Search

Different psychosocial characteristics have been associated with allergic disorders. The aim of this study was to examine whether atopic constitution and reports of allergic symptoms were related to personality trait of neuroticism, exposure to stressful life events and estimates of quality of life. Atopy was determined by skin prick test and reports of nasal and pulmonary allergy-related symptoms. Actively working individuals of both genders took part in the study (n=145, age range: 20 to 66 years). The participants were divided in three groups. The fi rst group was composed of those with negative skin prick test and without symptoms (n=57), the second of those with positive skin prick test but without symptoms (n=28), and the third of those with positive skin prick test and symptoms (n=60). The groups did not differ signifi cantly in neuroticism, exposure to stressful life events, or quality of life. Women reported more pronounced neuroticism and anxiety, higher exposure to stressful life events, and were less satisfi ed with their environment than men. In our sample of active workers we found no association of neuroticism, exposure to stressful life events, and quality of life with atopy and allergic symptoms., Dosadašnja istraživanja upućuju na međusobnu povezanost psihosocijalnih čimbenika i alergijskih poremećaja. Cilj ovog rada bio je ispitati jesu li atopijska konstitucija i alergijski simptomi povezani s neurotizmom kao osobinom ličnosti, izloženošću stresnim životnim događajima i subjektivnim procjenama kvalitete života. Stanje atopije određeno je s pomoću kožnog prick testa te izvještajima o nosnim i plućnim alergijskim simptomima. U ispitivanju su sudjelovale radno aktivne osobe obaju spolova (n=145) u dobi od 20 do 66 godina. Sudionici su podijeljeni u tri skupine. Jednu skupinu činili su sudionici s negativnim kožnim prick testom, koji nisu imali alergijske simptome (n=57). Drugu skupinu činili su sudionici s pozitivnim kožnim prick testom, ali koji nisu imali alergijske simptome (n=28). Treću skupinu činili su sudionici s pozitivnim kožnim prick testom koji su također imali i alergijske simptome (n=60). Skupine se nisu značajno razlikovale u neurotizmu, izloženosti stresnim životnim događajima i kvaliteti života. Kod žena je, neovisno o skupini, stupanj neurotizma i anksioznosti bio viši, izvještavale su o većoj izloženosti stresnim događajima te procijenile kvalitetu života u domeni okoliša nižom nego muškarci. Rezultati ovog ispitivanja ne upućuju na povezanost neurotizma, izloženosti stresu i kvalitete života s atopijom i alergijskim simptomima u skupini radno aktivnih osoba.

The aim of this study was to obtain preliminary exhaled breath condensate (EBC) pH values for healthy adult Croatian subjects, and to evaluate criteria for defi ning respiratory health of population providing normal EBC pH values in epidemiologic studies. In 109 adults without a history of lower airway symptoms (AS), four groups were described by narrowing the defi nition of “health” down to 1) without lower AS; 2) without lower and upper AS; 3) without AS, with normal FEV1 and bronchial normoreactivity; 4) without AS, with normal FEV1, bronchial normoreactivity, normal total IgE, and with negative skin prick test. Median EBC pH values did not differ between the groups (7.72, 7.73, 7.73, 7.73), but as health criteria got stricter, we observed a slight, nonsignifi cant increase in minimal pH values (6.95, 7.10, 7.20, 7.37). Median EBC pH values with interquartile range in the total sample (7.72; 7.63 to 7.76) were within the range previously reported by other authors. They did not differ regarding sex, smoking habit and atopic status, and were not associated with age, FEV1 or total IgE. The non-signifi cant trend in EBC pH observed with stricter criteria of respiratory health and atopic status indicates the need for further research on criteria for defi ning healthy population in a larger sample., Ciljevi preliminarnog istraživanja bili su izmjeriti pH-vrijednosti kondenzata izdaha (pH KI) odraslih stanovnika Hrvatske bez dišnih poremećaja te utvrditi kriterije potrebne za defi niranje zdravlja dišnog sustava populacije u kojoj se planiraju utvrditi normalne pH-vrijednosti KI-a. U uzorku od 109 odraslih osoba bez tegoba od strane donjih dišnih putova, sužavajući defi niciju “zdravlja”, opisane su 4 skupine ispitanika: 1) bez donjih dišnih simptoma (DS); 2) bez gornjih i donjih DS; 3) bez DS i hiperreaktivnosti bronha s normalnim FEV1; 4) bez DS i hiperreaktivnosti bronha s normalnim FEV1, ukupnim IgE i s negativnim prick testom. Medijani pH-vrijednosti nisu se razlikovali između skupina (7,72; 7,73; 7,73; 7,73), ali uvođenjem sve strožih kriterija zdravlja uočen je blag, iako nesignifi kantan, porast minimalnih pH-vrijednosti KI-a (6,95; 7,10; 7,20; 7,37). Medijan pH KI s interkvartilnim rasponom u ukupnom uzorku (7,72; 7,63 do 7,76) bio je unutar raspona vrijednosti izmjerenih u istraživanjima drugih autora. Na pH KI nisu utjecali spol, navika pušenja i atopijski status i nije bio povezan s dobi, vrijednostima FEV1 ili ukupnim IgE. Uočeni nesignifi kantni trend porasta pH KI nakon uvođenja strožih zdravstvenih kriterija sugerira potrebu daljnjih istraživanja kriterija za defi niranje zdravlja dišnog sustava na većem uzorku.

Dosadašnja istraživanja upućuju na međusobnu povezanost psihosocijalnih čimbenika i atopijskih poremećaja. U ovom smo radu željeli ispitati je li stanje atopije povezano s neurotizmom, izloženosti stresnim događajima i različitim dimenzijama subjektivne kvalitete života. U tu svrhu ispitane su razlike u psihosocijalnim karakteristikama između tri skupine radno aktivnih zdravih osoba koje su se razlikovale s obzirom na stanje atopije. Analizirani su podaci 146 osoba oba spola (107 žena), dobi od 20 do 66 godina. Sudionici su podijeljeni u tri skupine na temelju rezultata kožnog „ prick“ testiranja na inhalacijske alergene i iskaza o simptomima vezanim uz nos (kihavica, vodenasti iscjedak, otežano disanje) i pluća (suhi kašalj, sipanje u prsima, zaduha). Jednu skupinu sačinjavali su sudionici s negativnim kožnim testom na inhalacijske alergene koji uz to nisu iskazali tegobe s nosom ili plućima (n=55). Drugu skupinu sačinjavali su sudionici s pozitivnim kožnim testom na jedan ili više inhalacijskih alergena koji nisu iskazali tegobe s nosom ili plućima (n=30). Treću skupinu sačinjavali su sudionici s pozitivnim kožnim testom na jedan ili više inhalacijskih alergena koji su se uz to žalili na tegobe s nosom ili plućima (n=61). Skupine se nisu razlikovale prema dobi ili spolu. Cornell indeks primijenjen je za procjenu razine neurotizma ili emocionalne stabilnosti. Izloženost stresnim životnim događajima ispitana je pomoću Liste životnih događaja (SRRS). Subjektivna kvaliteta života procijenjena je pomoću upitnika WHOQL-BREF u domenama fizičkog i psihičkog zdravlja, socijalnih odnosa i zadovoljstva okolišem.Višesmjerna analiza varijance pokazala je da se tri skupine ne razlikuju u razini neurotizma, izloženosti stresnim životnim događajima kao ni u različitim aspektima kvalitete života. Nađene su značajne razlike između muškaraca i žena. Kod žena je stupanj neurotizma bio viši, one izvještavaju o većoj izloženosti stresnim događajima te pokazuju manje zadovoljstvo okolišem. Rezultati ovog ispitivanja ne upućuju na povezanost stanja atopije s neurotizmom, izloženošću stresu i subjektivnom kvalitetom života, niti kad je popraćeno subjektivnim tegobama vezanim s nosom ili plućima.

Objavljene su brojne studije koje pokazuju porast učestalosti atopije i atopijskih bolesti u svijetu, dok u Hrvatskoj do sada nije bilo sličnih istraživanja. Cilj ove studije bio je procijeniti 15-godišnji trend učestalosti pokazatelja atopije (povišenih ukupnih IgE protutijela, pozitivnog prick kožnog testa na najčešće inhalacijske alergene i prisutnih atopijskih simptoma) u odraslih osoba u Hrvatskoj, zasebno u žena i muškaraca. Studija je uključila 721 osobu (445 muškaraca i 276 žena), starosti 18 do 45 godina, koje su alergološki pregledane u sklopu preventivnih pregleda prije zapošljavanja. Svim ispitanicima uzeti su anamnestički podaci o prisutnosti atopijskih dišnih i kožnih simptoma, učinjeno im je prick kožno testiranje s najčešćim inhalacijskim alergenima i mjerenje ukupnih serumskih IgE protutijela. Analiza trenda učestalosti atopije učinjena je nakon stratifikacije ispitanika u tri susljedna petogodišnja perioda u razdoblju od 1985. do 1999. godine. Učestalost istovremeno prisutnih atopijskih simptoma i povišenih ukupnih IgE protutijela značajno je porasla tijekom analiziranog perioda u muškaraca (OR 2.44, 95%CI 1.39-4.29, p=0.002). U razdoblju od 1985. do1989. godine iznosila je 2%, a u razdoblju od 1995. do 1999.godine 15%. Porast učestalosti pozitivnog prick kožnog testa utvrđen je samo u žena, uz graničnu statističku značajnost (OR 1.65, 95%CI 1.00-2.71, p=0.050). U žena, stanovanje na selu se pokazalo prediktorom povišenih ukupnih IgE protutijela (OR 5.36, 95%CI 2.41-11.93, p=0.000), a pušenje prediktorom istovremeno povišenih ukupnih IgE protutijela i pozitivnog prick kožnog testa (OR 6.20, 95%CI 1.67-23.07, p=0.006). Studija pokazuje rastući trend učestalosti istovremeno prisutnih atopijskih simptoma i povišenih ukupnih IgE protutijela u odraslih muškaraca u Hrvatskoj u razdoblju između 1985. i 1999. godine, dok takav trend nije potvrđen u žena. Rezultati ukazuju na postojanje spolnih razlika u produkciji i regulaciji IgE protutijela.

Skin tests with Dermatophagoides pteronyssinus were carried out by the standard prick method in six groups of industrial workers: meat processing workers (n=107), brewery workers (n-96), animal food workers (n-40), swine farmers (n=32), paper-mill workers (n-132) and wool-textile workers (n-111). The control group consisted of 158 subjects who were tested during the preemployment examinations and had not worked in industrial plants before. Skin reactions were read after 20 minutes by measuring the largest urtica diameter in millimeters. A diameter >3 mm was considered to be a sign of a positive skin reaction. In relation to the control group a significant (P, Ispitana je prevaleneija senzibilizacije na Dermatophagoides ptamnyssinus u skupinama radnika zaposlenih u različitim industrijama. Kožno testiranje prick metodom učinjeno je na standardni način alergenskim pripravkom imunološkog zavoda u Zagrebu (0,2%). Ispitivanje je provedeno u šest skupina radnika: iz mesne industrije - obrade peradi (n-107), proizvodnje piva (n=96), tvornice stočne hrane (n=40), svinjogojske farme (n=32) (prerade papira (n-132) i iz tekstilne industrije (n=111). Kontrolna skupina sastojala se od 158 ispitanika koji su testirani tijekom prethodnih pregleda i koji nisu do tada radili u industrijskim pogonima. U odnosu prema kontrolnoj skupini dobivene su značajne razlike (P