstoj predponskega kodiranja ali enoličnega kodiranja za dano množico dolžin. V zaključku dela pa sem se osredotočil na Huffmanovo kodiranje. Na primerih sem predstavil idejo Huffmanovega algoritma ter povezave z nekaterimi drugimi matematičnimi problemi. Nato sem podal teoretično ozadje algoritma in dokazal, da je kodiranje, ki ga dobimo s Huffmanovim algoritmom, optimalno. In the course of the diploma seminar I was looking for code with the smallest expected length. Such code is called optimal code. First I defined the limits of lengths of optimal code and presented Kraft inequality for prefix code and uniquely decodable code. Kraft inequality gives us a necessary and sufficient condition for the existence of a prefix code or a uniquely decodable code for a given set of codeword lengths. At the end of my work I focused on Huffman codes. Using examples I presented the idea of Huffman algorithm and the connection with some other mathematical problems. Then I gave the theoretical background to the algorithm and concluded that the code obtained with the Huffman algorithm is optimal.

Kriptografija je grana koja u računarstvu danas ima veliku ulogu: očuvanje sigur- nosti. Cilj je kriptografije onemogućiti napadačima komunikacije da pročitaju poruke koje idu komunikacijskim kanalom. To se radi uz pomoć posebnih algoritama kripti- ranja koji obične podatke tj. otvoreni tekst pretvaraju u kriptirane, nečitljive podatke. Kroz ovaj rad pokušala sam kriptografiju povezati sa evolucijskim algoritmom: genet- skim programiranjem. Ono je jedan od algoritama koje po uzoru na odnose iz prirode traži rješenje zadanog problema. U ovom kontekstu problem je bio izraditi algoritam kriptiranja uz pomoć strukture stabla. Primitivi koji izgrad̄uju stablo inspirirani su nekim već postojećim algoritmima kriptiranja. Oni odred̄uju korake kriptiranja. Uz pomoć evolucije i evolucijskih operatora, genetskim programiranjem iz iteracije u ite- raciju tražimo bolja i bolja rješenja. Traženje algoritma kriptiranja ostvareno je na temelju suparničkog učenja sudionika komunikacije. Sudionicima koji med̄usobno komuniciraju komunikacijskim kanalom cilj je održati svoju komunikaciju tajnom, tj. nerazumljivom i nemogućom za de- kripciju sudioniku koja nema ključ. S druge strane, napadač je sudionik koji sluša tu komunikaciju i ima za cilj dešifrirati ju. Razlika u odnosu na legitimne sudionike je ta što napadač nema ključ komunikacije. Zbog toga su definirane funkcije dobrote za rje- šenja sudionika tako da u slučaju da napadač jednostavno dekriptira poruku, sudionik koji ju je kriptirao ima umanjenu dobrotu i obrnuto. Sudioniku koji enkriptira takod̄er je bitno da onaj sudionik kojem šalje poruku može dekriptirati tu poruku. Zbog toga su njihove dobrote u pozitivnoj korelaciji. Na kraju, rezultati su pokazali da je neke parametre komunikacije moguće optimirati da bi se dobila bolja komunikacija. To su prije svega skupovi primitiva koji se koriste pri izgradnji algoritma te duljina teksta. Cryptography is a branch that plays a major role in modern computing - preser- ving security. The goal of cryptography is to prevent attackers from reading messages traversing a communication channel. This is achieved using special cryptographic al- gorithms that convert exposed data into encrypted, unreadable data. In this paper I will attempt to make a link between cryptography and evolutionary algorithms using genetic programming. Evolutionary algorithms are a subset of algo- rithms that use relationships found in nature in order to generate a solution to a given problem. In this context, the task was creating an encryption algorithm using a tree structure. The primitives that make up the tree are inspired by hitherto known encryp- tion algorithms as they determine the encryption steps. With the help of evolution and evolutionary operators, genetic programming with each iteration searches for more su- perior solutions. The search for an encryption algorithm was based on adversarial machine learning of the participants in the communication process. For those participants the goal is to keep the communication secret, ie. incomprehensible and impossible to decrypt for a participant without a key. On the other hand, an attacker is a participant who listens to that communication and aims to decrypt it. The thing that differs them from legitimate participants is that that the attacker doesn’t have a key. Therefore, we define functions of goodness for a participant’s solution so that in case an attacker simply decrypts the message, the participant who encrypted it has a diminished goodness and vice versa. It is also important to the sender who encrypts the data that the participant to whom the message is sent can decrypt it. Consequently, their goodnesses are in positive cor- relation. In the end, the results showed that there are some communication parameters that can be optimized to better the communication. Those are, primarily, the primitive sets used in constructing the algorithm and the text length.

DSL sustavi su tehnologije pristupa jezgrenoj mreži pomoću fiksnih linija temeljenih na tehnologiji bakrene parice. ADSL kao najjeftinija i najpristupačnija DSL tehnologija, vremenom je postala dominantna tehnologija širokopojasnog pristupa internetu kôd privatnih i malih poslovnih korisnika. Linijski kôdovi prilagođavaju digitalni signal u odnosu na medij. U okvirima ADSL tehnologije, linijsko kôdiranje ovisi o nekoliko čimbenika kao što su duljina linije, brzina prijenosa, moguća izobličenja signala, vrsta medija. U okvirima asimetričnih DSL tehnologija najčešće se koristi DMT linijsko kôdiranje. Završnim radom nastojalo se sažeto opisati povijest razvoja DSL tehnologija, s naglaskom na ADSL, te pojasniti pojam, obilježja i vrste kôdova pri linijskom kôdiranju signala u ADSL sustavima. DSL system is a technology which allows access to the core network using a fixed line technology based on copper pairs. ADSL is the cheapest and most affordable DSL technology, and by time it has become the dominant technology of broadband internet access by private and small business users. Coding process adapts a digital signal in relation to the media. In terms of DSL technology, line coding depends on several factors such as the length of physical access link, transfer speed, possible impairments, media type. In the framework of asymmetric DSL technology,most common used line coding is DMT. This paperwork concisely describes the history of the development of DSL technology, focusing on ADSL, and clarify the concept, characteristics and types of codes in encoding signals in ADSL systems. All of these issues are given as a task in this research mission.

Glavni zadatak ovog rada je analizirati primjenu steganografije na audio datotekama. U radu je objašnjen pojam steganografije, navedene su vrste steganografije te su opisane prednosti i nedostaci odabranih metoda steganografije. Posebna pozornost posvećena je digitalnim vodenim žigovima koji su preteča steganografije. Analizirane su najčešće korištene metode kodiranja audio datoteka. Zadatak audio steganografije je zaštita autorskih prava, što je još uvijek jedan od najvećih problema u glazbenoj industriji koji uzrokuje novčane gubitke koji konstantno rastu. Trenutno ne postoji digitalni vodeni žig kojeg iskusniji napadač ne bi mogao ukloniti. Kao znanost, steganografija je i dalje neistražena te postoje brojne mogućnosti za poboljšanja. The main task of this paper is to analyze the application of steganography on audio files. The paper describes the terminology of steganography, the types of steganography are described, and the advantages and disadvantages of the selected methods of steganography are described. Special attention is dedicated to digital watermarks that are the forerunner of steganography. The most commonly used audio file encoding methods are analyzed. The task of audio steganography is copyright protection, which is still one of the biggest problems in the music industry that causes cash losses that are constantly growing. There is currently no digital watermark that a more experienced attacker could not remove. As a science, steganography is still unexplored and there are numerous opportunities for improvement

U okviru ove radionice prikazat ćemo kvalitativni pristup korišten pri analizi definicija sreće laika. Izjave su prikupljene tijekom prve godine CRO-WELL longitudinalnog istraživanja dobrobiti u Hrvatskoj. Ukupno je analizirano 1856 odgovora na pitanje „Što je za vas sreća?“. Ukratko ćemo opisati osnovne nalaze istraživanja u kontekstu eminentnih teorija dobrobiti i dosadašnjih spoznaja, poteškoće i nedoumice s kojima smo se susreli tijekom procesa kvalitativne obrade te ponuditi moguća rješenja. Svrha radionice jest na konkretnim primjerima upoznati sudionike s različitim pristupima i razinama kodiranja, te analizom, sintezom i interpretacijom nalaza. Nadalje, sudionike radionice upoznat ćemo s metodologijom prošlih istraživanja i usporediti različite pristupe analizi i kodiranju te prednosti i nedostatke istih. Konačno, predložit ćemo model RISE koji olakšava snalaženje pri kodiranju definicija sreće te opisati njegovu teorijsku pozadinu i uporabu. Cilj radionice jest pripremiti sudionike za buduća kvalitativna istraživanja u području dobrobiti. Očekujemo da će sudjelovanje na ovoj radionici sudionicima omogućiti bolje razumijevanje kvalitativnog pristupa izučavanju dobrobiti i prikladniji pristup analizi kvalitativnih nalaza u ovom području.

Prvi telekomunikacijski satelit namijenjen za emitiranje televizijskog signala lansiran je 1962. godine, a nedugo nakon toga je započeo i prvi satelitski televizijski prijenos. Sateliti su uvelike olakšali izravan prijenos televizijskog signala, odnosno nekog događaja uživo umjesto prikazivanja snimljenog sadržaja. Sam razvoj je išao tako brzo da su do kraja 1962. godine gledatelji iz 16 zemalja mogli gledati američke televizijske programe, što je dovelo do popularizacije ovog načina prijenosa. Tako je satelit danas najpouzdanije i najefikasnije sredstvo za emitiranje televizijskih i radijskih kanala diljem svijeta. Satelitska televizija je naziv za televizijske sustave koji televizijske signale prenose pomoću telekomunikacijskih satelita. Sateliti su smješteni u geostacionarnoj orbiti na udaljenosti od 36.000 km od Zemlje i međusobno su razmaknuti nekoliko stupnjeva, a na jednoj poziciji se može nalaziti jedan satelit ili više njih koji su grupirani na tome mjestu. Sustav radi na način da se signal iz televizijske postaje dovede do odašiljačke stanice, koja odašilje signal prema satelitu koji ga zatim pojača i šalje nazad na zemlju. Osnovni satelitski sustavi se sastoje od antene, konvertera (LNB-a) i satelitskog prijamnika, te će ujedno o svakoj ovoj komponenti ovisiti i kvaliteta slike i zvuka. Satelitska televizija omogućuje veliku pokrivenost signalom što je osobito važno u ruralnim područjima gdje nije moguć drugi oblik prijama TV signala kao i veliki raspon programa koji nisu dostupni zemaljskim TV prijamnicima ni kabelskim televizijama. Iako se satelitom pokriva veliko područje, za kvalitetan prijam signala i dalje je potrebna optička vidljivost između satelita i prijamne antene. Broj programa koji se mogu pratiti ovisi o satelitu na koji smo usmjerili antenu, pa tako varira između desetak pa do preko par stotina programa. Programi mogu biti slobodni odnosno besplatni za gledanje ili kriptirani, čiji se sadržaj naplaćuje i nisu slobodno dostupni, već im se pristupa pomoću uređaja za dekripciju. Prednosti satelita također potvrđuje istraživanje tržišta koje pokazuje da je satelit postao vodeća TV infrastruktura u Europi, ispred zemaljskog i kabelskog prijama. Veći broj tematskih programa kao i direktni prijenosi uživo, samo su neke od velikih prednosti satelitske televizije, zbog čega se i ubuduće očekuje daljnji rast satelitskih usluga.

Generatorji naključnih števil igrajo pomembno vlogo pri zagotavljanju varnosti podatkov. Omogočajo večjo varnost podatkov uporabnikov na spletu, uporabljajo se v mnogih industrijskih aplikacijah, medicini, vojski, policiji, igrah na srečo in drugje. V diplomskem delu opišemo osnovne tipe generatorjev naključnih števil. Možen izvor naključnosti predstavlja šum elektronskih elementov, v delu se osredotočimo na generator naključnih števil na osnovi šuma prebojnih diod. Za analizo stopnje naključnosti naredimo poenostavljeni model vezja in izpeljemo analitično enačbo za določitev entropije generatorja. Na koncu opišemo kako lahko zagotovimo višjo entropijo, ne da bi pri tem spremenili vezje. Random numbers generators play an important role in data security. They are used for bigger security of users online, in many industrial applications, in medical, military and police facilities, they are being used in gambling and elsewhere. In this thesis we describe basic types of random numbers generators and possible source of randomness as noise of electrical components. In this thesis we focus on random numbers generators with principle of avalanche diode. For analysis of randomness we make a simplified circuit model and derive an analytical formula for entropy of simplified circuit. In the end, we describe how we can ensure a higher entropy, without changing the circuit.

Nova generacija kodera videosignala utemeljena na postupku kodiranja HEVC (High-Efficiency Video Coding) omogućava vrlo visoke stupnjeve kompresije uz zadovoljavajuću kvalitetu slike. Koder HEVC je prilagođen kodiranju videosignala koji je nastao progresivnim analiziranjem iako omogućava i kodiranje videa nastalog analiziranjem s proredom gdje se slika dijeli na dvije poluslike. U ovome radu ispitane zu značajke kodera HEVC pri kodiranju formata HDTV (High Definition Television) 1080i koji ima frekvenciju izmjene poluslika 50/60 Hz. U radu su definirani formati signala HDTV i objašnjena je razlika između analiziranja s proredom i progresivnog analiziranja. Temeljne značajke postupka kodiranja HEVC su detaljno opisane, kao i novi alati u odnosu na prethodnu generaciju kodera (H.264/AVC). Analizirani su elementi kodera koji nisu dobro prilagođeni kodiranju videosignala nastalog analiziranjem s proredom. Ispitani su utjecaji kodiranja HEVC na kvalitetu slike za ispitne sekvence 1080i HDTV (Mobile Calendar, Stockholm). Usporedbom analiziranja slike s proredom H.264/AVC i HEVC norme, korištenjem optimalnih postavki kodera za 1080i formati jednake brzine prijenosa, utvrđeno je da stariji, H.264/AVC koder, pokazuje bolje rezultate. The new generation of video encoder based on the coding method HEVC (High-Efficiency Video Coding) allows very high levels of compression with a satisfactory image quality. HEVC encoder is adapted to encode a videosignal which was created using progressive scanning method, but he even allows the encoding of video which was created using interlaced scanning where the image is divided into two semi-pictures. This paper examined the features of HEVC encoder when encoding a format HDTV (High Definition Television) 1080i which has a frequency changes of semi-images 50/60 Hz. This work has defined HDTV signal formats and explained difference between interlaced scanning and progressive scanning. The fundamental features of the HEVC process coding are described in detail, as well as new tools compared with the previous generation encoder (H.264 / AVC). We analyzed the elements of the coders which are not well adapted for the coding of videosignals generated by analyzing using interlaced scanning. The influences of HEVC coding on the image quality of test sequences 1080i HDTV (Mobile Calendar, Stockholm) have been tested. Comparing two different scanning methods of H.264 / AVC and HEVC standard, using the optimal settings for 1080i formats with the same bit rate, it was found that older, H.264 / AVC encoder, is showing better results.

U ovom radu opisan je proces kodiranja Web stranice za video nadzor. Zadatak je bio kreirati stranice za registraciju i prijavu korisnika, a zatim omogućiti registriranom korisniku pristup stream-ovima koji se nalaze u bazi, te njihovo pokretanje, brisanje i dodavanje novih stream-ova This paper describes the process of coding a website for video surveillance. The task was to create a website for registration and user login, and then allow the registered user to acces the streams contained in the database, and run them, delete and add new streams

CBP algoritam kompresije bez gubitaka uspjeli smo implementirati na ugradbenom računalnom sustavu. Kao platformu smo koristili mobilni sustav s OS Android. Algoritam je implementiran korištenjem Java programskog jezika. Nakon uspješne implementacije napravili smo neke preinake i dobili smo određena poboljšanja u odnosu na početnu verziju algoritma. Preinake koje smo obavili relativno su ubrzale algoritam i smanjile memorijske zahtjeve procesa. Predložili smo sljedeće korake za daljnju optimizaciju. We have managed to implement CBP lossless compression algorithm to the Embedded System. As a platform, we used mobile system with Os Android. The algorithm is implemented using the Java programming language. After the successful implementation we made some adjustments and we got some improvements compared to the initial version of the algorithm. The modifications that we performed somewhat accelerated algorithm and reduced the memory requirements for the process and excess memory load. We have proposed the following steps for further optimization .

U ovom radu analizirana je norma digitalne satelitske televizije najnovije generacije naziva DVB-S2X koja svojim inovacijama i prednostima nad prethodnim normama uvelike doprinosi većoj učinkovitosti i novitetima samog sustava. Izvršena je procjena povećanja raspoloživog broja kanala s obzirom na njihovu kvalitetu. Latest generation Digital Video Broadcasting – Satellite – Second Generation Extension standard is analyzed in this thesis. DVB-S2X with its innovations and advantages over previous standard greatly improves efficiency and innovations of the system. In this thesis is also covered an assessment of increasing the number of available channels according to their quality.

Novi postupak za kodiranje videosignala poznat pod kraticom HEVC (High Efficiency Video Coding) unosi brojna poboljšanja u odnosu na prethodnu generaciju kodera izvedenu u skladu s normom H.264/AVC (Advanced Video Coding), jedan dio tih poboljšanja odnosi se i na predviđanje unutar slike koje se primjenjuje pri kodiranju I-slika (Intra Coded Image) gdje se slika kodira kao samostalno i neovisno o ostalim slikama u sekvenci videosignala. U radu su objašnjene temeljne značajke HEVC i H.264/AVC postupaka kompresije te izdvojena nova rješenja uvedena u HEVC koderu u odnosu na H.264/AVC. Analizirana je metoda predviđanja elemenata slike u bloku pri H.264/AVC i HEVC kodiranju te određeni kriteriji za odabir veličine bloka čiji elementi se predviđaju. Provedeno je kodiranje ispitnih videosekvenci, kodirajući sve slike kao I-slike uporabom HEVC i H.264/AVC kodera te ispitani utjecaji promjene parametara unutarnjeg predviđanja na brzinu prijenosa, kvalitetu slike i složenost izvedbe kodera i dekodera. A new method for video signal encoding known by its acronym HEVC (High Efficiency Video Coding) brings a number of improvements over the previous generation of coders performed in accordance with the standard H.264 / AVC (Advanced Video Coding). Some of these improvements are related to the prediction within image that are used in the encoding of the I-picture (Intra Coded Image) where the images are encoded as an autonomous and independent of the other pictures in the video sequence. This work considers the basic features of HEVC and H.264/AVC video compression methods and explains new solutions introduced in HEVC encoder compared to H.264/AVC. Prediction methods of image elements in the block for the H.264/AVC and HEVC encoders are analyzed and criteria for the selection of the predicted block size are defined. Using intra-prediction mode in HEVC and H.264 /AVC encoders test sequences were coded. Performances of the both encoders were evaluated based on resulting picture quality and coding process complexity.

Cilj diplomskega dela je raziskati področje zgodnjega učenja programiranja, predvsem pa primerjati in v praksi preizkusiti obstoječe programe. V ta namen so bile raziskane aktivnosti za popularizacijo zgodnjega učenja programiranja. Narejen je bil pregled spletnih strani, ki za učenje in utrjevanje učne snovi uporabljajo nove, privlačne interaktivne pristope. Poudarjen je bil pomen zgodnjega učenja programiranja in narejena primerjava programov, ki so bili v ta namen razviti in so primerni za osnovnošolce. Programi so bili preizkušeni s skupino osnovnošolcev v poletni šoli programiranja. V njihovih zaključnih projektih je bilo na novo pridobljeno znanje programiranja povezano z interaktivnim učenjem matematike. Izkazalo se je, da med osnovnošolci vlada izjemno zanimanje za učenje programiranja in da so izbrani programi odličen pripomoček za dosego tega cilja. The aim of the thesis is to explore the field of early learning of programming, particularly to compare and test the existing programmes in practice. To this purpose, activities for the popularisation of early learning of programming were explored. An overview of websites using new and attractive interactive approaches for knowledge acquisition and reinforcement was made. The importance of early learning of programming was emphasized and a comparison was made between the programmes developed for this purpose and suitable for basic school students. The programmes were tested with a group of basic school students attending a programming summer school. In their final projects, the newly acquired knowledge of programming was integrated with interactive learning of mathematics. It turned out that there is an extraordinary interest in learning of programming among the basic school students and that the selected programmes are an excellent tool for achieving this goal.

Satelitske komunikacije omogućavaju prijenos signala između pošiljatelja i primatelja preko satelita. Najvažnija i najrasprostranjenija primjena satelitskih komunikacija je digitalna satelitska televizija. Izvorna norma za modulaciju i kodiranje digitalne satelitske televizije je DVB-S, a norma novije generacije je DVB-S2. Uvođenjem DVB-S2 norme omogućena je primjena Adaptivnog kodiranja i modulacije (eng. Adaptive coding and modulation, ACM) i primjenjuju se poboljšane tehnike kodiranja i moduliranja signala. Procjena parametara kvalitete DVB-S i DVB-S2 normi pokazala je da DVB-S2 norma pruža kvalitetniji prijenos digitalnog TV signala putem satelita, odnosno povećana je učinkovitost u prijenosu podataka i zadržana je optimalna zaštita podataka. Satellite communications enable the transfer of signal between the sender and the receiver by the use of satellite. The most relevant and the most prevalent application of satellite communications is digital satellite television. The original norm to modulate and code digital television is DVB-S, and the norm of newer generation is DVB-S2. By introducing the DVB-S2 norm the implementation of Adaptive coding and modulation (ACM) is enabled, and improved signal coding and modulating are being used. Estimation of the quality parameters of DVB-S and DVB-S2 norms demonstrated that DVB-S2 norm delivers a better quality transfer of digital TV signal using satellite, apropos the efficiency in the transfer of data is increased and optimal protection of data is secured.

Hrvatski korpus dječjega jezika (HKDJ - Kovačević, 2002) sadrži zapise spontane interakcije troje djece s odraslim govornicima iz njihove obiteljske sredine. Nastao je longitudinalnim praćenjem u razdoblju dječjega usvajanja jezika u razdoblju od približno godinu dana do tri godine. HKDJ dio je Svjetske baze dječjega jezika CHILDES (http://childes.psy.cmu.edu/data/Slavic/Croatian) te je kodiran u skladu sa sustavom CHAT. Posljednjih je godina postojeći HKDJ podvrgnut detaljnoj analizi kako bi bio u skladu s promjena i novostima iz sustava CHILDES te kako bi postao pristupačniji korisnicima. Cilj je ovoga rada dati pregled postupka kodiranja HKDJ-a u skladu s pravilima sustava CHAT te dobiti uvid u promjene koje se u prvom redu odnose na sustavno kodiranje pogrešaka, a potom i povezivanje transkripata s audiozapisima pomoću transcriber metode opisane unutar sustava CHILDES. Sve je ovo omogućilo bolju dostupnost HKDJ-a (sada se može pregledavati i bez instalacije specijaliziranih programa) te dostupnost zvučnih datoteka (mogu se preslušavati izravno iz transkripta i to čitave ili iskaz po iskaz)., Croatian corpus of child language (CCCL – Kovačević, 2002) consists of language samples of spontaneous interaction of three children and adult speakers in their family environment. The corpus was created by longitudinal monitoring during the period of children's language acquisition from the onset of speech to approximately three years. CCCL is part of the Child Language Data Exchange System CHILDES (http://childes.psy.cmu.edu/data/Slavic/Croatian) and is encrypted in accordance with the CHAT system. In recent years the existing CCCL was subjected to a detailed analysis in order to make it consistent with the changes and developments of the CHILDES system. The aim of this paper is to give an overview of the encoding of CCCL in accordance with the rules of the CHAT system and to gain an insight into the changes that are primarily related to systematic coding of errors. During this process, transcripts have been connected with audio records by using the transcriber method described within the CHILDES system. All this allows for the easier access to the CCCL in general (which can now be viewed without installing specialized applications), and access to sound files of each transcript, available both as whole or related to a specific utterance.

Završni rad je teorijskog tipa. Svrha rada bila je bolje se upoznati s novim tehnologijama povezivanja i označivanja u logističkom kanalu. Kako bi se to postiglo, bilo je potrebno krenuti od samog pojma logistike u trgovini pa preko njezine funkcije doći do važnosti iste za poslovanje. Nadalje, analizirajući stanje i potrebe modernog tržišta, kao imperativ postavlja se brzi protok informacija. Upravo taj posao, brži protok informacija, u logističkim kanalima odrađuju suvremene informacijske tehnologije kao i tehnologije vezane za označivanje proizvoda, a to su kodiranje i RFID tehnologije. Svaka tehnologija sa sobom nosi karakteristike koje određuju način, čestoću i količinu primjene iste. Nemoguće je izbjeći rizike korištenja ovih tehnologija, ali to ne umanjuje njihovu daljnju upotrebu i neprestani razvoj.

Diplomsko delo opisuje nov video kodirni standard HEVC. Prav tako opisuje izdelavo HM odprtokodnega referenčnega vmesnika za kodiranje videa po standardu HEVC. V uvodnem delu je predstavljena tematika, ki jo zaključna naloga obravnava, ter pojasni razvoj, delovanje in zgodovino video kodekov. Drugo poglavje opisuje razvoj video kodirnih standardov, ter trenutno najbolj uporabljen video kodirni standard H.264/AVC. V tretjem poglavju je opisan nov video kodirni standard HEVC, prav tako so opisani vsi elementi same strukture HEVC video standarda. Četrto poglavje nas seznani z izdelavo odprtokodne referenčne programske opreme. Opisani so tudi posamezni parametri programa, ki jih lahko med kodiranjem spreminjamo, da bi dosegli maksimalno učinkovitost kodiranja. Prikazani so nam tudi rezultati vseh meritev in primerjanj. V petem poglavju so podane sklepne ugotovitve Diploma thesis describes the new video coding standard HEVC. It also describes the making of HM open coded reference software for coding video with HEVC standard. The thesis introduces the reader to the subject by finishing the task of reading and explain the development, operation and history of video codecs. The second chapter describes the development of video coding standards, and the description of the currently most used video coding standard H.264 / AVC. The third chapter describes the new video coding standard HEVC. It also describes all the elements of the structure of HEVC video standard. The fourth chapter introduces an open source reference implementation software, and all necessary for the production thereof. It also describes the individual parameters of the program, which can be changed during the encoding, in order to achieve best efficiency. The fifth section provides conclusions.