Search

Zadnjih par godina ion–selektivne elektrode postale su predmet brojnih znanstvenih istraživanja. U ovom radu testirane su membrane sastava: • RC2 → Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 • HC1 → Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 uz dodatak 1% nanočestica α–Fe 2 O 3 • HC2 → Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 uz dodatak 0,5% nanočestica α–Fe 2 O 3 • HC3 → Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 uz dodatak 0,25% nanočestica α–Fe 2 O 3 Metodom slijednog razrjeđivanja ispitivan je odziv srebrovih i kloridnih iona u otopinama srebrovog nitrata i natrijevog klorida pri različitim pH vrijednostima. Razrjeđivanje se vršilo dok razlika između mjerenja nije bila manja od 1 mV. Svaka membrana je testirana minimalno tri puta. Dobiveni rezultati grafički su prikazani. Za ovakva ispitivanja najučinkovitija je potenciometrija zbog jednostavnosti, praktičnosti te niske cijene. Last few years ion-selective electrodes have become the subject of many scientific research. In this thesis tested membranes are based on: • RC2 → Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 • HC1 → Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 with 1% α–Fe 2 O 3 nanoparticles • HC2 → Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 with 0,5% α–Fe 2 O 3 nanoparticles • HC3 → Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 with 0,25% α–Fe 2 O 3 nanoparticles The response of silver and chloride ions in silver nitrate and sodium chloride solutions with different pH values was tested using serial dilution method. Dilution was made until difference between two potential measurements was smaller than 1 mV. Each membrane was tested minimum three times. The results are presented graphically. The potentiometric method is most suitable for this test due to its simplicity, practicality, and acceptable prices.

Utjecaj toplinske obrade legure CuAlMn na korozijsko ponašanje u 0,1 %, 0,9 % i 1,5 % otopini NaCl ispitan je elektrokemijskim metodama kao što su mjerenje potencijala otvorenog strujnog kruga, metodom linearne i potenciodinamičke polarizacije. Nakon polarizacijskih mjerenja elektrodna površina je ispitana optičkim mikroskopom te je provedena i SEM/EDS analiza. Rezultati ispitivanja su pokazali da toplinski obrađeni uzorci pokazuju nešto pozitivniju vrijednost potencijala u odnosu na lijevani uzorak. Povećanjem koncentracije kloridnih iona dolazi do stabilizacije potencijala pri nešto negativnijim vrijednostima za sve ispitivane uzorke CuAlMn. Gustoća korozijske struje nešto je manja, a polarizacijski otpor veći za toplinski obrađene uzorke u odnosu na uzorak lijevane legure bez toplinske obrade. Na mikroskopskim snimkama površine nakon polarizacijskih mjerenja se može vidjeti hrapava površina elektroda uslijed odvijanja korozijskih procesa. Povećanje koncentracije elektrolita dovodi do povećanja oštećenja površine elektroda. Ispitivanja pretražnom elektronskom mikroskopijom pokazala su da je površina prekrivena isprekidanim slojevima korozijskih produkata, kao i pukotinama i kanalićima koji su nastali njihovim otapanjem. Elementarna analiza površine metodom energetski disperzivne rendgenske spektroskopije pokazala je da se korozijski produkti sastoje od aluminijeva i manganova oksida i klorida čiji se postotak razlikuje u ovisnosti od mjesta na kojoj je provedena analiza. Značajno manji sadržaj bakra na površini nađen je na površini kaljenog uzorka CuAlMn legure u odnosu na površinu uzorka lijevane CuAlMn legure bez toplinske obrade. The influence of heat treatment of CuAlMn alloy on corrosion behavior in 0.1%, 0.9% and 1.5% NaCl solution was studied by electrochemical methods such as measuring the open circuit potential, linear and potentiodynamic polarization. After polarization measurements the electrode surfaces was examined by optical microscope and also with SEM/EDS analysis. The results of the investigations have shown that the heat treated samples have a slightly more positive values of the open circuit potential compared to the as cast sample. Concentration increasing of chloride ions results in potential stabilization at slightly negative values for all CuAlMn alloy samples. Values of the corrosion current density are slightly smaller and the polarization resistance values are higher for the heat treated samples compared to the sample of as cast alloy without heat treatment. The microscopic analysis of the electrode surfaces after the polarization measurements, have show the rough surfaces due to corrosion processes. Increasing the electrolyte concentration leads to an increase in electrode surface damage. Examination by scanning electron microscopy showed that the surface was covered with interlaced layers of corrosion products, as well as cracks and ducts formed by their dissolution. Elemental surface analysis by energy dispersive X-ray spectroscopy showed that corrosive products consist of aluminum and manganese oxides and chlorides, the percentage of which differs depending on the site where the analysis was performed. Significantly lower copper content on the surface was found on the surface of the annealing CuAlMn alloy sample surface relative to the surface of the cast CuAlMn alloy without heat treatment.

Prethodno su izrađene ionsko-selektivne membrane od srebrovog sulfida s nanočesticama cinkovog oksida na kojima je izvršeno testiranje na srebrove i kloridne ione .Potenciometrijska metoda se pokazala najučinkovitijom zbog jednostavnosti, praktičnosti i niske cijene. Selektivnost same metode je ispitana promjenom reakcijskih uvjeta kao što je pH otopine uzorka. Prvo se ispituje odziv ionsko-selektivne elektrode na Ag + ione, a zatim na Cl - ione, pri pH = 0, pH = 1 i pH = 2. Rezultati su prikazani grafički. Premade ion-selective membranes of silver sulfide with zinc oxide nanoparticles on which was tested on silver and chloride ions. Due the simplicity and low cost, potentiometric method was used. The selectivity of the method is increased by changing the reaction conditions such as the pH of the sample solution. It was examined the response of silver and chloride to ion-selective electrodes at pH = 0, pH = 1 and pH = 2. The results were shown in graphically.

U cilju ovog rada ispituje se odziv ionsko-selektivne membrane na Ag + i Cl - ione pri pH = 0, 1, 2. Mjerenja su ponovljena tri puta kako bi se dobile granice dokazivanja i granica određivanja Ag + i Cl - iona. Za ispitivanje odziva i određene osjetljivosti na kloridne i srebrove ione korištena je potenciometrijska metoda koja se pokazala najučinkovitijom zbog svoje jednostavnosti, niske cijene i praktičnosti. :Purpose of this thesis is testing the response of ion-selective membranes on Ag + and Cl - ions at pH=0, 1, 2. The measurements were repeated three times to obtain the limits of detection and determination limit of Ba 2+ ions. The potenciometric method,which proved to be the most effective because of its simplicity, low cost and practicality, was used to test the response and specific sensitivity of Ag + and Cl -.

Ispitan je odziv ionsko–selektivnih membrana na srebrove i kloridne ione pri pH = 1 i pH =2. Svako je mjerenje ponovljeno dva puta. Ispitivanje odziva izvršeno je potenciometrijski zbog jednostavnosti metode, niske cijene i praktičnosti. Selektivnost metode povećana je promjenom reakcijskih uvjeta, odnosno promjenom pH otopine uzorka. Membrane su se ispitivale na odziv na osnovne ione (kloridne i srebrove ione) u elektrokemijskoj ćeliji koristeći otopine srebrovog nitrata i perklorne kiseline metodom slijednog razrjeđivanja. Za svako mjerenje zabilježeno je vrijeme potrebno za uspostavu stabilnog potencijala. Razrjeđivanje je trajalo dok razlika između dvaju mjerenja nije iznosila 1-2 mV. The main purpose of this thesis is testing the response of ion–selective membranes on silver and chloride ions in pH = 1 and pH = 2. Each measurement was repeated two times. The potentiometric method was used to test the response because of its simplicity, low cost and practicality. The selectivity of the method is increased by changing the reaction conditions such as the pH of the sample solution. Membrane electrodes are tested for response on primary ions (chloride and silver ions) in electrochemical cell by using silver nitrate and perchloric acid solution using sequentially dilution method. For each measurement it was recorded time required for establishing stable potential. Dilution was made until the potential difference between two measurements reached about 1-2 mV.

Korozijsko ponašanje CuAlMnTi traka dobivenih brzim hlađenjem ispitano je u 0,9% NaCl otopini pri temperaturama10, 24, 37 i 50 o C. Također je ispitan i utjecaj pH vrijednost elektrolita na koroziju traka CuAlMnTi legure u 0,9 % NaCl otopini pH vrijednosti 3,4, 5,4 i 7,4. Mjerenja su provedena elektrokemijskim metodama kao što su praćenje potencijala otvorenog strujnog kruga, metodama linearne i potenciodinamičke polarizacije. Rezultati ispitivanja su pokazali da povećanje temperature elektrolita i sniženje pH vrijednosti dovodi do negativiranja vrijednosti korozijskog potencijala, porasta gustoće korozijske struje i smanjenja vrijednosti polarizacijskog otpora što ukazuje na veći korozijski napad na CuAlMnTi leguru. Na snimkama površine koje su dobivene svjetlosnim mikroskopom vidljiva su oštećenja površine uslijed korozijskog procesa, koja se povećavaju s povišenjem temperature elektrolita i sniženjem pH vrijednosti otopine. Jamičasta korozija vidljiva je nakon polarizacijskog ispitivanja pri 50 o C. SEM snimke su potvrdile negativan utjecaj povišenja temperature i sniženja pH vrijednosti elektrolita na koroziju CuAlMnTi legure. EDS analizom utvrđena je prisutnost svih legirnih elemenata na površini, ali se njihov postotak smanjuje osobito sniženjem pH vrijednosti elektrolita. Bakar i aluminij se najprije otapaju s površine a zatim mangan, dok se postotak Ti značajnije ne mijenja uslijed korozijskih procesa što potvrđuje njegovu izrazitu korozijsku otpornost. The corrosion behavior of CuAlMnTi alloy ribbons obtained by rapid cooling was assayed in 0.9% NaCl solution at temperatures of 10, 24, 37 and 50 o C. The influence of different pH value of electrolyte on corrosion of CuAlMnTi alloy ribbons in 0.9% NaCl (pH = 3.4, 5.4 and 7.4) was also investigated. Measurements were performed by electrochemical methods such as monitoring the open circuit current potential, linear and potentiodynamic polarization methods. The results of the measurements have shown that the increase in temperature of the electrolyte and the decrease of pH value leads to a change of corrosion potential values in negative direction, a rise in corrosion current density values, and a decrease in polarization resistance values, indicating a higher corrosion attack on CuAlMnTi alloy. Surface images obtained by a light microscope show surface damages due to the corrosion process, which are increased by elevation of the electrolyte temperature and by lowering the pH of the solution. Pitting corrosion is visible after a polarization test at 50 o C. Results of SEM investigations confirmed the negative influence of temperature elevation and lower electrolyte pH on CuAlMnTi alloy corrosion. By EDS analysis, the presence of all alloying elements on the surface was determined, but their percentage decreased, especially by lowering the pH of the electrolyte. Copper and aluminum first dissolve from the surface and then manganese, whereas the percentage does not significantly change due to corrosion processes, which confirms its marked corrosion resistance.

U ovom radu rađena je priprema heterogenih membranskih elektroda i potenciometrijsko određivanje pri pH = 0 i pH=1. Pripremljena je otopina natrijevoga sulfida nonahidrata. Tako pripremljena otopina titrira se s 0,1 M otopinom srebrovog nitrata u suvišku od 10%. Na dnu posude istaložio se srebrov sulfid u obliku crnog taloga, koji je naknadno otfiltriran i osušen. Srebrov sulfid se nakon sušenja u sušioniku usitnjava u tarioniku da bi se dobio sitni prah pogodan za izradu membranskih elektroda. Membrane koje su se koristile za testiranje metodom slijednog razrjeđivanja tijekom završnog rada sljedećeg su sastava:  Membrana 1: Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 i 0,55 mas.% nanočestica GSR4a  Membrana 2: Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 i 0,70 mas.% nanočestica GS4a  Membrana 3: Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 i 1,30 mas.% nanočestica GS12a Membrane su se ispitivale na odziv na osnovne ione (kloridne i srebrove ione) u elektrokemijskoj ćeliji koristeći otopine srebrovog nitrata i perklorne kiseline metodom slijednog razrjeđivanja. Za svako mjerenje zabilježeno je vrijeme potrebno za uspostavu stabilnog potencijala. Razrjeđivanje je trajalo dok razlika između dvaju mjerenja nije iznosila 1-2 mV. In this thesis the base goal was to prepare heterogenic membrane electrodes and potenciometric defining in pH=0 and pH=1. The membranes that were used were made of:  Membrane 1: Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 i 0,55 mas.% nanoparticles GSR4a  Membrane 2: Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 i 0,70 mas.% nanoparticles GS4a  Membrane 3: Ag 2 S:AgCl:PTFE = 1:1:2 i 1,30 mas.% nanoparticles GS12a Membrane electrodes are tested for response on primary ions (chloride and silver ions) in electrochemical cell by using silver nitrate and perchloric acid solution using sequential dilution method. For each measurment it was recorded time required for establishing stable potential. Dilution was made until potential difference between two potential measurments was 1-2 mV.

U ovom radu proučavana je depasivacija AA 2007A, AA 2011A i AA 2017A legura u NaCl otopini. Snimanjem anodnih polarizacijskih krivulja (u granicama od -1.0 do -0.5 V uz brzinu od 1 mV s-1) proučavan je utjecaj koncentracije kloridnih iona (od 0.01 do 2 M) na prces razaranja prirodnog oksidnog sloja (osidacija na zraku kroz vrijeme od 5 minuta). Anodnom polarizacijom svih uzoraka, nakon prolaska kroz pasivno područje potencijala, postiže se potencijal depasivacije pri kojem dolazi do značajnog porasta anodne struje. Naime, dolazi do razaranja oksidnog sloja i pojave lokalne aktivacije površine uz stvaranje sitnih rupica, “pitova”. Primjećeno je da porastom koncetracije Cl- iona potencijal depasivacije svih ispitivanih aluminijevih legura postaje negativniji. Također je uočeno da pomak potencijala depasivacije u negativnu stranu znatno ovisi i o sastavu legure. Najveći pomak izmjeren je za AA 2017A leguru (152 mV), a najmanji za AA 2007A leguru (111 mV). Nadalje, uočeno je da se porastom koncetracije Cl- iona polarizacijski otpor svih ispitivanih aluminijevih legura značajno smanjuje te da opada redom: AA 2017A > AA 2011A > AA 2007A.

U ovom radu je proučavana depasivacija tehničkog aluminija u NaCl otopini. Snimane su polarizacijske krivulje u granicama od -1.0 do -0.5 V. Ispitan je utjecaj koncentracije kloridnih iona (od 0.01 do 2 M) i brzine promjene potencijala (od 0.5 do 10 mV s-1) te mogućnost repasivacije oksidnog sloja na aluminiju. Neposredno prije izvođenja svih mjerenja, na površini Al oksidacijom na zraku formiran je prirodni oksidni film. Ustanovljeno je da se anodnom polarizacijom aluminija, nakon prolaska kroz pasivno područje potencijala, postiže potencijal pri kojem dolazi do razaranja oksidnog sloja i pojave lokalne aktivacije površine uz stvaranje sitnih rupica, “pitova”. Porastom koncentracije kloridnih iona potencijal depasivacije pomiče se prema negativnijim vrijednostima, dok se polarizacijski otpor značajno smanjuje. Također je primijećeno da potencijal depasivacije postaje pozitivniji ukoliko je promjena potencijala u pozitivnom smjeru brža, što znači da je za pojavu pittinga potrebno izvjesno vrijeme (indukcijsko vrijeme) nakon što se uspostavi stvarni potencijal depasivacije. Neovisno o pomaku potencijala depasivacije prema pozitivnijim vrijednostima, brzina promjene potencijala ne utječe na vrijednost polarizacijskog otpora. Nadalje, pri potencijalu repasivacije, Erp, oštećenja u oksidnom filmu se „popravljaju“, a metal se opet dovodi u pasivno stanje. Potencijal na kojem dolazi do repasivacije već stvorenih pitova znatno je negativniji od potencijala depasivacije, Edp.

U ovom radu je proučavana depasivacija kositra u NaCl otopini. Snimane su polarizacijske krivulje u granicama od -0.7 do -0.2 V. Ispitan je utjecaj koncentracije kloridnih iona (od 0.01 do 2 M) i brzine promjene potencijala (od 0.5 do 10 mV s-1) te mogućnost repasivacije oksidnog sloja na kositru. Neposredno prije izvođenja svih mjerenja, na površini kositra oksidacijom na zraku formiran je prirodni oksidni film. Ustanovljeno je da se anodnom polarizacijom kositra, nakon prolaska kroz pasivno područje potencijala, postiže potencijal pri kojem dolazi do razaranja oksidnog filma i pojave lokalne aktivacije površine uz stvaranja sitnih rupica, “pitova”. Porastom koncentracije kloridnih iona potencijal depasivacije pomiče se prema negativnijim vrijednostima, dok se polarizacijski otpor značajno smanjuje. Također je primijećeno da potencijal depasivacije postaje pozitivniji ukoliko je promjena potencijala u pozitivnom smjeru brža, što znači da je za pojavu pittinga potrebno izvjesno vrijeme (indukcijsko vrijeme) nakon što se uspostavi stvarni potencijal depasivacije. Neovisno o pomaku potencijala depasivacije prema pozitivnijim vrijednostima, brzina promjene potencijala ne utječe na vrijednost polarizacijskog otpora. Nadalje, pri potencijalu repasivacije, Erp, oštećenja u oksidnom filmu se “ popravljaju”, a metal se opet dovodi u pasivno stanje. Potencijal na kojem dolazi do repasivacije već stvorenih pitova znatno je negativniji od potencijala depasivacije, Edp.

U radu su prikazana ispitivanja svojstava betona nosača rasponskog sklopa mosta. Prikazan je tijek utvrđivanja kvalitete betona u konstrukciji te su opisane metode koje se koriste pri ispitivanju. Nakon provedenih ispitivanja i obrade dobivenih rezultata, ocijenjeno je stanje betonskih uzoraka izvađenih iz konstrukcije.

Još prije 10-ak godina most kopno - otok Vir počeo je pokazivati znakove propadanja. Počevši od 1997. godine, konstrukcija i oprema mosta se kontinuirano obnavljaju. Nakon detaljnog pregleda konstruktivnih elemenata definirani su principi i sanacijske tehnike kojima će se konstrukcija dovesti u projektirano stanje. U ovom radu prikazani su neki od karakterističnih primjera obnove, bilo da se radi o zamjeni pojedinih dijelova konstrukcije, ili o zaustavljanju, odnosno usporavanju procesa korozije.

Obavljen je vizualni pregled te detaljna ispitivanja reprezentativnih lokacija. Napravljena je ocjena stanja mosta te je predložena tehnologija popravka.

Obavljen je vizualni pregled te detaljna ispitivanja reprezentativnih lokacija. Napravljena je ocjena stanja mosta te je predložena tehnologija popravka.

Pregledom upornjaka i stupišta vijadukata koji se sastoje od prednapregnute armiranobetonske grede s dva stupa, utvrđene su kategorije oštećenja upornjaka, stupova i greda.

Obavljen je vizualni pregled te detaljna ispitivanja reprezentativnih lokacija. Napravljena je ocjena stanja mosta te je predložena tehnologija popravka.

Obavljen je vizualni pregled te detaljna ispitivanja reprezentativnih lokacija. Napravljena je ocjena stanja mosta te je predložena tehnologija popravka.

Utvrđeno je postojeće stanje preostalih konstruktivnih elemenata glavnog kraka mosta kod Jasenovca preko rijeke Save. Napravljen je vizualni pregled te detaljna ispitivanja na reprezentativnim mjestima.

Obavljen je vizualni pregled starog Masleničkog mosta te su provedena detaljna ispitivanja položaja armature i debljine zaštitnog sloja. Određena je količina kloridnih iona po dubini presjeka te je ispitana vodoupojnost i poroznost na uzorcima betona ispiljenima iz konstrukcije.

Vizualnim pregledom i obradom rezultata detaljnih ispitivanja stanja gradiva konstrukcije mosta zaključuje se da je potrebna obnova oštećenih dijelova konstrukcije. Tehnologija obnove se sastoji od izvedbe kolničke ploče od specijalnog betona kao zamjena za hidroizolaciju i asfalt. Također je opisana tehnologija obnove kamene obloge stupova i upornjaka te oštećenih dijelova glavnih nosača za koju se koristi samougradljivi beton te polimer modificirani mort.

Svrharada je da se na primjeru ispitivanja korozije niskougljičnog čelika u prisutnosti klorid iona ilustrira primjena tehnike elektrokemijskog šuma u kontroli korozijskih procesa. Elektrokemijski šum je rezultat slučajnih događaja ili stohastičkih procesa i normalno je opisan zakonima vjerojatnosti i statistike, a metoda šuma se osniva na mjerenju spontanih fluktuacija struje ili potencijala, koji se javljaju na interfaznoj granici elektrode, a posljedica su korozione kinetike u nestacionarnim uvjetima. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti sljedeće: šum je vrlo osjetljiva i pogodna metoda zastudij i kontrolu pitting korozije ; početna faza pojave klokalnih oštećenja u korodirajućem sistemu kada su prisutni Cl- ioni može se detektirati in situ samo metodom elektrokemijskog šuma.